Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM TURISTIČKE ORGANIZACIJE Radovan Tanasković, živa legenda Kuršumlije, dobitnik Turističkog cveta

Radovan Tanasković, živa legenda Kuršumlije, dobitnik Turističkog cveta

  • PDF

Na 45. jubilarnom Međunarodnom novosadskom sajmu turizma, koji je svečano otvoren 27. septembra 2012. godine na Svetski dan turizma, dodeljene su po XVI put najprestižnije nagrade “Turistički cvet”, koje u deset kategorija za izuzetne rezultate postignute u prethodnoj godini dodeljuje Turistička organizacija Srbije. Za doprinos unapređenju turizma  i podizanje kvaliteta turističkih usluga "Turistički cvet", nagradu je dobio Radovan Tanasković, turistički radnik iz Kuršumlije, koji je preko 48 godina aktivan borac za turistički razvoj topličko-jablaničkog kraja, kraja iz kojeg dolazi Prolom voda, u kojem se nalaze Prolom i Lukovska banja, prirodni fenomen Đavolja Varoš i još mnogo toga. Gospodin Radovan Tanasković, primajući nagradu i obraćajući se prisutnima ispred nagrađenih, dao je dva predloga kako bi se, po njegovom mišljenju, ova nagrada unapredila.Predložio je da se ona inovira i da se pojača konkurencija, da se na listi predloženih proglase prve tri nagrade, a ne samo jedna u svakoj kategoriji i da bi bilo dobro da nagrade budu stimulativne, u smislu organozovanog studijskog putovanja u inostranstvo, gde bi nagrađeni mogli da osim novih destinacija vide „kako se u belom svetu radi“.

-„Turistički cvet sam dobio u kategoriji zaslužnih pojedinaca, i mada sam u penziji, neprekidno radim. Nagradu dobio kao pojedinac, bez ustezanja mogu da kažem da sam je dobio zahvaljujući mom preduzeću „Planinka“ za koje radim skoro pet decenija na poslovima turizma.

*Šta za vas znači ova nagrada?

-Posle toliko godina rada zaista je to jedna velika stvar, ali ja se opet vraćam na ono da to nije priznanje samo za mene nego i za moje preduzeće. U prošlom vremenu sam istraživao turističke potencijale opštine Kuršumlije i cele Toplice i Jablanice, posao koji mogu da rade samo entuzijasti, ljudi posvećenici, koji zaista vole turizam. Sve to ne bih mogao da uradim da nisam imao podršku preduzeća, koje je stalo iza mene u svim tim poslovima. Kada sam predlagao da se organizuje naučni skup, oni su ga organizovali, ako sam predložio da radi sa mnom neki od naših poznatih profesora, sve je to bilo plaćeno. Ako su meni trebala vozila da se penjem po brdima na Radan planini, sve je to obezbeđeno, znači, imao sam jednu opštu  podršku, pa nisu izostali ni rezultati. Plod tih mojih istraživanja za topličko–jablanički okrug je osnivanje turističkog klastera u „radanskom području“. Tu moju ideju prihvatila ju je moja firma, i na tome se radi već oko dve godine. U poslednje vreme, pritekla je u pomoć i EU sa jednim njihovim programom za saradnju sa opštinama, i Švajcarska vlada, i mi ćemo 3. oktobra 2012. godine da osnujemo turistički klaster.

*Šta je cilj turističkog klastera?

-Cilj je da se na tržište izbaci „friška“ ponuda, da povežemo tri evropski značajne turističke destinacije u tom kraju. To je Neolitsko naselje Pločnik, koje je slučajno, 1927. godine otkrio Miodrag Grbić, na trasi pruge Prokuplje-Kuršumlija, čija se starost procenjuje na 7.500 godina, a bilo je mnogo pretpostavki da je ovde začetak metalurgije u svetu. To je opovrgavano, pa potvrđivano, ali je Vlada Velike Britanije dala 500.000 funti, za pokušaj da se to dokaže. I sada, na toj lokaciji rade ekipe predvođene dvojicom mladih doktora arheologije, i ako to bude istina, onda će to biti velika stvar. Druga destinacija koja je od evropskog značaja je Đavolja varoš, već širom poznata, a treća Caričin Grad, udaljen 7 kilometara od Lebana, jedno od najznačajnijih arheoloških objekata u Evropi.

*Koja je dalja vizija razvoja vašeg kraja?

-Osnivanje klastera, pre svega. Mi treba da udružimo sve turističke potencijale „radanskog područja“, kome sam ja dao ime, jer nema ga kao takvog u geografiji, a to podrazumeva teritorije pet opština: Kuršumlije, Prokuplja, Lebana, Bojnika i Medveđe. To je taj deo Srbije koji nije nešto eksponiran, a ima prirodne uslove i tamo se već događaju neke vrlo važne stvari. Npr. Vlada Republike Srbije je još 2.000. godine sama odredila grupu naučnika da rade istraživanje u cilju zaštite tog dela područja, površine 469 km2. Jedan elaborat je radilo, ako se ja dobro sećam, 39 doktora nauka. Posle toga je to stalo i prošle godine je Vlada Republike Srbije finansirala izradu prostornog plana koji je urađen. Taj prostorni plan je obuhvatio sve potencijale tog područja, a mi sada, uz pomoć klastera, hoćemo da ujedinimo plan i realnost, da objedinimo sve te potencijale, sve snage, da napravimo jedan zajednički turistički proizvod, zajedničku turističku ponudu na tom području.

*Na koje turiste računate?

-Na naše, ali u ovom slučaju i na dosta stranih.

*Kako bi strani turisti mogli doći do vas?

-Preko aerodroma Niš, koji je najbliži ili putevima...Jedan od razloga za osnivanje klastera je bio zajednička borba za povezivanje Jablanice i Toplice. Postoji jedan apsurd. Gosti koji dođu u Đavolju varoš, njih preko 90% bi išlo preko Radana da vidi Caričin grad i Pločnik. Međutim to nije moguće, već moraju da se vraćaju šezdesetak kilometara, pa onda oko 130 kilometara u pravcu Đavolje Varoši. Treba da se asfaltira samo 13 kilometara puta da bi se stiglo od tačke A do tačke B za samo 45 minuta. Izgradnja tih 13 kilometara puta će takođe da bude jedan od naših najvažnijih zadataka.

*Kako sada stoji sa ljudskim potencijalima, da li mladi ostaju, da li se radi na ruralnom turizmu, da li ima novih objekata?

-Što se tiče seoskog turizma, tamo ima potencijala, ali moram da priznam da je malo mladih ljudi. Neko treba da pokrene inicijativu da se ljudi vraćaju, a mi imamo dosta onih koji bi i hteli da se vrate. Osim „Planinke“, sva druga preduzeća u ovom kraju su propala. „Kopaonik, 7. juli, Metalac“, ti ljudi nikako da se vrate u selo, nego se nekako snalaze, najviše seku drva i od toga žive. Ako bi mi stvorili uslove da oni vide računicu da im je bolje da se vrate u selo i da se bavi turizmom i proizvodnjom zdrave hrane nego da seku drva, sigurno će se vratiti, a mi ćemo i na tome da radimo - pun ideja i snage da ih realizuje nagovestio je gospodin Radovan Tanasković.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com