Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Đuro Popović : Kolekcionar sam, tim se dičim

Đuro Popović : Kolekcionar sam, tim se dičim

  • PDF

Kolekcionari ili sakupljači sa velikim „S“, izabranici Klie i Erate, muze istorije i muze ljubavi, predvođene Apolonom, lovci na starine, na sve ono što je nastalo juče, vredno preneti u sutra. Tako dela iz kolekcija njihovih sakupljača postaju svedočanstva vremena, ljudi, događaja kulturnog miljea, u kome su nastajala.

Jednog od vodećih kolekcionara u oblasti slikarstva i vajarstva, sa tri decenije dugih stažom, Novosađanina Đura Popovića, sreli smo na XIV Futoškoj kupusijadi, u druženju sa prijateljima, u predahu između dve izložbe.
Kolekcija umetničkih slika gospodina Đura Popovića, sa preko 1.000 vrednih dela srpskih umetnika pretežno iz XIX i XX veka sakupljenih po kriterijumu vrhunska dela određenog autora. Milan Konjović, Bogdan Šuput, Vasa Pomorišac, Đorđe Jovanović, Uroš Predić, Krsta Hegedušić, Petar Lubarda, Mića Popović, Peđa Milosavljević, Nedeljko Gvozdenović, Lazar Vujaklija, Milorad Bata Mihailović, Petar Omčikus, Ljuba Popović, Olja Ivanjicki, Stojan Ćelić, samo su neki od slikara čija se dela nalaze u Popovićevoj kolekciji.
Njegov kolekcionarski koncept podrazumeva traganje za izuzetno retkim, ali značajnim delima kao što je ulje Mihaila Filimonovića iz 1850, mrtva priroda Anastasa Jovanovića iz 1840, čarobna “Devojka s piletom” Đorđa Trifunovića, “Autoportret”, za koji se verovalo da je izgubljen, i “Pejsaž iz Bizerte” Koste Josifovića, a od nedavno slika Đure Jakšića, “Usekovanje glave svetog Jovana Krstitelja” iz 1855. godine, slučajno otkrivena u Rumuniji.
Vlasnik je jedne od najboljih kolekcija vojvođanskih Mađara, koja obuhvata sve autore i skoro najznačajnija njihova ostvarenja iz najboljeg stvaralačkog perioda autora. Za razliku od mogih istoričara i teoretičara umetnosti, gospodin Popović, smatra da se slikarstvo ne može podeliti na srpsko, mađarsko, rumunsko, slovačko, jer je to sve naše, sa našeg grografskog područja. Iako se to stanovište mnogima ne sviđa, sve više je onih koji ovaj njegov stav podržavaju, shvatajući da bez obzira na nacionalnu pripadnost, da je srpska umetnost u suštini jedinstvena.
Podstaknut rano uočenim darom za crtanje, završio je srednju umetničku školu “Bogdan Šuput”, dizajnerski smer, diplomirao na odseku grafike, postao je majstor jugoslovenske fotografije i menadžer opšteg smera, osnovao izdavačko preduzeće, autor je 70 stručnih publikacija i 32 godine se bavi privatnim biznisom.
Đuro Popović pomno prati i evidentira ponude na umetničkom tržištu i na neke slike i skulpture čeka po više godina.
-U suštini kolekcija se stalno „prečišćava“, ona nikada ne može biti zatvorena. Za slikama se traga po 15, 20 godina. Svako ko ima dobru sliku on je čuva, zaljubljen je u nju i neće da je proda i na to se čeka. I sada tragam za novim radovima. Bilo je slika koje sam čekao petnaestak godina pa su otišle na drugu stranu, a nije to samo suština tragati za slikom, tu je i deo da li imate u datom momentu novac, i koja je cena toj slici na tržištu, jer ja sam otac četvoro dece, i moja prva ljubav je porodica, a kolekcionarstvo tek na drugom mestu - objašnjava gospodin Popović i dodaje da je kolekcionarstvo trenutno u usponu jer se ono razvija u obrnutoj srazmeri sa stanjem kulture u jednoj državi i da nema kolekcionara sličnih njemu, da štite umetnički identitet jedne države, ono bi netragom nestalo.
Za sada, nažalost, država to prepoznaje u veoma skromnom obimu. Ljudi su za sada nemoćni, jer urušavanje kulture u Srbiji je počelo još od 1970. godine. I sada kada razgovaramo o kulturi ili mestima koja treba da vode stučni ljudi, oni ta mesta ne zauzimaju već savim drugi ljudi, pa čak oni koji ni u kom slučaju i ne poznaju vrstu umetnosti koju zastupaju. Odgovor na to zašto je to tako, uglavnom se objašnjava time što je taj neko „dobar čovek“, na čega je uzvrćam pitanjem: „Pa dobro, ako je dobar čovek, kad vas bude srce zabolelo ja bih vam preporučio dobrog auto-mehaničara, sigurno će to uspešno da vam odradi?!!“. Ukratko, o kulturi se još uvek ne razmišlja dovoljno i na pravi način - smatra gospodin Popović.
Da nade ima, govori podatak da godišnje ima desetak izložbi. Izložba “Sto dela iz kolekciji Đura Popovića” u galeriji Doma vojske Srbije bila je predstavljena kao top izložba u Noći muzeja, izabrana u pet najboljih izložbi u Srbiji, nedavno je bila izložba u Zrenjaninu, „“Izbor iz kolekcije Đure Popovića”, a poslednja u Temerinu sa temom „Žena kao inspiracija“. U Somboru se 12. novembra otvara nova izložba itd.
Gospodin Popović kaže da bi možda i smanjio aktivnost, ali ima ljudi koji traže ovakve izložbe, a on se trudi da zadovoljni pre svega publikuu. Kako i ne bi, kada njegove izložbe posećuje preko 10.000 posetilaca. Žao mu je samo što u Srbiji nema prostora koji bi mogao da primi kompletnu kolekciju, pa se odabir svodi na stotinak slika sa određenom temom, prostorno uslovljenih, pa su izložbe uglavnom dostupne samo u delovima.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com