Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA OBELEŽAVANJA Nikola Tesla, čovek za sva vremena

Nikola Tesla, čovek za sva vremena

  • PDF

Nikola Tesla je humanim vizijama i univerzalno vrednim delom promenio svet.
Nikola Tesla je jedan od najvećih naučnika i pronalazača u istoriji čovečanstva. Tome u prilog idu podaci da je u periodu od 1885. do 1927. godine Patentnoj službi Sjedinjenih Američkih Država prijavio ukupno 124 različitih patenata iz oblasti elektrotehnike, mašinstva, daljinskog upravljanja plovnim objektima, mernih instrumenata, vazduhoplovstva...

Koliko je Nikola Tesla bio veliki naučnik i pronalazač najbolje svedoče reči poznatog profesora B. A. Berenda, potpredsednika Američkog instituta elektroinženjera, na dodeli Zlatne medalje ovog udruženja Tesli za otkriće polifaznog sistema naizmeničnih struja, 18. maja 1917. godine: "Dovoljno će biti ako kažem da kada bi isključili iz naše industrije rezultate rada g. Tesle, svi točkovi te industrije prestali bi da rade, naši tramvaji i vozovi bi stali, naši gradovi bili bi neosvetljeni, naše fabrike mrtve i besposlene". Nikola Tesla je bio čovek koji je promenio svet, a čije ime malo ko zna.
Kada je Markoni patentirao izum bežične telegrafije, Tesla se pojavio na sudu dokazujući da je on prvi pronalazač bežične telegrafije. Mihajlo Pupin, veliki srpski naučnik, Teslin i Markonijev prijatelj, kao svedok na sudu svedočio je u korist Markonija. Teslu je to jako zabolelo i prekinuo je sve odnose sa njim. Kada je mnogo godina kasnije Pupin bio na samrti, Tesla je otišao da ga poseti. Miloš Tošić, radnik konzulata, ovako opisuje njihov susret: " Tesla je prišao bolesniku i pružio mu ruku govoreći: Kako si, moj stari prijatelju? Pupin od uzbuđenja nije mogao da progovori. Plakao je, suze su mu oblivale lice. Izašli smo napolje i ostavili ih same. Tako je Tesla imao priliku da razgovara sa Pupinom u četiri oka. Kasnije mi je pričao da je Pupin teško otvarao usta. Na rastanku Tesla mu je poželeo da se opet sretnu u Klubu naučnika gde će razgovarati kao nekada. Kada je izašao iz sobe raspitivao se kod lekara za Pupinovo zdravlje i rekao im da ulože sve snage da ga spasu. Ubrzo posle Tesline posete Pupin je umro. Tesla je bio na pogrebu".
Nikola Tesla nije bio komercijalno usmeren i finansijski uspešan.
Tesli je odobren poslednji patent 1928. godine u oblasti vazdušnog saobraćaja kada je predstavio prvu letelicu sa vertikalnim poletanjem i sletanjem. Tesla 1934. godine piše jugoslovenskom konzulu Jankoviću i zahvaljuje Mihajlu Pupinu na ideji da vodeće američke kompanije formiraju fond kojim bi mu bila obezbeđena bezbrižna starost. Tesla odbija takvu pomoć i bira da prima skromnu penziju od jugoslovenske vlade i bavi se istraživanjima u skladu sa svojim mogućnostima.
Nikola Tesla je rođen 10. jula 1856.godine u selu Smiljanu u Lici, od majke Georgine i oca Milutina. Dan Teslinog rođenja u Srbiji se obeležava kao nacionalni Dan nauke. To je jedan mali doprinos imenu ovog sjajnog naučnika, kojeg je dva puta Matica srpska odbila da mu da stipendiju potrebnu za studije (prvi put 14. oktobra 1876, а drugi put 1. septembra 1878. godine).
Za svog života Tesla se uvek ponosio svojim srpskim poreklom, ali je u Srbiji boravio samo od 1. do 3. juna 1892. godine, zahvaljujući prijateljstvu sa fizičarem i astronomom Đorđem Stanojevićem. Kako se ispostavilo, to je bilo presudno za elektrifikaciju i razvoj Srbije. Inspirisan Teslinim izumima, četiri godine posle izgradnje hidrocentrale na Nijagarinim vodopadima, Stanojević je 1900. godine po Teslinim principima izgradio prvu hidrocentralu u Srbiji nazvanu "Pod gradom" na reci Đetini, u Užicu, a potom HE "Vučje" na rečici Vučjanka (1903). Sledile su HE "Sveta Petka" na Nišavi (1908), "Gamzigrad" na Crnom Timoku, blizu Zaječara, godinu dana kasnije, pa "Moravica" kod Ivanjice (1911), sve starije od 100 godina i danas u upotrebi.
Iako je Teslin boravak u Beogradu ostavio dubok trag, i Kralj Aleksandar Obrenovića ga odlikovao Kraljevskim ordenom Svetog Save II stepena, krajem te 1892. godine nije prošao na izboru za redovnog člana Srpske kraljevske akademije. Za dopisnog člana iste, izabran je dve godine kasnije, a za redovnog 1937. godine. Nikola Tesla je umro na Božić 1943. godine u sobi 3327 na 33. spratu hotela "Njujorker", tiho u Njujorku, u najbučnijem gradu na svetu. Po nalogu Save Kosanovića, Teslinog nećaka, kasnije ambasadora Jugoslavije u Vašingtonu, njegovi posmrtni ostaci su spaljeni i 1957. godine prenešeni u Beograd.
Da li smo se odužili Nikoli Tesli? Grupa entuzijasta, naučnih radnika je pre nekoliko godina osmislila projekat izgradnje Teslinog tornja, arhitektonskog, kulturnog, istorijskog dela koje bi bilo u isto vreme i obeležje moderne Srbije, i turistička atrakcija, i vizionarski simbol genijalnog naučnika. Realizacija projekta je do daljnjeg neizvesna i biće nam žao kada to učine drugi, na nekom drugom mestu.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com