Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Nežni poljubac Miodraga Rudana - Malog Miše

Nežni poljubac Miodraga Rudana - Malog Miše

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Miodrag Rudan zvani Mali Miša iz Zmajeva, bavi se slikarstvom, kulinarstvom, seoskim turizmom... On je devet godina domaćin Likovne kolonije, kroz koju je prošlo više od osamdeset slikara. Ali, ovo nije priča o slikaru Miodragu Rudanu, već priča o Miodragu Rudanu - kulinarskom magu.

U dvorištu kuće nalaze se tri prelepa apartmana, dva dvokrevetna i jedan trokrevetni, sa kuhinjom, i mali restoran sa „viteškom“ trpezom (masivni, riterski 680 kg teški sto). I dok „Konoba kod Malog Miše“ sledeće godine polazi na put ruralnog turizma, u objekatu gde se nalazi pušnica, ražnjevi, sačevi, kotlići-„mišljenci“ (nazvani po mestu rođenja roditelja gospodina Malog Miše, Mišljenu), već se godinama spremaju svetski poznati specijaliteti. U njoj kuvar od 140 kila, ali iz srca, priprema najukusnije vojvođanske i hercegovačke kobasice, šunke, pasulj, gulaš, paprikaše, sarme, pekarski krompir, čuvene šnicle sa domaćim svežim kobasicama i rebrima i tri vrste slanine i ona najtraženija- „nežni poljubac“.
Recept za ovaj nadaleko čuven specijalitet, Mali Miša rado otkriva, on nije nikakva tajna, ali teško da neko može da ponovi majstorstvo i ljubav koju u pravljenje te slanine ulaže Mali Miša.
Da bi dobili takav lep kvalitet, slanina se mora selektirati, mora se uzeti A klasa određene debljine, masnoće i spojeva mesa, i onda se u specijalnom, dubokom soljenju dodaju začini. Slanina se soli morskom soli, dodaje se šećer i malo belog bibera i tako ostaje 31 dan na sazrevanju. Posle toga se opere, rasoli i dva dana se luftira. Onda ide u čuvenu „mišljenku“ i dimi se bez skupljanja dima i zakiseljenja, gde slanina samo uzima miris, jer „mišljenka“ nema gornju ploču. Tada počinje hladna varijanta, sa 3 mm suvom granuliranom bukovinom (80 sati) dimljenja, a onda sa 8 mm kalibriranom piljevinom od trešnje, na temperaturi od 40°C (20 sati), na kraju sa starom bukovinom, ne belom nego onom tamno crvenom, 4-5 godina starom iz Bosne, jer je tamo najkvalitetnija, na temperaturi do 55-60°C. U tom periodu strogo se prati kapanje masti iz slanine. Kada visinski deo iskapa za 10 brojanja, vatra se gasi. Tehnološki proces je vrlo važan, to je najkritičnija tačka, temeperatura koju u određenom trenutku morate preseći. Kada se to odradi, slanina ide u poseban podrum, koji ima prirodnu vlažnost i promaju. Tu ostaje 10 dana, posle čega može da se jede. Veliki problem ljudi imaju da kada je probaju, moraju ponovo doći, ali znaju gde, što je dobro.
-Ja sam čovek koji uživa u hrani i za svako skuvano jelo zapišem sastojke i temperaturu na kojoj se šta kuva. Tako sam skoro 20 godina pisao temperature, dok nisam došao do idealne, koja je dala rezultat koji danas imam - kaže gospodin Rudan.
-Za doručak svojim gostima pripremam filovanu crvenu, prethodno ispečenu papriku sa sirom i slaninom, a onda je urolujem, opet sa „nežnim poljupcem“, pa stavim u prezlu i pečem u friteri, moji gosti zaneme. A klasičan doručak se sastoji od tri jajeta na oko, sa žumancima žutim kao sunce, i parčetom od 10 cm domaće slanine, i to opija.
Imao sam nedavno, visoke goste, lovce iz Austrije. Tražili su da napravim 5-6 jela od slanine. Spremio sam rolovanu slaninu, roštilj, slaninu s sirom, belim mesom, sa filetima ribe, pohovanu i „Mišin traktor“. „Mišin traktor“ je kada se juneća i svinjaska šnicla veličine slonovog uva, debljine 4mm, pospe začinima, prekrije tankim slojem slanine, pa slojem domaće šunke, mlevenim mesom. Na to se slažu četiri vrste paprike: zelena, žuta, crvena i ljuta, i na kraju dolazi obaren hercegovački raštan. Kada se sve to urola, liči na veliku sarmu, koja se na kraju obmotava slaninom, posle čega ide u friz na 4 sata, u marinadu od maslinovog ulja, celera, belog luka i ruzmarina. Onda palimo roštilj i kada bude jako crven, lopaticom sabijamo žar dok se ne pojavi pepeo, i to je vreme kada treba da se počne sa pečenjem. Prvo se roštilj namaže domaćom slaninom i stavlja šnicla, koja se peče po 7 minuta sa svake strane i to dva puta (okrene se 4x). Kada je pečena, šnicla dužine 15 cm se stavlja na ogroman tanjir, a druga se raseče na četiri jednaka dela, da se dobiju četiri točka, kao na traktoru. Uz to, kao prilog ide pekarski krompir, grašak, dinstana šargarepa, i gostu kažemo prijatno, uz jedan beli sos od mirođije – objašnjava naš sagovornik.
Slanina „nežni poljubac“ je dobila ime po njegovoj ćerki Mariji (studentu završne godine geografije), kojoj to nije bilo omiljeno jelo. Ali, posle susreta u kafani Tri šešira, gde je gospodin Rudan došao u konktakt sa jednim poznatim hirugom iz Velike Britanije, koji mu je videći kako jede slaninu, rekao da je to dobro i da slanina mora da se jede posebno u oktobru i novembru, kako bi se „podmazala“ pluća i organiizam pripremio za zimu, krenuo sa eksperimentima, kako bi napravio najbolju slaninu na svetu. A kada je jednom probala, oduševila se, i on je znao da je uspeo, uspeo da napravi najbolju slaninu na svetu.
-A pošto nju najviše u životu volim, ja sam je nazvao „nežni poljubac“ - otkriva gospodin Rudan.
Njemu je drago što se ljudi polako vraćaju slanini, koja je, po njegovom uverenju, naš najbolji i najzdraviji brend. Nikada nas u životu nisu tako nasankali, nego kada su 60-tih godina promovisali ulje kao dijetetski proizvod. Mi Vojvođani se moramo vratiti na domaću mast i slaninu. Ja jedem i na masti spremam i nemam problema sa holesterolom - tvrdi Rudan.
Šteta što vam ne možemo preneti taj miris, o ukusu i da ne govorimo, ali i ne treba, ovo je samo odlična ideja gde morate da dođete. U Konobi kod Malog Miše u Zmajevu, uvek će vas dočekati Mali Miša širokog osmeha i radosnog srca, jer ovaj čovek to samo tako ume.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com