Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Beograd sa dve reke

Beograd sa dve reke

  • PDF

Beograd, glavni grad Republike Srbije, smešten na idealnom mestu, gde se Panonska nizija susreće sa Balkanskim poluostrvom, zbog čega ga nazivaju „kapijom Balkana“ i „vratima Srednje Evrope“, je danas najveći industrijski i finansijski centar srpske ekonomije, univerzitetski grad i središte srpske kulture. Sa oko dva miliona stanovnika jedan je od najvećih gradova Jugoistočne Evrope, pa je zbog ekspanzije stanovništva, morao da se širi i prema Jugoistočnoj i prema Srednjoj Evropi. Jezgro Beograda, čini Beogradska tvrđava, a najpopularnije i najpoznatije, od bezmalo 6.000 ulica, su Knez Mihajlova i Skadarlija.
 Ipak, čini se da su osnova ovoga grada i razlog što su ga kroz vekove osvajali ili želeli da ga osvoje mnogi, a od 873. godine definitivno zaposeli i dali mu sadašnje ime Sloveni, upravo njegova lokacija, njegove dve reke Sava i Dunav, ulice kojima se plovi. Beograd je jedan od četiri evropske prestonice na Dunavu i jedan od dve na Savi, ali i jedan od retkih glavnih gradova neke države u svetu, koji ima sreću da ga reke opasuju sa tri strane, reka Sava, reka Dunav, a potom ove dve, sjedinjene u jednu, veliku celinu odakle hitaju ka Crnom moru. Dužina rečnih obala oko Beograda iznosi čak 200 kilometara, a rečni tok ove dve velike reke obilazi čak 16 ostrva, od kojih je najveće, najuređenije i najposećenije Ada Ciganlija, ali ništa manje ni Veliko ratno ostrvo, Međica i ostale manje ade do kojih svakodnevno stiže i na njima boravi armija čamdžija i zaljubljenika u prirodu.

 Beograd je srpska turistička destinacija broj 1. Glavni grad Republike Srbije ima toliko bogatu trurističku i kulturno zabavnu ponudu kojoj ne mogu da odole, najpre, turisti iz regiona, pa i čitavog sveta, koja svake godine privuče veliki broj posetilaca. Sve veći broj njih dolazi i zbog događanja na rekama. Splavovi sa kafićima načičkanim uz novobeogradski, zemunski, dorćolski kej, postali su svojevrsni brend, mesto za nezaboravnu zabavu. Mnogi Beograđani na tim istim splavovima žive, a kako to izgleda mogu da osete i turista koji odsedaju u hostelima iliti hotelima na vodi. Sve je više i turista koji Beograd žele da vide sa reke, tačnije sa Save i Dunava. Za njih dvočasovnu vožnju brodom organizuje desetak prevoznika, uz prateću ponudu srpske hrane i pića. Jedan iz grupe znatiželjnika za razgledanje Beograda sa reke sam nedavno bio i ja. U Beograd sam dolazio bezbroj puta, ali po prvi put sam ga sada video sa vode. Ploveći brodom sa Zemunskog keja ka mestu gde se spajaju Dunav i Sava, a potom i ispod beogradskih mostova, imao sam priliku da vidim izbliza Gardoš, Veliko Ratno Ostrvo, Konjsko ostrvo, Kalemegdansku tvrđavu, Dorćol, Nebojšinu kulu, Kalemegdansku tvrđavu…
 Iako neki samatraju da Beograd nije izašao dovoljno na reke, posle obilaska beogradskih kejova i ove vožnje brodom, ja sam suprotnim mišljenja, posebno ako se ono uporedi sa iskorišćavanjem iliti izlaskom Novog Sada na Dunav. Zato smatram da Beograd i Beograđani neguju kult života na vodi, u čemu pomaže organizovanje različitih manifestacija na vodi kako organizacija, tako i pojedinaca. U nizu manifestacija na Savi i Dunavu koje podstiču povratak Beograđana na reke i promovišu rafting kao sport i ovaj vid turizma, svakako, jedna od najvećih i najboljih je Beogradska regata u avgustu (ove godine 14. avgusta), kada na rutu od Makiša do starog kupališta na Adi Ciganliji, u dužini od ukupno 6,5 kilometara, izlazi na stotine čamaca i brodova i na hiljade ljubitelja reke.
 Definitivno, budućnost Beograda leži na rekama, a izgradnja novih mostova doprineće da se prostor oko reka još više proširi.

Više slika možete da vidite o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com