Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Tribina o tradicionalnoj proizvodnji i povezivanju poljoprivrednika u regionu

Tribina o tradicionalnoj proizvodnji i povezivanju poljoprivrednika u regionu

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

Za razliku od drugih Kupusijada, Futoška je manifestacija posvećena isključivo autohtonoj sorti futoškog kupusa i njegovoj ulozi u ekonomskom i kulturnom razvoju Futoga, sa naglaskom na potrebu proizvodnje zdrave hrane u zdravoj životnoj sredini.
U okviru XIV Kupusijade u Futogu, u organizaciji Udruženja „Futoški kupus“, održana je četvrta tribina na temu mesta i uloge tradicionalne proizvodnje, kao i povezivanja poljoprivrednika u regionu.

Predstavnik generalnog pokrovritelja Kupusijade, Aroma AD prehrambena industrija u Futoga, čija je osnovna delatnost proizvodnja sirćeta i začinskih paprika, na tradicionalan način, onoga što povezuje futošku Aromu i Kupusijadu, pozvao je sve proizvođače kupusa da se pridruže proizvodnji začinske mlevene paprike kako bi zajedničkim snagama, uz futoški kupus, utemeljili još jedan brend.
Stevica Marković iz sela Brestovca kod Leskovca, član Udruženja Leskovački ajvar, koji je pre četiri godine sertifikovan, prisutne je izvestio o planovima za formiranje jedne nove asocijacije proizvođača tradicionalnih proizvoda, a sve to u cilju zaštite i proizvođača i potrošača.
-Poenta je u tome da potrošač kupuje od poznatog proizvođača, da zna ime i ko je taj koji prozvodi ono čime se on hrani i da zna da je to što kupuju domaće i određenog kvaliteta, a što je industrijalizacija godinama unazad poremetila. Asocijacije i udruženja igraju važnu ulogu u kontroli tih proizvoda, da proizvođači nemaju jedan npr. ajvar za sebe, a drugi za prodaju, već da je kvalitet svih ajvara proizvedenih u jednom odmaćinstvu isti. Italijani imaju specijalizovane prodavnice gde prodaju svoje proizvode, kao što bi mogli naš Futoški kupus, Leskovački ajvar, Homoljski med, Zlatarski sir, koji jesu skuplji, ali se zna od koga se kupuju, i da u njima nema aditiva, E 122, E 150 itd.
O sertifikaciji i podršci nadležnih institucija, pre svih Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, zahvaljujući kojima je i održana ova tribina, Miloš Šešlija je rekao da Sekretarijat od početka podržava ovu manifestaciju, kroz njeno finansiranje, ekukacije, izdavačku delatnost, a sve sa ciljem da što više proizvođača uđe u tu priču.
-Futoški kupus je lider u regionu kada je u pitanju zaštita geografskog porekla na koji svi treba da se ugledaju - naglasio je Miloš Šešlija.
Član organizacionog odbora Kupusijade u Mrčajevcima, Milorad Jevđević prisutnima je podrobno opisao koncept i način rada privredne, kulturne i turističke manifestacije koja se održava od 2003. godine u slavu svadbarskog kupusa. Nastala iz želje da okupi poljoprivredne proizvođače kupusa i drugih poljoprivrednih proizvoda, prerasla je u trodnevnu narodnu feštu takmičarskog karaktera i bogatog kulturno zabavnog programa, koja okupi i do 150.000 posetilaca. Za razliku od Futoškog, svadbarski kupus iz Mrčajevaca nije zaštićen, jer po rečima gospodina Milorada Jevđevića za to nema dovoljno motiva:
- Ne znamo zbog čega bi to uradili, a kada bi znali mi bi to uradili, jer kupus se kuva kao i svaki kupus, vrlo lako i jednostavno. Osnovni krivac za takvo razmišljanje je država koja svaki sertifikat debelo naplaćuje. Kad država jednog dana bude shvatila da tog poljoprivrednog proizvođača stvarno treba podržati, ne nekakvom stimulacijom u smislu nadoknada, kad bude rekla: ”Ljudi, izvozite robu, ne košta vas ništa, da pregledamo da li valja kupus, da pregledamo da li valja zemlja, a da seljak ne plaća, znači dok država ne sredi svoje stvari, mi ne možemo ništa - zaključio je Milorad Jevđević.
Miroslav Kiš iz Asocijacije poljoprivrednika ispred Saveza udruženja poljoprivrednika spomenuo je Udruženje “Futoški kupus”, inače člana Asocijacije poljoprivrednika, na teritoirji Srbije i Vojvodine, kao primer dobre prakse kako jedan lokalni proizvod može radom, trudom da porodi novu vrednost, novi kvalitet.
-Nije sve 100 hektara, 100.000 evra, već se i na jednom malom porodičnom gazdinstvu može naći interes, opavdanost bavljenja nekom poljopirvrednom proizvodnjom koja obezbeđuje egzistenciju. Mi pokušavao da to prepoznaju lokalne samouprave da animiraju neka druga udruženja, grupe građana ili žitelje na svom području, sa namerom da od tog posla žive, rade i stvore dodatnu vrednost. Potrebno je da nas institucije prepoznaju, a mediji prate, da ne bude da neko umesto nas odlučuje, a mi da budemo samo neko ko je tu da radi. Malo i mi da budemo prisutni tamo gde se odlučuje o nama.
Dragana Sar, ispred CIDA, istakla je da radi za organizaciju koja podržava proizvode sa oznakom geografskog porekla i da u Srbiji nema boljeg primera dobre prakse od Futoga. Napomenula je ključnu saradnju između proizvođača tradicionalnih proizvoda sa oznakama gografskog porekla, kako sa potrošačima tako i sa krovnim institucijama, asocijacijama proizvođača.
-Nadam se, da ćemo na XV Kupusijadi imati još veći broj poljoprivrednih proizvođača, predstavnika globalnih pokreta iz Evrope, možda i sa drugih kontinenata, a kako Futožani rade mene ne bi čudilo - zaključila je Dragana Sar.
Bjađo Karano (Biagio Carrano), predsednik Udruženja Slow Food u Beogradu, pohvalio je organizaciju Futoške kupusijade i prisutne, između ostalog upoznao sa ovom respektabilnom organizacijom, koja okuplja 100.000 članova iz celog sveta. Gospodin Karano je problem kulture hrane definisao kao svetski problem.
-Standardizacijom industrije svet je izgubio ne samo tradicionalne proizvode, već i lokalni kapacitet proizvodnje hrane, lokalni identitet, što je put ka siromaštvu. Jer, kada ljudi nemaju identitet, kada izgube tradicionalna znanja svog kraja o proizvodnji hrane, doći će vreme kada neće znati proizvoditi hranu već će je morati kupovati. Isti je problem i sa genetski modifikovanom hranom, kod koje ne postoji mogućnost proizvodnje semena i sve se uvek nanovo mora kupoveti i to je put ka siromaštvu. Slow food radi na principu čuvanja lokalnog identiteta putem čuvanja tradicionalne hrane, koja je samo naizgled skuplja. Otvaranje specijalizovanih mesta gde se kvalitetna hrana prodaje, zelene pijace i neposrednim kontaktom proizvođač-kupac, zaobilaze se trgovačke marže, a sredstva kanališu ka seljacima, poljoprivrednicima, što u osnovi predstavlja novi model neposredne trgovine, koji zagovara Slow food – kategoričan je gospodin Bjađo Karano.
Kao što je i red, na Tribini su se čula različita mišljenja i suprotstavljeni stavovi, ali kako je započela rečima predsednika Udruženja „Futoški kupus: „Danas je divan dan!“, tako se i završila, uz odlične sarmice iz Futoga i svadbrski kupus iz Mrčajevaca.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com