Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE VINO Vinarija DiBonis na vinskom putu

Vinarija DiBonis na vinskom putu

  • PDF

Laslo Boni, vlasnik Vinarije DiBonis iz Subotice je predstavnik četvrte generacije koja se bavi vinarstvom. Poreklom iz vinarskog kraja Baranje u Hrvatskoj, gde su njegovi roditelji imali vinograde i podrum, nakon preseljenja na sever Vojvodine, kod njega se 2004. godine  aktivirao taj genetski kod, kada je duboko zagazio u vinsku priču i počeo profesionalno njome da se bavi.

Sadašnji oblik Vinarija DiBonis je dobila 2008. godine. Krenuli su sa najnovijom tehnologijom koju kombinuju sa vojvođanskim mogućnostima. Vinarija ima posebnu prostoriju u kojoj se proizvodi reduktivno vino, a posebno ima barik prostoriju gde su buradi, i gde sazreva crveno vino.
Ima 5 hektara vinograda zasađenih na kombinovanom zemljištu: gore je sloj humusa ispod kojeg se nalazi žuti les, koji je izuzetno pogodan za vinogradarstvo, ali sa 45.000 čokota, što je dva i po puta više čokota nego u klasičnoj sadnji. Iako je ovaj kraj poznat po belim sortama grožđa, Laslo Boni je pretežno zasadio crne sorte svetski poznatih marki, kao što su Pino Noir, Merlot, Chabernet, Cabernet Sauignon, Shiraz, Frankovka, Sauignon Blanc i Muskat, i nije pogrešio, jer je zbog promene klime, Subotica među vodećim gradovima po broju sunčanih dana. Pošto nemaju Rizling i Shardone, to kupuju. Crne sorte sasvim lepo sazrevaju, pogotovo Shiraz, koje je jedna nova sorta na našim prostorima. Već prva vina od Shiraza donela su mu odličnu reputaciju i po tom vinu su čuveni dan danas, kako marketinški, tako i kvalitetom. Na brojnim domaćim i inostranim sajmovima i festivalima, Vinarije DiBonis osvajala je najsjajnija priznanja sa Shirazom, ali i ostalim svojim vinima. Kapaciteta Vinarije je 50-60.000 boca godišnje. Pored 12 vrsta vina, specifični su i po tome, što proizvode 30 vrsta rakije.
Porodica Boni je u pravom smislu viteška. Pored Lasla, koji je trostruki vinski vitez (u EVVS Sveti Georgije iz Novog Sada, subotičkom Redu vitezova vina »Arena Zabatkiensis« ili »Subotički pesak«, dok je Mađarskoj generalni konzul za Srbiju), supruge Livije koja je vinska ledi, sinovi Armand (29) i Boris (23), su takođe pošli roditeljskim viteškim stopama, s tim da  mlađi sin pohađa školu vinarstva u Budimpešti, i tako se približava ovoj profesiji.
Vinarija DiBonis je u startu krenula sa najnovijom tehnologijom, ali istovremeno i sa usavršavanjem desetak zaposlenih u tehnologiji proizvodnje vina. Prvi među njima koji je pohađao sam školu vinarstva u Mađarskoj, bio je gospodin Laslo Boni, koji je ove godine  upisao Enološki fakultet u Budimpešti.
-Vino je postalo moja preokupacija. Uživam u svakom trenutku i u vinogradu i u pogonima za proizvodnju, kao i u laboratoriji, gde najsavremenijim sredstvima i opremom kontrolišem proces proizvodnje i sazrevanja vina. Učestvujem na svim vinskim smotrama u Beogradu, Novom Sadu, Lazarevcu  i svim većim manifestacijama, jer taj direktni kontakt sa ljudima, uz uvažavanje njihovih primedbi, sugestija i želja, je najbolji marketing i preporuka za jedno vino-smatra Boni.  
Vinarija DiBonis je podigla sopstveni vinograd pre sedam godina i od tada redovno uspeva da obezbedi dovoljno kvalitetnih sirovina za proizvodnju vina  za tržište Srbije, ali u kontinuitetu izvozi i u Evropsku uniju, kako svoja vina, tako i 14 vrsta rakije. Uglavnom je to mađarsko tražište, a manje količine izvoze se i u Nemačku i Austriju. Njihov cilj je upravo intenziviranje plasmana na ino tržište, što je još jedan od profila koji se uklapa u njihovu predstavu o vinu i vinskom turizmu, ali istovremeno ima i svojih prednosti zbog mnogo korektnijeg odnosa kupaca.
-Posebno sam zadovoljan pričom oko vinskog turizma, za koji mogu da kažem da se lepo razvija, da sve više stranaca dolazi u naš vinograd, gde imamo prostorije za degustacije, kako iz susednih zemalja tako i, ne retko,  iz celog sveta. Mnoge ambasade iz Srbije su bile kod nas, kao što je to nedavno bio slučaj sa posetom njegove ekselencije gospodina Vei Đinghua sa kompletnom kineskom ambasadom.
-Mi vinari u Srbiji smo u veoma teškoj situaciji. Bavljenje vinarstvom je veoma skupa zabava ili profesija. Puno treba ulagati i dugo čekati da se ulaganje vrati. Pored toga, kada pogledamo položaj vinara u Srbiji i uporedimo ga sa položajem vinara u Evropskoj uniji, ogromna je razlika. Mi tu i tamo dobijemo mrvice od subvencija, a oni od sadnje vinograda, kupovine opreme, zajedničkog marketinga, svugde dobijaju ogromne investicija čak i do 70% nepovratnih sredstava. Mi sve to, na žalost, moramo da obezbedimo iz sopstvenog džepa. To što sam za ovih sedam godina dobio je mizerno malo. Ove godine nije bilo nikakvog konkursa niti povoljnog kredita, tako da smatram da je srpsko vinarstvo u više nego teškoj situaciji. Ni drugima u poljoprivredi nije lako. Ali, mi nismo kao druge poljoprivredne grane, gde jedne godine možete da napravite značajniji obrt. Ovde morate čekati da bi proizveli kvalitetno vino za tržište, što se pogotovo odnosi  na crvena vino, koje moraju da odleže u buretu dve godine, i minimum još toliko u flaši, a ako računamo od sadnje vinograda i tome dodamo još tri godine, prvi profit može da se očekuje tek posle šest, sedam godina. Sve to treba izdržati od sopstvenih sredstava. To je i glavni razlog što u ovom momentu ne želim dalje da se razvijam, jer će biti teško zadržati i ovo što imamo. Ima puno pokušaja vinara, koji su se mučili nekoliko godina, propadali i na kraju neslavno završili. Ako krenemo od podatka da je pre 50, 60 godina bilo 5,5 hiljada hektara vinograda u okolini Subotice, i ako uporedimo da sada trenutno ima 310 hektara, i ako iz toga izuzmeno palićke vinograde koji sa 250 hektara učestvuje u tome, i koji su, na žalost, izgleda propali jer niti su ove godine brali, niti održavali i ako se to ponovi i sledeće godine, neće biti više vinograda, onda smo se sveli na 50,60 hektara, što je 1 posto od onoga što je nekada bilo. Ako se situacija na tom planu ne promeni i ako država ne načini ozbiljne pomake u podsticaju vinogradarstva i vinarstva, na žalost, ne vidim neku veliku perspektivu i svetlu budućnost u Subotičkoj regiji za nastanak ozbiljnih vinarija-zaključio je Laslo Boni.
Vinarija DiBonis će se zbog više razloga, naći na tzv. Vinskom putu vinskih vitezova sveta, koji naredne godine, od 31.maja do 6. juna održavaju Svetski kongres u Srbiji.
Gospodin Laslo Boni je tokom 2011. godine dva puta pozivao u goste predstavnike mađarskih udruženja vinskih vitezova, koji su bili oduševljeni organizacijom vinskih manifestacija Sveti Vince i majskim festivalom u Subotici. Ipak, ovo će za njega i Subotičane, biti svojevrsno riznanje, ali i prilika da se vino i vinska priča Subotičko-palićke regije barem malo vrati u žižu interesovanja i postavi na mesto koje zaslužuje.

Više slika iz Vinarije DiBonis možete videti o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com