Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Vukosav Saković: Srbija rekorder u smanjenju setvenih površina pod pšenicom

Vukosav Saković: Srbija rekorder u smanjenju setvenih površina pod pšenicom

  • PDF

Centralna figura na ovogodišnjem, 6. po redu Žetvenom karavanu koji označava početak žetve pšenice u našoj zemlji, bio je Vukosav Saković, predsednik Udruženje za unapređenje proizvodnje i izvoza žita „Žita Srbije“. Ono što je on rekao prisutnim novinarima i gostima na žitnom polju kraj Sanada, a potom ponovio i u zvaničnom govoru u mađarskom selu Tisasziget odražava, nažalost, pravo stanje stvari u našoj zemlji. Bez dlake na jeziku, a on sam kaže: „Treba već jednom da se suočimo sa istinom, ali svi mi, da bi shvatili gde smo“, sve je to isto ponovio i za časopis TopSrbija.

-Srbija je zabeležila neslavni rekord, nalazi se na prvom mestu po smanjenju setvenih površina pod pšenicom. I dok setvene površine iz godine u godinu rastu u svetu, mi smo za nepunih 20 godina uspeli da ih sa 940 hiljada smanjimo na ispod 500 hiljada, što je gotovo 50%. Do smanjenja setvenih površina se došlo bez povećanja prosečnog prinosa, jer praktično smo se tek u poslednje dve godine vratili na prosečni prinos iz 90-tih godina, pa smo se od izvoznika približili tome da zemlja proizvodi dovoljno za svoje potrebe, ali, imajući u vidu da je to proizvodnja pod vedrim nebom, sa velikim rizikom, da u nekoj od narednih godina budemo i ozbiljni uvoznici pšenice.

oZbog čega je to tako?

-Odsustvo države i njenog interesovanja za proizvodnju pšenice. Zaboravili smo da je pšenica uglavnom u svetu strateški artikal kojem se posvećuje posebna pažna. Poljoprivredni proizvođači su zbog takvog odnosa prinuđeni da vode sopstvenu kalkulaciju i da proizvode samo ono što im se isplati ili ono što im se više isplati. U ovom trenutku je proizvodnja kukuruza i uljarica isplativija od proizvodnje pšenice i naprosto te rentabilnije kulture su „ukrale“ površine pod pšenicom i nalazimo se tu gde jesmo.

oKako je moguće da država, koja se kune u poljoprivredu i turizam tako nešto dopusti?!!

-Kada se kunu, onda verovatno misle na onaj deo kada poljoprivreda puni budžet. Sigurno se ne kune u onaj deo kada se prazni budžet u korist poljoprivrede i tu sigurno moraju da postoje rezerve. Neka nova vlada bi morala mnogo više da uloži u poljoprivredu da bi ta poljoprivreda više uzvratila. Mi još uvek imamo ogromne potencijale, rezerve u podizanju prosečnih prinosa i mogli bismo sav naš izvoz da dupliramo. To bi značio i veći devizni priliv zemlji i „najlakši“ devizi priliv do kojeg bismo došli. A sa druge strane bi mnogo značilo za naše poljoprivredne proizvođače i njihov ekonomski položaj u zemlji.

o Šta bi po Vašem mišljenju bila idealna proporcija u setvi poljoprivrednih kultura?

-Idealnu proporciju zastupaju naučnici sa procentom koliko je to neophodno u plodoredu da to bude i to je nažalost spalo na taj nivo. Kada je pšenica u pitanju, rekao sam da ona nije samo ekonomski već i socijalni interes. Nije nikava tajna da su još faraoni u vreme drevnog Egipta kupovali i uvozili pšenicu i delili je stanovništu da bi postigli socijalni mir. Pa i ovde se nekim administrativnim merama brani cena hleba zbog nekog mira. Da bi se vratila pšenica na njive, moralo bi se na neki način uložiti u to. Prostora ima dovoljno, to može da se uradi preko kvalitetne semenske robe, preko mineralnog đubriva, svakako do onih površina za koje država smatra normalno da ih „brani“. Ali, ako država smatra da je površine dovoljno onda je to to što imamo danas. I onda sve ovo o čemu sam pričao „ne pije vodu“ i ne stoji. Ono o čemu bi morali da vodimo računa je da setvene površine idu ispod 500 hiljada,a  ne bi smele da padnu nikada ispod te cifre, dok prosečni prinosi ne dostignu 6 tona po hektaru. Tek kada prosečan prinos stigne na 6t/ha, što bi bilo normalno, na tom nivou se nalaze zemlje koje su 90-tih bile u našem rangu, s tim što su one išle napred, a mi u nazad, nismo čak ni tapkali u mestu. Znači, treba to osmisliti i istrajati nekoliko godina na tome da stvari dođu na svoje mesto, i sve bi kasnije bilo mnogo lakše.

oKako procenjujete subvencije koje su bile ove godine, šta je bolja varijanta za poljoprivrednike?

-Mislite na plaćanje po hektaru ili po prinosu? Subvencije treba da se donesu pre početka ekonomske godine, znači da cene pšenice treba da su poznate već u septembru za narednu godinu, i kada se tako donesu, proizvođači imaju dovoljno vremena da se preorijentišu šta će uraditi u kom trenutku. Drugo, ako se menjaju subvencije u toku godine, kada je sve to zasnovano, onda bi trebalo da se izjednače bar sa prethodnim. Ovde je bilo dva problema kod promena subvencija. Nije da je sistem po prinosu loš, čak naprotiv. Ako se na vreme uradi i dobro odradi on bi mogao da da i bolje rezultate, ali ne na pola godine i ne tako da narušava principe tržišta. Proizvođači pšenice i kukuruza bili su nezadovoljni jer umesto nekih 14 hiljada po hektaru, ono što im je nuđeno kretalo se negde na trećini tog iznosa i neko ko je u proizvođačku kalkulaciju ušao sa 14 hiljada nikako mu ne odgovara kada iz te kalkulacije izlazi sa 4 ili 5 hiljada dinara. I to je osnov protesta. Nije razlog protesta što se prešlo na prinos, jer da je taj prinos preračunat, i stiglo se do 14, pa prosečan prinos onda bi se i te kako zalagali oni koji umesto 4 imaju 6 tona da se tako plaća. Ali ako vam neko umesto obećanih 14 ponudi 4, onda ćete biti nezadovoljni. To je što se tiče pšenice i kukuruza. Veći problem je bio kod uljarica i industrijskog bilja. Tu je naprosto već samom merom rečeno ko ima pravo na subvenciju, pa je rečeno da pravo imaju oni koji svoje proizvode predaju direktno šećeranama i uljarama. Proizvođači su se plašili, da će s obzirom na mali broj i šećerana i uljara oni međusobno moći lako da postignu dogovor i cene obore za iznos subvencija i da će se subvencije preseliti od njih do prerađivača. Niko ne može u ovom trenutku reći da bi se to tako i desilo, ali realna opasnost je postojala i oni su to prepoznali i zato su protestvovali – izjavio je Vukosav Saković, predsednik Poslovnog udruženja „Žita Srbije“.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com