Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA Ličnosti Miloje Popović Kavaja: Tesla nije sve rekao

Miloje Popović Kavaja: Tesla nije sve rekao

-Tesla je bio običan čovek ogromnih talenata i sa velikom voljom da nešto stvori - rekao je Miloje Popović Kavaja, publicista i novinar, autor knjige: "Drugi život Nikole Tesle", koji je bio gost na Tesla Global Forumu, po drugi put održanom od 10.-13. jula, na Fruškoj gori, u hotelu “Norcev”.

"Drugi život Nikole Tesle", predstavlja zbir četrdesetogodišnje borbe, koja je počela 1974. godine, i koja i dalje traje, da lik i delo ovog velikog naučnika srpskog porekla ne bude zapostavljeno. Miloje Popović Kavaja bio jedan od zaslužnika, uz nekolicinu Jugoslovena i članova Društva američkih inženjera elektrotehnike, čiji je Tesla bio počasni predsednik, za postavljanje bronzanog spomenika srpskom geniju na Kozjem ostrvu 1976. godine u Nijagari, rad vajara Frana Kršinića i kopija monumenta Nikoli Tesli ispred Elektrotehničkog fakulteta u Beogradu.
Studentima, budućim naučnicima, gospodin Popović je pokušao da približi ko je zapravo bio Nikola Tesla. Tesla je bio neobičan čovek i verovatno zato nije bio shvaćen. „Rasipni genije“, bio je lišen materijalnog interesa. Živeo je u hotelu „New Yorker“ na Menhetnu, u sobi 3327. Imao je rezerve prema ženama jer je sve svoje umne snage želeo da uloži u dobrobit čovečanstva. Tesla je bio čovek specifičan, koji se nije zalagao da uđe u neki sistem, on je vaninstutucionalan čovek. Radio je sam, usamljenik-genije. Imao je saradnike, ali nikada nije prihvatio da bude član nekog udruženja, društva, jer je smatrao da bi ga to okruženje ograničavalo. Njegove su ideje daleko nadilazila tadašnja saznanja.
Gospodin Popović kaže da je Nikola Tesla bio polivalentna ličnost, univerzalnog karaktera, poput Leonarda da Vinčija.
Veličina Nikole Tesle nije samo u tome što je on svojim pronalaskom-polifaznih sistema naizmeničnih struja učinio da se struja raširi po svetu. Hidocentrala na Nijagari je 1896. godine zahvaljujući Nikoli Tesli krenula u svet, a do tada je opskrbljivala sturjom samo okolinu. On je imao ideju, koja je još fantazija, da se struja prenosi bežičnim putem. Zato su ga mnogi smatrali ne naučnikom, nego mađioničarom i čarobnjakom. U Japanu, danas dvadesetak mađioničarskih društava nosi ime našeg naučnika. Zato što je ono što je smislio, patentirao, predlagao, bilo van granica poimanja ljudi toga vremena.
Teslin cilj je bio da čovek ovlada prirodom, što je i za današnje naučnike teško dostižna ideja. On je želeo da poveže svet preko jono sfere i zemlje, kao provodnika, i zato je napravio toranj na Long Ajlendu visok 75 metara. Teslin toranj je bio projekat uvođenja naše planete u doba telekomunikacija, interneta i bežičnog prenosa signala.
Ta kula, koja je bila podignuta je 1901. godine, 70km od Njujorka, brzo je bila zatvorena a 1917. i srušena, jer je smatrana za potencijalni orijentir za nemačke podmornice, za vreme Velikog rata.
Tesla je tvorac mnogobrojnih patenata (zvanično je imao oko 300 registrovanih patenata u 26 zemalja), ali njegova veličina je i u viziji da i 150 godina posle, predviđa nova dostignuća. U jednom članku je opisao da će se avionom od Njujorka do Pariza stizati za dva sata. Taj model aviona će biti testiran 2020. godine; Tesla je poput Leonarda, predvideo i let helikopterom, da će čovek ovladati prirodnim silama. U Madison Square Garden-u, na Svetskoj izložbi upravljao je brodićem u bazenu, 700 m udaljenom od njega, 1898. godine. Mala pokretna laboratorija rover „Kjuriositi“, koja je spuštena na Mars 6. avgusta 2012. uvođena je “daljinskim upravljačem” a do Marsa se putuje “na raketni pogon” 800 dana.
O Tesli je napisano puno knjiga. Poslednju, napisao je predsednik udruženja mađioničara SAD Mark Sajfer, „Čarobnjak”– koji ga naziva, "pronalazač (koji) je živeo u budućnosti".
Posle smrti imovina Nikole Tesle je prema sudskoj odluci američkih vlasti 1943. pripala Savi Kosanoviću, sinu Tesline najmlađe sestre Marice, a Kosanović je Teslinu zaostavštinu poslao u otadžbinu. Brod "Srbija" je iz Njujorka 1951. godine dovezao u Rijeku arhivu i zaostavštinu Nikole Tesle. Upakovana u 60 različitih paketa, kofera, metalnih sanduka, bačvi, Teslina zaostavština je stigla u Beograd i smeštena je na Elektrotehnički fakultet, a juna 1952. preneta je u današnji Muzej Nikole Tesle, u kojem se čuva 156.000 dokumenata.
-Za Srbiju i Beograd je to velika čast i privilegija, i može nas činiti ponosnim i da nam pruži mogućnost da se njegovo delo mnogo bolje, lakše i perspektivnije proučava nego u drugim zemljama. To je jedno ogromno bogatstvo koje mi imamo.
Tesla se najviše plašio da njegovi pronalasci i vizije ne posluže zlu, umesto dobru. Ponosio se time što je Srbin, ali je uvek isticao svoju pripadnost planeti. Bio je usamljenik koji je svoju usamljenost kreirao kako bi svetu učinio što više dobra. Bio je veliki humanista, veliki pesnik, veliki zaljubljenik u život i budućnost - rekao je Milioje Popović i dodao da je u svojoj knjizi "Drugi život Nikole Tesle", napisao da je velika stvar što nije završio svoje delo. On je nedovršen čovek, zato što mladi talenti mogu da proučavaju njegove vizije koje tek danas dolaze do izražaja.
-Velika je stvar da je Tesla otvorena knjiga. Zato se ja borim protiv toga da se Tesla okameni, da se naprave spomenici. Šta će njemu spomenici? Njegovo delo je najvžažniji spomenik. Teslu treba staviti u pogon, treba proučavati njegove ideje, koje je započeo i koje je ostavio budućnosti - istakao je Miloje Popović Kavaja.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com