Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE AKTUELNO Maraton – trka Golijata

Maraton – trka Golijata

  • PDF

U nedelju, 22. aprila, održan je Beogradski maraton, a naš glavni grad stao je rame uz rame sa gradovima kao što su Boston, Čikago, Njujork, London, Berlin, Pariz i drugi veliki prestoni gradovi, čijim se ulicama trče maratonske trke.
Ove godine, Beograđani su organizovali jubilarni, 25. Beogradski maraton. Gradska trka, možda zbog mota, a sigurno zbog dobre organizacije, "Možemo svi", okupila je rekordan broj učesnika. Na startu, u 10 časova, ispred crkve Svetog Marka, bilo je 2.328 takmičara iz 35 država koji su se takmičili u maratonu i polumaratonu. Samo pet minuta kasnije krenula je i Trka zadovoljstva, koja je okupila preko 20.000 učesnika. Dok su u maratonu kenijski atletičari, Džejms Barbasai u muškoj, i Meri Pitkani u ženskoj konkurenciji, bili neprikosnoveni, u polumaratonu pobedili su predstavnici Srbije, Kristijan Tošić i Ana Subotić. Kristijan Tošić okitio se trofejom “Franjo Mihalić”, specijaliste za duge pruge i najboljeg jugoslovenskog maratonca ikada (osvajača srebrne medalje u maratonu sa rezultatom 2:26:32., na OI u Melburnu 1956. godine), dok je Ana Subotić ponela trofej “Đoko Vještica”, novinara, enturijaste i jednog od idejnih tvoraca Beogradskog maratona (drugi je bio atletski radnik Brana Radović, brata Duška Radovića). Prvi Beogradski maraton je održan 8.maja 1988. Godine, a dužina staze iznosila je 23 km. U prvoj trci učestvovali su samo domaći takmičari.
Maratonske trke su postale prestižna sportska, kulturna i turistička atrakcija. Maratonske trke, poznate i pod imenom prestoničke, deo su miljea samo najvećih gradova u svetu.
Za najstariji i najprestižniji važi Bostonski maraton, održan 1897. godine, samo godinu dana posle maratona na modernim OI u Atini. Bostonski maraton svake godine okuplja oko 20.000 učesnika, dok je na stogodišnjicu (1997.) bilo 38.000 registrovanih takmičara. Značaj maratonske trke, počeli su da uviđaju i Beograđani, a Skupština grada Beograda je septembra 2003. godine Beogradski maraton proglasila događajem od posebnog značaja za grad.
Interesovanje za ovu najatraktivniju atletsku disciplinu duže je nešto više od 100 godina. Kada je održavanje moderne Olimpijade postala realnost, krajem XIX veka, inicijatori i organizatori Igara su se u potrazi za popularizacijom događaja, pozvali na drevnu slavu Grčke. Ideja organizovanja maratonske trke došla je od Mišela Breala, koji je želeo da ona postane obeležje, prepoznatljivost Prvih OI 1896. godine. Njegovu ideju snažno je podržao otac modernog Olimpizma, francuski baron Pjer de Kubrten. Bio je to uspešan pokušaj povezivanja legende i sporta, antičkog duha i starogrčkih Olimpijada, koje su trajale duže od jednog milenijuma (776. god. pre n.e. do 393 godine). Ime "maraton" preuzeto je iz priče o grčkom vojniku Filipidesu, koji je nosio važnu vest o pobedi Atinjana nad Perisjancima, trčeći od Maratonskog polja do Atine, posle čega je izdahnuo. Iako ne postoje dokazi da se takav događaj stvarno odigrao, legenda o Filipidesu, zahvaljujući maratonskim trkama živi i danas.
Dužina staze maratonske trke iznosi fantastičnih 42 kilometra i 195 metara. Jedna od zabluda je da je to upravo razdaljina koju je pretrčao grčki vojnik, jer je Maratonsko polja je od Atine udaljeno 34,5 km. Dužina prvih maratonskih ruta bila je oko 40 km, a ova današnja prvi put je istrčana na IV OI u Londonu1908. godine. Tada je start trke bio ispred Vindzorskog dvorca, a završio se na olimpijskom stadionu, ispred kraljevske lože (Royal Box). Ovaj organizacioni manevar učinio je stazu dugom 42,195 km. Međutim, ta dužina je usvojena kao konačna tek 1921. godine od strane međunarodne amaterske atletske federacije (IAAF), kao zvanična.
Maratonska trka važi za ubedljivo najtežu atletku discipline, a sportisti koji trče maraton prestavljaju prave Golijate među svojim kolegama. To je trka koja na ispit stavlja i fizičku izdržljivost i psihičku snagu, ali sve više podrazumeva brzinu i vrhunski rezultat. Ipak, ovo je jedina sportska, olimpijska disiplina u kojoj je geslo: Važno je učestvovati a ne pobediti, tačno. Ono je priznanje i potvrda snage svakog učesnika koji se usudi i uspe u naumu da je istrči.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com