Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE VINO Vinarija Bononia – banoštorsko zlato

Vinarija Bononia – banoštorsko zlato

  • PDF

Svojevremeno je jedan od biografa hrvatsko-ugarskog kralja Matije Korvina, Italijan, Galioto Marsioni, probavši vino iz benediktinske opatije, koja se nalazila na mestu današnjeg Banoštora, rekao da je to vino zlato čija je vrednost ravna renesansnim građevinama Verone, Bolonje, Parme...

Ako zađemo dublje u istoriju naćićemo podatak da se na desnoj obali Dunava, na obroncima Fruške gore, uživalo u vinu još u rimsko vreme. Istoriju, pogotovo ovakvu, je uvek lepo čuti, ali se članovi porodice Šijački, kojoj odlazimo u posetu, pre svega bave sadašnjim i budućim razvojem vinarije.Ivana Šijački, enolog i jedan od domaćina vinarske i vinogradarske kuće Bononija, koja je dobila ime po starom rimskom naselju Bononija ili Malata Bononija, lociranom na mestu današnjeg Banoštora, dobrodošlicu nam je poželela uz mlado roze vino iz 2010. godine, voćnog, laganog, slatkog ukusa, neposredno pre zajedničkog odlaska na osvećenje jednog banoštorskog vinograda, povodom obeležavanja praznika Svetog Trifuna.. -Vinarija Bononija ili Vinarija Šijački, svoju ekspanziju doživela je devedesetih godina prošlog veka, iako je u porodici Šijački oduvek bilo vina, makar za vlastite potrebe, jer je bilo sramota da u kući nema vina - kaže naša sagovornica i dodaje da je još njen pradeda proizvodio oko 2-3.000 litara vina, o čemu svedoče sačuvana burad iz tog vremena, koji sada stoje kao eksponati u mini izložbenom prostoru u okviru vinarije. Na njima se mogu uočiti pečati Kraljevine Jugoslavije, NDH i SFRJ. -Sadašnji kapacitet vinarije je oko 40.000 litara vina, ali svake godine proširujemo zasade vinograda i planiramo da povećamo kapacitet na nekih 50-60.000 litara vina. Danas se naši vinogradi prostiru na 7 ha. Oni se nalaze duboko u ataru, a vinariju smo zadržali na mestu stare porodične kuće i tu se trudimo da napravimo prijatan kutak za naše goste. Vinarija se nalazi na atraktivnoj lokaciji, na samoj obali Dunava. Terasa za degustaciju može komotno da ugosti 50 ljudi. Leti možete degustirati vina u hladovini s pogledom na reku i brodove koji njome plove, a to su, složićete se, gotovo idealni uslovi da se u vinu uživa. To je nešto što nas na prvi pogled izdvaja od drugih vinarija. Trenutno smo u izgradnji novog podruma, obnavljamo stari i planiramo renoviranje stare kuće, koju nameravamo da adaptiramo u degustacioni prostor. Insistiramo u našoj vinariji na stalnom usavršavanju kvaliteta vina i svake godine imamo uočljiv napredak. Vina iz Banoštora su vrlo kvalitetna, ali specifična, karakteristična – rekla je na kraju razgovora Ivana Šijački. Ivanin otac, Milan Šijački, vlasnik vinarije, čovek u najboljim godinama, sa sobom nosi teret starog, iskusnog vinara. On sa ponosom ističe da je izuzetno važna saradnja među generacijama, koju je uspeo da ostvari sa ćerkom i sinom Milenkom.. -U ovom našem poslu ima mnogo segmenata, od održavanja i širenja zasada u vinogradu, stalnog ulaganja u oplemenjivanje i razvoj vinarije, do ambalaže i brige oko etikete na flašama - napominje Milan. - Na sve se mora paziti i sve traži angažovanje i nas starijih, a i mladih snaga. Čuvanje tradicije i sećanje na zlatnu prošlost u porodici Šijački se razume na način vraćanja starih, zaboravljenih vrsta. Šardonizacija i sovi(njo)nizacija je trend u kome se podstiče uzgoj evropskih vrsta vinove loze. Za vinariju je vrlo podsticajna bila poseta francuskog ambasadora pre nekoliko godina. On je tražio da proba neko autohtono vino. Bio je zadovoljan ponuđenim vrancem, ali je u neposrednom razgovoru dao ideju u kom pravcu treba da se razvija. Tačnije, da razvoj Vinarije Bononia treba da ide u dva pravca. Jedan je da prati savremene svetske tehnologije, a drugi da se trudi da se vrati unazad, da se vrate ranije sorte prisutne u vinogradima. -Mi smo u našem vinogradu uspeli da obnovimo 150 čokota stare sorte seduše. S tom sortom je na Četvrtom sajmu poljoprivrede 1936. godine, jedan naš prijatelj Banoštorac, Stojan Stojović, doneo prvu nagradu. Igrom slučaja je pre 30 godina ta sorta nestala iz našeg vinograda. Srećom, pokojnom vinogradaru Nenadu Stojkoviću je moj deda pre 46 godina nakalemio sedušu, a ovaj je sačuvao. Od njegovih naslednika smo dobili reznice i kaleme te loze i planiramo da sledeće godine imamo 2.000 čokoti, što je već ozbiljnija priča ne samo za naš vinograd već i za čitav kraj. Ipak, danas su drugačiji načini uzgoja vinograda. Više se insistira na rodnosti pa je trajnost vinograda kraća. Ako se ide na veću količinu grožđa moža se desiti da dobijemo slabiji kvalitet vina. Trudimo se da uvek nađemo sredinu koja će biti dobra i za vinograd i za podrumara. Vinarija Šijački je poznata po tome što se količina vina iz prethodne godine nikada ne prenese na narednu, jer kažu da je najbolje vino ono koje se proda. Mi od vina živimo i postoji opravdana potreba da se što veće količine vina prodaju, kako bi se dalje ulagalo u proizvodnju. Mi imamo fabriku pod vedrim nebom i može nam se desiti neka nepogoda pa da ostanemo bez sredstava. Dobro će biti ako i u budućnosti, sa većim zasadima, budemo imali isti problem. Moja želja je da jednog dana bar polovinu proizvodnje prenesemo u narednu godinu. Plan nam je takođe da arhiviramo određene količine vina, da imamo vino od nekoliko godina, da u starom podrumu skladištimo vina za odležavanje u hrastovim buradima i da merlo ne puštamo u prodaju već prve godine, nego da sačekamo 3-4 godine, posle čega je daleko kvalitetniji i može da ispriča pravu priču - zaključio je na kraju razgovora Milan Šijački. Ugodno vreme provedeno sa članovima ove složne porodice nedvosmisleno ukazuje na to da svi oni rade na istim zadacima sa istim ciljem. I mi im želimo sve najbolje.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com