Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE VINO Prvo beogradsko amatersko vinarsko guvno

Prvo beogradsko amatersko vinarsko guvno

  • PDF

Neuobičajan festival posvećen vinu, pod nazivom “Prvo beogradsko amatersko vinsko guvno” održaće se 25. februara 2012. godine u Muzeju vazduhoplovstva u Beogradu.

 

U organizaciji Udruženja Ravni Kotari, posetioci će uz kupljenu kartu po ceni od 1.000 dinara u pretprodaji, i 1.200 dinara na dan ulaza, imati mogućnost da uz pomoć vodiča obiđu muzejsku postavku, da neograničeno degustiraju vino, večeraju (švedski sto) i da se druže.

Međutim, pravi motiv organizovanja ovakvog skupa otkrio nam je Miroslav Alavanja, mr ekonomskih nauka. Ovaj mladi čovek bavi se televizijskom produkcijom, i ima autorsku emisiju o  finansijskim tržištem na Studiju B, i u mreži je 40 lokalnih stanica širom Srbije.

-Moje prisustvo u Kući Đure Jakšića, koje je okupilo redove vitezova vina iz Srbije ima sasvim drugu misiju, nezavisno od moje profesije. Ja sam poreklom iz Dalmacije. Rođen sam u Zadru, a moja porodica je iz Kašića, Islam Grčki u Ravnim Kotarima u zadarskom zaleđu. Tradicija vinogradarstva, vinarstva i podrumarstva je u mojoj porodici nešto iskonsko. Prosto ne pamtim kada nismo imali vinograd, ni kada nismo pravili vino, osim nažalost  u vreme ovih petnaest trusnih, ratnih, godina. Tada smo morali otići, silom prilika iz Dalmacije i stacionirali smo se u Beogradu. Sticajem okolnosti, moji roditelji su se pre pet godina vratili tamo i obnovili porodičnu tradiciju proizvodnje grožđa i vina.

Obično ljudi kažu da su Dalmatinci dobri vinogradari, a loši podrumari. Mi se sada upravo trudimo da taj elemenat dobrog vinogradarstva spojimo sa dobim podrumarstvom  i da, kao rezultat, imamo dobra vina. Iz tog razloga smo odlučili da sakupimo naše ljude, koji su isto tako kao i moja porodica, otišli sa svojih ognjišta i zavičaja i sada su u Srbiji, ali su sačuvali u sebi ljubav prema vinu i ovde, daleko od Dalmacije, proizvode vino. Ja sam imao sreću da uz pomoć svojih prijatelja iz Dalmacije obnovim vinograd od preko 10 hektara u Dalmaciji. Sada proizvodim pravo dalmatinsko vino, od grožđa iz dalmatinskog vinograda, koje se čuva u konobi u Dalmaciji. Dok, ostali moji prijatelji kupuju grožđe iz Dalmacije, manjim delom, veći delom iz Makedonije i po svojoj nekoj tradicionalnoj recepturi, sačuvanoj i zapamćenoj iz Dalmacije, prave vina ovde u Srbiji. Zbog svega toga smo odlučili da napravimo jednu manifestaciju, na kojoj bi se mi, poreklom iz Dalmacije videli, družili i nešto naučili, i odredili tačku u kojoj se trenutno nalazimo. Da vidimo koliko mi to znamo o vinu, da vidimo koliko mi to znamo o proizvodnji vina i što je još bitnije, da vidimo koliko ne znamo i da pomognemo svim tim našim ljudima, vinarima i vinogradarima, da od pravih ljudi čuju prave informacije, upotrebe ih u svojoj proizvodnji i na kraju krajeva, da osim epiteta dobrih vinogradara,  pridodaju epitet dobrih podrumara.

Prvobitni datum manifestacije je bio 11. februar, ali zbog vremenskih bezuslova, morali smo da ga odložimo, pa je novi datum održavanja manifestacije zakazan za 25. februar. Mesto održavanja će biti Muzej vazduhoplovstva kod beogradskog aerodroma „Nikola Tesla“ u Surčinu, od 16 do 23 časa. Tom prilikom organizujemo vinski događaj zvaničnog naziva „Prvo beogradsko amatersko vinarsko  guvno“, gde će se okupiti veliki broj ljubitelja i proizvođača vina, Dalmatinaca i naših gostiju. Kompletan događaj je osmišljen kao humanitarni, zato što ćemo sva srdstva prikupljena od ulaznica i donacija na samom događaju, investirati u socijalno odgovorne projekte u Dalmaciji, u zavičaju gde je izvestan broj naših ljudi ostao da živi. Naravno, to su većinom stariji ljudi, ali u tri sela: Kašići, Islam Grčki, Islam Latinski, imamo dvanaestoro dece kojima smo hteli da napravimo jedno dečje igralište, da i oni imaju više od tog detinjstva. Okupili smo se oko jedne lepe stvari kao što je vino i oko jedne lepe ideje da tu našu ljubav prema vinu pretvorimo u nešto funkcionalno, korisno i humano. Do sada je prijavljeno preko 50 vina dalmatinskih proizvođača. Iako je amatersko takmičenje, imaćemo profesionalni žiri sa profesionalnim ocenjivačima. Predsednik žiria je naša poznata somelijer dama Đurđa Katić, koja će sa svojim kolegama oceniti sva ta vina. Na samom događaju ćemo imati bogati kulturno - umetnički program. Između ostalih, pevaće pevačka izvorna grupa Pilipenda, a na kraju večeri zasviraće rok bend. Na tom događaju proglasićemo najbolja vina u kategoriji crvenih i belih vina proizvedenih u Srbiji i vina proizvedena u zavičaju. Moje vino će biti u toj trećoj kategoriji, i nadam se i da ću potvrditi stečeno vinarsko i vinogradarsko znanje (i da će biti neka plaketa, nagrada biti za to moje vino), Ono što je najbitnje, početak događaja obeležiće nekoliko predavanja afirmisanih enologa, somelijera, vinara, vinogradra, koji će našim ljudima ukazati na neke eventualne  propuste u proizvodnji, ali i dati dobre savete koji im mogu poslužiti da proizvode kvalitetnija vina.

Moja vinarija se zove jednostavno po mom prezimenu „Konoba Alavanja“. Od grožđa imamo Merlot, nešto malo Chabernea koji koristimo za kupaže sa Merlotom, sivog pinoa i autohtone sorte vezane baš za taj kraj Dalmacije: maraština (crno sitnog zrna). Zatim je tu mali plavac ili kako ga mi u mi lokalizmu nazivamo plavina, i debita, belo grožđe zastupljeno od davnina, čiju proizvodnju pokušavam da oživim makar u manjim količinama.

Hrvatska i Srbija su deo jednog prostora i deo jednih pravila i mentalitetne razlike su možda evidentene, ali nisu toliko velike niti od takve krucijalne važnosti ni u jednoj sferi života i rada, pa ni u vinogradarstvu i vinarstvu. Dakle, mi negde funkcionišemo u jednom sličnom sistemu. I u tim okvirima i vinarstvo i vinogradarstvo imaju sličan tretman. Međutim, Srbija je sticajem okolnosti izgubila, kroz diži vremenski peridod  reputaciju nekada kvalitetne vinarske zemlje, iako ona nedvosmisleno ima takve potencijale. Za dalmatisnko vino se uvek govorilo kao o nečem kvalitetnom, nešto što je valjalo probati. Ja mislim da je to više marketinška priča, jedna dobra priča iza tog vina koju i mi moramo da napravimo u Srbiji. Jedan od načina  je da kažemo da ćemo ta dalmatinska vina proizvedena po dalmatinskoj recepturi, tu u Srbiji. Za vino je dovoljno da imate grožđe i onoga ko će to vino napraviti. Ako je grožđe kvaliteno, a vinogradar Dalmatinac, zašto i mi tovino ne bismo zvali dalmatinskim, ako je napravljeno po toj receptuti – zaključio je mr Miroslav Alavanja.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com