Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE MANIFESTACIJE Milica Savić PR: Projektima menjamo sve(s)t

Milica Savić PR: Projektima menjamo sve(s)t

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 15
  • Sledeća

AIESEC, najveća međunarodna studentska organizacija prisustna na preko 2.100 univerziteta u 110 zemalja, sa preko 60.000 članova, koja godišnje organizuje više od 470 konferencija i daje mladim ljudima preko 10.000 mogućnosti za stručnu praksu u inostranstvu da otkriju i razviju sopstvene potencijale kako bi imali pozitivan uticaj na društvo, ove godine tokom marta i prve polovine aprila, po peti put, realizuje projekat „Promeni sve(s)t“.

Projekat „Promeni sve(s)t“ je tokom marta, realizovan kroz radionice i predavanja, u subotu 7. aprila održavanjem Eko sajma , da bi se završio 9. aprila akcijom „Očistimo grad“. Ekipa TopSrbije je na poziv Milice Savić, PR projekta „Promeni sve(s)t“, prisustvovala Eko sajmu u Dunavskom parku, gde su aktivisti AIESEC-a nastojali da informišu sugrađane o vrlo značajnim i aktuelnim temama današnjice, kroz lični kontakt, ali i kontakt sa desetak nevladinih organizacija kao i kompanija koje posvećuju pažnju upravo održivom razvoju, energetskoj efikasnosti, novim izvorima energije, ekologiji i zaštiti životne sredine.
-Današnji Eko sajam je imao za cilj podizanje ekološke svesti, pre svega mladih, ali i svih ostalih zainteresovanih sugrađana. Realizovan je iz dva dela. Prvi deo smo odradili tako što smo
organizovali radionice u osnovnim i srednjim školama kroz koje je prošlo više od 200 dece i tribinu za studente sa temama ekologija, zaštita životne sredine, obnovljivi izvori energije, zelena arhitektura i samoodrživost zgrada, a drugi
deo projekta je ovaj Eko sajam, koji ima za cilj da se nevladine organizacije za zaštitu životne sredine i ekologiju predstave sugrađanima, predstave svoje projekte i aktivnosti. Sugrađani su mogli da se raspitaju kod njih šta je to što oni rade i predlože neku svoju akciju, eventualno da se uključe u neku od prisutnih organizacija. Za decu su organizovane raznovrsne zanimljive radionice. Udruženja „Aktivna Fruška“ i „Spektra“ koje se bave rekreacijom, su svoj deci koja su pobedila na radionicama, a to su bila sva deca, omogućili po čas jahanja ponića na Fruškoj gori. Istovrmeno, sugrađani su anketirani da kažu koju lokaciju smatraju da je najpotrebnije očistiti ili ozeleniti. Na osnovu glasova sugrađana, odrediće se lokacije.

 

O ekologiji se sve više priča, ali je pitanje koliko to dopire do svesti naših ljudi? Prošla si sve starosne strukture, od predškolaca do najstarijih sugrađana, i kakva je situacija po tvom mišljenju?

-S obzirom da sam ja ekolog, i malo sam više u tim vodama, smatram da postoji jedan jaz između generacija. Tako imamo starije ljude koji su koliko toliko ekološki svesni, znaju neke osnovne stvari, a s druge strane, imamo klince koji su zainteresovani i koji paze i imaju želju da nešto nauče. Npr. u OŠ „Đura Daničić“ smo imali dve radionice, iako je planirano prvobitno samo jedna, jer su deca bila zainteresovana i htela su da se uključe. Danas je najveći problem generacija od 20 do 30 godina, koja ne mari za životnu sredinu. Radila sam jedno istraživanje gde smo dobili zastrašujuće podatke, da čak 25% studenata (istraživanje je obuhvatalo studente) ne isključuje vodu dok pere zube, što govori o tome kolika nam je ekološka svest.

Imala sam par puta neprijatne situacije na ulici, mada to nije na meni, kako ko treba da se na ulici ponaša, to je stvar kućnog vaspitanja, ali sam mislila da nešto mogu da promenim tako što ćuu nekoga opomenuti na ponašanje, ali to ljudi ne prihvataju kako treba.

Šta misliš, na koji način bi mogla da se poboljša situacija, većim angažovanjem kominalne policije, koja bi oštrije kažnjavala ili nekom njihovom edukacijom, ili nekim trećim rešenjem?

-Mislim da je za Grad Novi Sad najbolje rešenje javna medijska kampanja, razne ekološke emisije ili članci u novinama, koji će ljudima dati smernice kako je najbolje ponašati se u skladu sa prirodom. Pokazalo se da je to najbolje raditi uz podršku neke poznatih ličnosti poput Divca, Đokovića, ili nekih drugih cenjenih ljude, čija se reč poštuje.

Imaš li podataka koliko se danas baca opasnog otpada, ne samo starih tehničkih uređaja, već i tzv. „živinih“ sijalica?

-Ne raspolažem takvim podatcima, ali smatram da je jako dobro da je donet zakon da sva pravna lica moraju svoj elektonski i električni otpad, kao i sav drugi otpa, da daju na reciklažu. Problem je što se to ne primenjuje toliko u praksi. To niko ne kontroliše, niti postoji bilo kakva evidencija o količini stvorenog otpada.

Da li ima dovoljno firmi koje se bave ekološkim otpadom?

-Ima ih, ali svakako da ih je potrebno mnogo više. Ima vrednih firmi, voljnih za saradnju, koje izlaze u susret svakom sugrađaninu, ali svakako treba poraditi mnogo više na tome.

Trebalo bi rukovodstvo grada da zalegne za takvu priču.
U kojim gradovima je najrazvijenije recikliranje otpada?

-Po gradovima, ni jedan se posebno ne ističe. U Novom Sadu je npr. dosta razvijena ekološka svest, imamo Udruženje „Komšija“, čiji su članovi zaista voljni za saradnju, imamo i dosta drugih udruženja, ali je problem ta predaja otpada udruženjima koja imaju dozvolu, tako da to ide
u prave ruke tek kasnije-naglasila je Milica Savić.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com