Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE Vino Doc. dr Dragoslav Ivanišević: Institutske sorte i vina sve cenjenija

Doc. dr Dragoslav Ivanišević: Institutske sorte i vina sve cenjenija

Kvalitet vina proizvedenih u Sremskim Karlovcima, Irigu, na Fruškoj gori, pa možemo reći i u celoj Srbiji, iz godine u godinu značajno napeduje. Takođe je simptomatično, da se klonovi vinove loze stvoreni na Institutu za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima, sve više nalaze u vinogradima, kao i da Morava, Sila, Petra, Probus, Neoplanta, neke od sorti, etiketa sa ove visokoškolske i naučne institucije, osvajaju vinsku publiku.

-Svaka vinska zemlja u svetu, među njima i Srbija, ima neke svoje karakteristične autohtone, stare sorte. Mi na žalost nemamo sreću da imamo sačuvan veliki broj tih autohtonih sorti kao što to imaju Portugal ili Italija, jer smo tokom istorije, kako to kod nas biva, gubili stare sorte. A upravo ono čemu mi treba da se okrenemo jesu te naše novostvorene sorte, koje su baš stvarane za ove uslove sredine, koje imaju i poboljšane karakteristike i daju neku autentičnost i orginalnost lokalitetu, samoj Srbiji. Panonija, Morava, Petra, Sila, stvarane su za ove klimatske uslove i sigurno da su neka budućnost na ovim područjima. Naravno, one nemaju pretenziju, niti mogu istisnuti druge srote, ali treba da dopune naš sortiment vinove loze, da imamo veću ponudu vinu, nečeg što je karakteristično samo za nas, jer je to trend i u svetu i ljudi uvek vole da probaju takva vina – rekao je docent dr Dragoslav Ivanišević sa Departmana za voćarstvo, vinogradasrstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu i nastavio:
-Da bi jedna sorta zaživela, ušla u proizvodnju, potrebno je jako puno vremena. Kao što vidimo, Sila je tek poslednjih godina postala vrlo popularna i među proizvođačima, naravno i među potrošačima, a ona je priznata pre 30 godina. To govori o dugom periodu potrebnom da jedna sorta uđe na tržište, da je prepoznaju i proizvođači i potrošači. To je spor put, ali to tako ide. Nadamo se da će i ove nove sorte, koje se sada stvaraju i priznaju, da će naći svoje mesto u vinogradima i flašama.
Poljoprivedni fakultet u Novom Sadu je naučno-stručna institucija koja je lider u svim oblastima delovanja, posebno u vinogradarstvu i voćarstvu. Posle jednog značajnog perioda kada je fakultet imao jako dobre profesore i stručnjake, kada su ostvoreni veliki pomaci, usledio je period stagnacije, i sada se ponovo budi, kada je reč o vinogradarstvu i vinarstvu, stvari kreću nabolje. Dr Ivanišević na to gleda ovako:
-Sam proces stvaranja sorti je zaista dugotrajan i on se prenosi sa generacije na generaciju. Da biste stvorili jednu sortu malo je jedan životni vek i taj proces na Poljoprivrednom fakultetu ima višedecenijsko iskustvo i tradiciju u stvaranju novih sorti vinove loze. Ono što sada trenutno radimo jeste povećanje otpornosti sorti na gljivične bolesti i na poboljšanju kvaliteta. U narednom periodu ćemo svakih nekoliko godina izbacivati neke nove sorte koje će imati neku novu i poboljšanu karakteristiku.
Poljoprivredni fakultet, Departman za voćarstvo, vinogradarstvo, hortikulturu i pejzažnu arhitekturu je preduzeo neke korake koji su doprineli afirmaciji fakultetskih vina, između ostalog, to je i članstvo u udruženju „Naša vina“ i klasteru“Alma Mons“. U međuvremenu je u potpunosti renoviran i modernizovan podrum Instituta za vinogradarstvo u Sremskim Karlovcima što svakako treba da doprinese dobijanju kvalitetnijih vina.
-Podrum koji se nalazi u okviru Instituta izgrađen je 1937. godine i tek je u novembru 2012. godine doživeo prvu, značajniju rekonstrukciju, uz pomoć Pokrajinskog sekretarijata za poljoprivredu koji nam je izašao u susret i prepoznao tu našu želju da vinariju unapredimo, renoviramo, nabavimo novu opremu. Ono što je karakteristično za institut, za našu vinariju, je da proizvodimo samo vina od sorti koje su stvorene kod nas, ili od naših klonova. Na taj način cilj nam je da popularišemo sorte, da njih širimo, jer da bi se neki vinogradar odlučio da zasadi vinograd sa novom sortom, on prvo mora naći svoj interes. A interes je da ove sorte imaju bolje karakteristike u vinogradu, što on može prepoznati. Druga stvar je da to vino treba da prepoznaju i protrošači, jer ako ga ne prepoznaju i ako ne može da se proda, proizvođač će se naći u velikom problemu. Zato mi ovde pokušavamo da ispričamo celu priču: da stvorimo sortu, da proizvedemo vino, i da počnemo prvu fazu marketinga, da puštamo ta vina na tržište, da ljudu čuju za te sorte i na taj način pokušavamo da olakšamo sam put vinogradarima, a to je jedan jedini način.
Mi možemo da damo neke ideje, da pokrenemo neke inicijative, ali je stvar samih proizvođača da prepoznaju svoj interes, a sigurno da u tome postoji interes. Mi smo sa još 4 vinogradara i vinara osnovali udruženje „Naša vina“ sa vinotekom u Dunavskoj ulici broj 31 u Novom Sadu, gde pokušavamo da radimo promociju tih naših vina. Pre izvesnog vremena je osnovan i klaster fruškogorskih vinogradara i vinara „Alma Mons“, gde se fakultet našao i kao jedan od osnivača. Na udruživanje nas podstiče i obavezuje i novi Zakon o vinu.
Srbija je u vinogradarstvu i vinarstvu imala svetlih i tamnih trenutaka. Prema popisu poljoprivrede obavljenom 2012. godine, imali smo svega 22.000 aktivnih vinograda, što je 4-5 puta manja nego pre tridesetak godina. S druge strane, iako imamo manje površine vinograda, pojavio se veliki broj novih proizvođača koji su u poslednje vreme dosta unapredili svoju tehnologiju tako da ako se poredi kvalitet vina pre pet godina u Srbiji i sada, tu je postignut značajan napredak, pa se po kvalitetu možemo takmičiti sa vodećim vinskim silama u svetu. Po kvantitetu sigurno ne.
-Očigledno je da svako mora da preuzme neku svoju ulogu, a između ostalih i opštine. Frapantan je podatak da na području Sremskih Karlovaca ima 7 ha koji su katastarski zavedeni kao vinogradi, a izdaju se u zakup da se seje pšenica. To je jasan znak da se sve strukture moraju uključiti u rešavanje ovog problema, a ne samo fakultet ili pojedinac. S obzirom da je za prvu berbu potrebno čekati 4-5 godina, da bi moglo da se proizvede prvo vino, a 7-10 godina da se ustali plasman vina, teško je očekivati da neki proizvođač u današnje vreme može samostalno da napravi pomak, da uđe u proizvodnju u kojoj će tek za 10-ak godina ostvarivati prihode. Stoga je proizvođačima potrebna podrška na svim nivoima, lokalnom, regionalnom i republičkom. Jer, ko se odluči na taj vid proizvodnje sigurno će uspeti ako bude imao podršku i ako bude izdržao tih nekoliko godina.
Ogledno dobro za vinogradarstvo Instituta u Sremskim Karlovcima ima 33 ha svojih površina, a od toga je 16 ha pod vinovom lozom, pretežno oglednih zasada. Ima kolekciju od preko 800 kolekcija sorti, klonova, genotipova, koji su selekcionisani i kod nas i introdukovani iz gotovo celog sveta. Naša misija, između ostalog, je da obogaćujemo sortiment, proučavamo sorte. Te kolekcije su vrlo značajne za naš oplemenjivački program, kako bi kasnije mogli da izdovijimo ono što nam je potrebno pa da na osnovu toga pravimo neke nove sorte.
Podsetimo na kraju, da je Ministarstvo poljoprivrede 2005. godine izdvojilo 5 oglednih centara (u Negotinu, Zaječaru, Nišu, Beogradu i u Sremskim Karlovcima) u okviru kojih će se vršiti ispitivanje i priznavanje sorti i klonova koji se uvezu u Srbiju, ili stvore na našim prostorima. To je bio projekat koji je bio dobro zamišljen, međutim, zadnje tri godine ostao je ogledni centar u Sr. Karlovcima, koji za vinovu lozu jedini koji radi priznavanje sorti i na Radmilovcu, u Zemunu, gde se radi paralelno ispitivanje klonova. Pritom Departman za vinogradasrtvo u Sremskim Karlovcima kolekcione zasade održava iz sopstvenih sredstava.
-Imamo preko 3 ha pod raznim kolekcijama. Nekada smo dobijali finansijsku pomoć od Ministarstva poljoprivrede za biljne i genetičke resurse, koje je grehota iskrčiti, jer je to kolekcija koju su obogaćivale generacije naučnika pre nas. To moramo održati, a nadamo se da će neko prepoznati tu našu borbu i da će nam pomoći u tom smislu – zaključio je doc. dr Dragoslav Ivanišević.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com