Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA LIČNOSTI Snežana Đenić, čuvar prošlosti zlatiborskog kraja

Snežana Đenić, čuvar prošlosti zlatiborskog kraja

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Direktorka biblioteke„Ljubiša R. Đenić“ u Čajetini, Snežana Đenić, po struci je istoričar, a po vokaciji vredni sakupljač kulturno-istorijske baštine zlatiborske regije. Autor je knjiga: „Zlatibor iz strog albuma“ (1994), „Zlatibor-turistički vodič“ (2001), „Srpski vladari u užičkom kraju“ (2007), „Armijski đeneral Krsta Smiljanić“ (2008) i dr. Autor je više od trideset televizijskih emisija koje se odnose na istoriju užičkog kraja tokom XIX i prve polovine XX veka.

Snežana Đenić je dobitnica Zlatne značke, koju je u novembru 2013. godine dodelila Kulturno-prosvetna zajednica Srbije (KPZ) na svečanosti u Narodnom pozorištu u Beogradu. U obrazloženju je navedeno da je Snežana Đenić, istoričarka i poslenik kulture iz Čajetine, poznata po dugogodišnjem naučno-istraživačkom radu na proučavanju istorije užičkog i zlatiborskog kraja. Ovo priznanje se svake godine, počev od 1976. dodeljuje uglednicima iz Srbije za nesebičan, predan i dugotrajan stvaralački doprinos u širenju kulture.
Tokom prošle godine i biblioteka„Ljubiša R. Đenić“, je u okviru projekta „Put ka vrhu“, u kategoriji „Najbolje ustanove u oblasti kulture Zlatiborskog okruga“ dobtinik uglednog društvenog priznanja „Kapetan Miša Anastasijević“ za postignute rezultate u izgradnji privrednog ambijenta Zlatiborskog okruga i Srbije.
Potpisana imenom Snežane Đenić je i luksuzno opremljena monografija, „Zlatibor“ (Čajetina 2011), u kojom je obuhvaćena kulturna i istorijska baština od praistorije do danas, i koja je posebno predstavljena 20. avgusta 2013. godine u hotelu Zlatibor Mona, povodom obeležavanja 120 godina organizovanog turizma na Zlatiboru.
Tada je svečano promovisana i knjiga, Zlatibor na starim fotografijama pod nazivom „Svetopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju“ (Čajetina 2013. godine), u čemu je imala punu podršku svoga oca, Milisava Đenića (istoričara, profesora, vernog zaštitnika istorije ovog kraja), koji se pojavljuje kao koautor. U njoj su prikupljene fotografije turističkih naselja koja su se tada razvijala na Zlatiboru: Kraljeva voda, Ribnica, Palisad i Oko.
-Mi smo pratili istorijsku dimenziju razvoja Zlatibora s kraja XIX i početkom XX veka.
Došli smo na ideju da osvetlimo nastanak turističkih naselja na Zlatiboru, da napravimo ilustrovanu hroniku Zlatibora kroz fotografije uz uvodne i propratne legende ispod svake fotografije. Pošto je moj otac dugogodišnji kolekcionar tih i takvih fotografija, imali smo dosta materijala u kući. Osim toga, fotografije iz prošlih vremena sakupili smo uz podršku drugih kolekcionara, iz porodičnih albuma, neke smo našli u ustanovama: biblioteci, Istorijskom arhivu u Užicu, u Narodnom muzeju Užice itd, čime je skupljen jedan veoma bogat materijal koji, nadam se, dobro ilustruje razvoj turizma na Zlatiboru.
Mislim da smo uspeli, makar vizuelno da prikažemo istoriju Zlatibora do Drugog svetskog rata, jer je tada Zlatibor, pogotovo između dva svetska rata, bio jedno vrlo poznato i „mondensko“ letovalište. To se lako može proveriti u tadašnjoj štampi, u čemu je prednjačio beogradski list „Vreme“ koji posebno naglašava tu ekskluzivu. Tu se kaže da su se na Zlatiboru boravili ljudi koji su se inače sretali po salonima naših otmenih klubova po Beogradu, Zagrebu, Splitu, Dubrovniku, ili na nekim našim renomiranim plažama. U prilog tome je išlo što je Zlatibor bio proglašen za vazdrušnu banju. Zato ja knjigu o Zlatiboru i zovem „Prva srpska vazdušna banja,“ što su ovde pored turista dolazili ljudi na rehabilitaciju. Ova planina je proglašena za terapijsko područje za određene vrste oboljenja, kao što su bronhitis, bronhijalna astma, anemija, hipertireoza, itd, tako da su i na taj način nastajala turistička naselja. Npr. zasluge za nastanak naselja Oko, jednog od četiri naselja koje se razvijalo u to vreme, pripada proti Radosavu Simiću. On je bio u izbegličkoj srpskoj koloniji za vreme Prvog svetskog rata u francuskim Alpima, i po uzoru na Alpe hteo je da napravi jedno turističko naselje na Zlatiboru. Njegova zamisao je bila da odvoji koloniju zdravih od ljudi koji su dolazili na rehabilitaciju. Tako je podigao Dečje odmaralište, malu koloniju samo za zdrave, koja je trajala do Drugog svetskog rata, kada su sve spalili Nemci i Bugari - rekla je Snežana Đenić.
Povodom toga nastala je i izložba, „Svetlopisom kroz prvu srpsku vazdušnu banju“, koja je za tu priliku, otvorena, takođe u hotelu Mona. Izložba je kasnije prikazana u biblioteci „Ljubiša R. Đenić“ u Čajetini, i u Biblioteci grada Beograda, takođe u novembru 2013. godine.
Planovi za dalje su brojni. Snežana Đenić kaže da je sa Bosom Rosić, 2012. godine priredila knjigu i izložbu koja je pratila taj rad, o životu i radu prote Radosava Simića, velikog srpskog duhovnika, neimara i dobrotvora. Želja joj je da ispirča priču i o armijskom đeneralu Krsti Smiljaniću.
Kada je 2008. godine, podignut spomenik đeneralu Krsti Smiljaniću u centru Zlatibora, u čast obeležavanja 140 godina od njegovog rođenja, uradila je izložbu sa propratnim katalogom, ali smatra da taj čovek, vojskovođa i đeneral, elitni strateg, zavređuje biografiju kakvu imaju i ostali.
Sigurni smo da ćemo pri sledećem susretu, u narednom razgovoru sa Snežanom Đenić osvetleti i ovaj značajan lik zlatiborskog kraja, jer kakav bi život bio bez sećanja i bez ljudi sposobnih i predanih, da te trenutke prošle, zabeleže.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com