Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE Manifestacije Robert Čoban: Zdrava hrana tema broj 1 u srpskim magazinima

Robert Čoban: Zdrava hrana tema broj 1 u srpskim magazinima

  • PDF

Prva regionalna konferencija o hrani “Food Talk 2013″, u organizaciji kulinarskih magazina Color Press Grupe “Pošalji recept” i “Torte i kolači”, održana je u petak, 14. juna, na Salašu 137 na Čeneju, pored Novog Sada. Aktuelne teme, dobri panelisti, brojne poznate ličnosti, među kojima su bili pioniri emisija o kulinarstvu u bivšoj YU, kuvar Stevo Karapandža i voditelj Oliver Mlakar, te čovek broj 1 na medijskom prostoru bivše YU Đorđe Balašević, veliki broj eksperata iz oblasti hrane iz celog regiona, šefovi kuhinja i vlasnici poznatih restorana, ugledni vinari i somelijeri iz regiona, autori kulinarskih bestselera, najbolji gastro blogeri, mnogobrojni predstavnici medija, obeležili su ovu jedinstvenu manifestaciju, u salašarskom ambijentu kao stvorenom za to.

Medijatora svih događanja na Salašu 137, vlasnika izdavačke kuće Color Press Group Roberta Čobana,
pitamo otkud ideja da se baš u ambijentu najpoznatijeg vojvođanskog salaša napravi ovako nešto?
-Ideja da napravimo uopšte ovakvu konferenciju je došla iz razloga što izdajemo veliki broj kulinarskih magazina koji s u poslednje vreme najtiražniji. Nekada su tabloidi i selevriti magazini bili najtiražniji, a sada su u Srbiji, kao i u celom regionu najtiražniji kulinarski magazini. S druge strane, postoji veliko interesovanje i čitalaca i veliki broj partnera, oglašivača su bili spremni da sa nama uđu u to, baš kao i ljudi poput Olivera Mlakara i Steve Karapandže, poznatih još iz vremena bivše Jugoslavije. A sama lokacija? Prošlu konferenciju smo imali u hotelu Hajatu, u Beogradu, ali ja sam smatrao da je najbolje mesto za hranu i razgovor o hrani upravo ovakvo mesto, gde je atmosfera opuštena, gde ljudi mogu da se prošetaju i da slede slow koncept.
*Privredne teme, proizvodnja, priprema hrane i pića, sve više dolaze na naslovne stranice časopisa i web sajtova. Kako to objašnjavate?
-Ovo su bile teme koje su sa jedne strane lepe, postoje i ozbiljne su, vezane za hranu, ali i mnogo šire, za zdravlje, privredu, budžet.... zato smo organizovali više panela, a prvi je bio posvećen bezbednosti hrane, uz prisustvo predstavnika iz Ministarstva poljopirvrede, doktora i stručnjaka koji su govorili o bezbednosti hrani uopšte. Sve teme su na svoj način aktuelne, interesantne i bitne, po meni su i važnije od bilo kojih drugih da dođu na naslovne strane.
*U poslednje vreme kako je intenzivirna ta priča o zdravoj hrani, sve više ljudi vodi računa o ishrani i zdravstvenim aspektima hrane. Kakvo je vaše mišljenje o tome?
-Ja imam svoje lična iskustva na tu temu. Pre mesec i po dana sam putovao u Laos i Vijetnam i sticajem okolnosti nisam jeo meso na tom putovanju, već uglavnom pirinač, neku vrstu nudli i primetio sam da je to mom organizmu jako prijalo. Kada sam se vratio, deo moje životne odluke je bio da nastavim da ne jedem meso. Jednostavno sam osetio da, ne meso kao meso, već meso koje mi jedemo, punjeno steroidima i raznim drugim aditivima, pre svega ono što kupujemo u supermarketima i u tim nekim masovnim kupovinama, loše utiče na zdravlje, tako da bi, po mom mišljenju, trebalo više voditi računa i o organskoj ishrani i voditi borbu protiv genetski modifikovane hrane, jer su to teme koje će tek narednih godina biti sve aktuelnije.
*Stalno ističemo kako su poljopirvreda i turizam naša šansa. Ovde su se okupili ljudi koji su stručni, gotovo da možemo da zaključimo da nikada nismo imali stručnije ljudi u svom zanatu, a ipak tu nešto nedostaje?
-Sve više postoji u svetu interesovanje za putovanjima zbog hrane, vina... Mislim da bi država, i uopšte ljudi u privredi i Privredne komore, najbolji vinari, vlasnici najboljih restorana, predstavnici države, trebalo da se okupe i da naprave jedan koncept kako da se država promoviše kroz hranu i vino, da probaju da podrže nove ukuse vina, koja možda nemaju dovoljnu masovnu proizvodnju ni potrebnu reklamu, a izuzetno su kvalitetna. To su danas biseri ovog podneblja i ove zemlje, neke stvari koje i ljudi u medijima i država treba da, bez obzira koliko se to činilo neprofitabilno, podrže. Podrška razvoju većeg broja malih preduzeća koja zapošljavaju 20 ili 30 ljudi, od strane države, ali isto tako od velikih korporacija i marketa, donela bi samo boljitak našoj zemlji.
*Kako vam se čini uvođenje dobre prakse da svaki ručak, obrok, prati čaša dobrog vina?
-Poslednjih dvadesetak godina, da ne kažem da 90% stvari idu lošije, počev od mentaliteta, ekonomije, politike, svega, jedino se ta vinska scena, a to je zaista prijatno iznenađenje, popravila. Ja sam i pre pet godina uvek pio više vino nego pivo ili nešto drugo, i po restoranima sam poručivao strana vina, novozelantska i afrička, ali sada isključivo naručujem domaća vina. Na mojim žurkama u kući, rođendanima, proslavama isključivo se piju vina ili iz „Mačkovog podruma“ ili „Zvonko Bogdan“, vina sa geografskim poreklom i to je zaista sjajno da je velika većina vinara postigla određeni kvalitet, da se došlo do određenog profilisanja imidža, brendova, što je, podvlačim, jedna od retkih stvari koje su otišle u pozitivnom pravcu kod nas.
*Šta će Robert Čoban sa svojom ekipom u budućnosti učiniti za našu hranu i naša pića?
-Mi ćemo pored tih magazina kojima se bavimo i od kojih je većina interaktivna, znači da same domaćice spravljaju ta jela i šalju nam recepte, a mi ih nagrađujemo honorarima, nastaviti sa organizovanjem humanitarnih akcija jednom mesečno gde se sva ta hrana koja se spremi nosi u Dečje selo u Sremskoj Kamenici ili u Dom u Veterniku i ponašati se društveno odgovorno. Konferencija na salašu 137 je sada prva, ali po reakcijama svih ljudi mislim da ćemo je nastaviti i u narednim godinama. Ima predloga da se ovako nešto napravi i u Hrvatskoj još ove godine na jesen. Onda ćemo mi pozvati ljude iz Srbije, kao što smo sada pozvali i vinara sa Hvara, i šefa kuhinje iz Zagreba, i TV voditelje, i to prožimanje će koristiti i srpskoj privredi, i vinarima, i srpskim proizvođačima hrane i mislim da je to generalno jedna priča koja će svima doneti koristi.
*Imali ste dosta učesnika iz Slovenije, koja je u EU, Hrvatske, koja ulazi u EU, Švajcarske, koja je nije u EU... Kakve su kulinarske relacije Srbija-Evropa?
-Ja sam danas čuo uglavnom loše izjave na račun Evrope od Slovenaca, koji su već u Evropi, i koji govore da je postalo sve mnogo skuplje, da imaju milion standarda koje moraju da ispoštuju. Ja sam po prirodi evro-entuzijasta i smatram da ti neki evropski standardi, počev od zabrane pušenja, koja je i kod nas prisutna ali je niko ne sprovodi, kod nas treba da budu uvedeni, ali da se sačuva autentičnost, osobenost svega što je naše, počev od mentaliteta, pa do hrane. Kada sam spomenuo pušenje, npr. sem McDonaldsa u Srbiji se puši svuda, što je neprihvatljivo. Naravno da sam zagovornik da se sačuvaju lokalna jela i lokalni običaji i da se podstiče proizvodnja lokalnih vina, samo da to bude po standardima EU koji su potencijalno veliko tržište i to nije lak posao. Ljudi su ili levo ili desno od nas, a ja sam mišljenja da treba napraviti jedan mix koji će svima doneti koristi.
*To sam vas pitao zbog toga što ni jedan stranac nije otišao iz Srbije nezadovoljan srpskom hranom?
-To je činjenica. Oni probaju srpsku hranu i oduševe se, provedu dan, dva ili pet i po pravilu odlaze zadovoljni i sa lepim utiscima. Vrlo često smo mi ti koji smo tako nezadovoljni sa svim što se ovde dešava, a kako i na bi kada su, primera radi, jabuka i šljiva skuplji ovde nego u Nemačkoj, tako da ja to govorim zbog nas, a ne zbog stranaca. Ja hoću da nama bude bolje i nadam se da ćemo svi mi zajedno koji smo bili na ovoj konferenciji doprineti boljitku života u Srbiji i okruženju-zaključio je Robert Čoban.

Više fotografija možete da pogledate  o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com