Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA INSTITUCIJE Akademik Dragan Škorić: Više razumevanja Vlade Republike Srbije za srpsko selo

Akademik Dragan Škorić: Više razumevanja Vlade Republike Srbije za srpsko selo

  • PDF

Ako bi se sumorna perspektiva srpskog sela, o kojoj se danas dosta govori, pretočila u brojke, to bi izgledalo ovako: od 4.600 sela u Srbiji, svako četvrto je na putu nestajanja. Za 15-20 godina nestaće oko 1.200 sela i naselja u kojima živi preko tri miliona, ili gotovo polovina stanovništva Srbije.

Danas su čak 352 naselja sa manje od 50, a 350 imaju između 50 i 100 stanovnika. Gotovo 500 naselja su na popisu 2002. godine imala od 100 do 150 stanovnika
Po pravilu to su naselja bez mladih, a 60% žitelja se ne bavi poljoprivredom kao osnovnom delatnošću.
Za zaustavljanje negativnih trendova koji potiru sela i otvaranje perspektive njihovog razvoja, neophodna je zajednička akcija nauke, privrede, a pre svega podrška Vlade i ministarstava Republike Srbije, zaključci su Odbora za selo.
Pri Srpskoj akademiji nauka i umetnosti (SANU) još 1982. godine osnovan je Institut za selo, i Odbor za proučavanje sela, čije je dejstvo potpuno ugašeno početkom novog milenijuma. Suočavajući se sa sve većim problemima sela, 3. oktobra 2011. godine odlukom Predsedništva SANU, ponovo je formiran Odbor za selo, na čelu sa uvaženim akademikom Draganom Škorićem. U sastavu Odbora su ugledni akademici, najveći autoriteti, koji se u okviru svojih naučnih disciplina i oblasti javnog, društvenog i kulturnog delovanja, bave selom i poljoprivredom.
Po rečima akademika Škorića, Odbor za selo u ovoj konstalaciji, teži za kompleksnim sagledavanjem problematike sela, i posmatranjem sela Srbije na sasvim drugačiji način.
U maju 2014. godine, Odbor za selo je organizovao skup u Lukovskoj Banji, jednom od pet najvećih izvorišta termomineralnih voda u zemlji i primeru prakse zaustavljanja migracije i bele kuge, jedinom mesto u ovom delu Srbije gde se beleži porast broja stanovnika poslednju deceniju.
Na tom skupu, kojem su prisustvovali stručnjaci sa Rudarsko-geološkog fakulteta, mogao se čuti podatak da Srbija ima preko 300 značajnih izvora geotermalnih voda. Nažalost, sa prodajom NIS-a, Srbija je prodala 73 značajna izvora u Vojvodini, i ona nemaju značaj za stanovništvo.
Međutim, aktiviranjam preostalih izvora, koji su koncentrisani uglavnom u seoskim sredinama, mogli bi se zaposliti nezaposleni mladi ljudi.
-Neka kraj svakog izvora imamo 10 ha staklenika, toliko plastenika, koliko ljudi bi mogli zaposliti, a koliko proizvesti povrća i cveća? Ako Holandija od cveća može da ostvari izvoz od 16,5 milijardi evra godišnje, hajde da se mi organizujemo tako da ostvarimo prihod barem milijardu evra - izneo je predlog akademik Škorić i nastavio:
-Velika šansa sela su i porodični pogoni prerađivačke industrije. U Srbiji se naglasak stavlja na izvoz maline i drugih poljoprivrednih proizvoda, a ako bi ih pretvorili u finalne proizvode, ostvario bi se značajno veći dohodak. Da ne govorimo o praznim regionima Srbije. Uzmite južnu Srbiji, koja se masovno prazni. Ko će tamo živeti za 10 godina? Rumuni sprovode jednu jako dobru ideju od kada su ušli u EU. Oni mladom bračnom paru daju 50.000 evra da ostane na selu i kupi ono što mu treba, da praktično razvija svoju budućnost. Na taj način sela neće ostati prazna.
Da bi mogli mnoge stvari pokrenuti u Srbiji, da praktično stvorimo preduslove da mlad čovek koji formira porodicu može veoma lepo da živi i na selu., moramo imati više razumevanja Vlade Republike Srbije i njenih ministarstva. Mi smo okupili moćan tim sposoban da igra utakmicu, trabaju nam samo uslovi i bolje razumevanje da tu utakmicu dobijemo - zaključio je akademik Dragan Škorić.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com