Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE Predstavljamo Ivan Ivanović: Osmišljenim projektima razvijamo kamping kulturu

Ivan Ivanović: Osmišljenim projektima razvijamo kamping kulturu

  • PDF

Preko puta kamping odmorišta „Fruška gora“ na putu Sremski Karlovci-Stražilovo, u četvrtak, 6. novembra, otvoren je Resursni centar Fruškogorsko-dunavskog regiona.

Resursni centar Fruškogorsko-dunavskog regiona je deo projekta „Održivi razvoj turizma Fruškogorsko-dunavskog regiona-prema konkurentskim regionima Dunava“ i plod je saradnje i strateškog partnerstva između Kamping asocijacije Srbije i Nacionalnog parka „Fruška gora“ sa Turističkom organizacijom Srbije, uz podršku Austrijske agencije za razvoj i Evropske komisije u okviru IPA 2011 Socio-ekonomski razvoj dunavskog regiona u Srbiji. Ovaj projekat predstavlja prirodni nastavak prethodnih aktivnosti i projekata iz kojih je, između ostalog, proistekao i prvi eko-kamp na Stražilovu.
Ivan Ivanović, potpredsednik Kamping asocijacije Srbije je objasnio šta konkretno podrazumeva Resursni centar?
-U praktičnom smislu to znači da će ovde biti adresa za ruralni razvoj ovog regiona i okupljanje svih nosioca razvoja Fruške gore, Dunava, različitih stejholdera: od institucija, organizacija, udruženja, ponuđača usluga itd. Istovremeno, ovde će se vršiti edukacije svih tih aktera. Ovo će takođe biti projektna kancelarija koja će inicirati nove projekte, nove saradnje, nove ideje i investicije, novu infrastrukturu.
*Ovaj je prostor izuzetnih potencijala, ali su oni godinama, decenijama, neiskotišćeni?!
-Mi smo u turizmu malo umorni od reči potencijal. Ja sa nekih skromnih petnaestak godina iskustva, kroz studije i rada u turizmu, stalno sam nailazio na potencijale koje ima naša zemlja. Pošto smo mi preduzimljivi, i još uvek dovoljno mladi ljudi, koji žele da promene neke stvari, volimo konkretne, opipljive rezultate, i upravo zato smo pronašli strateškog partnera u Nacionalnom parku „Fruška gora“, i počeli da širimo ideju i viziju da Srbija, sa tom čuvenom geolokacijom, i položajem, sa koridorima koji na žalost nisu razvijeni kako bi mi želeli (ali bi trebali da budu u budućnosti, u smislu infrastrukture), sa očuvanom prirodom, kulturnom baštinom, sa gostoprimstvom vezanim za ovaj deo Evrope, da imamo tu šansu da razvijamo upravo ovakvu vrstu turizma. Turizam koji se oslanja na prirodna bogatstva, na više od 400 zaštićenih prirodnih dobara, na naše planine, jezera, reke, je nešto što možemo da ponudimo bez velikih ulaganja.
*Da li su Sremski Karlovci namerno odabrani za epicentar vašeg projekta?
-Do ovoga nije došlo slučajno. Mi smo pet-šest godinama u nazad, kroz analize prostornih planova, planova upravljanja različitih projetnih ideja, radili sa puno stejholdera i, kao što su rekle kolege iz nacionalnog parka, da niko nije uspeo dok se nije pojavila Kamping asocijacija Srbije, koja je uspela da okupi toliki broj učesnika, dok nismo počeli da radimo projekte na ovom području. Kod nas uvek fali ta neka ideja, inicijativa o nekom opštem dobru, ali suština je u tome da treba prepoznati ono što su prave vrednosti, prepoznati ljude sa pozitivnom energijom koji će doprineti da se to zaista realizuje i koji su spremni da prionu na posao.
*U Srbiji je kamping još uvek strana reč i nedovoljno razumljiva. Kako to prevazići?
-Upravo je izašlo najnovije izdanje brošure za kamping ponudu u Srbiji, u kojoj je označeno 37 kampova koje trenutno možemo da ponudimo. Poređenja radi, u Hrvatskoj ima preko 400 kampova, a i u Mađarskoj, koja nije primorska zemlja, ima takođe oko 400 kampova. U debelom smo zaostatku, jer se time decenijama u nazad niko nije bavio. Naši građani uglavnom ne poznaju svoju zemlju, samim tim i ne smatraju da ima nešto interesantno u ponudi, nemaju kamping kulturu, osim, možda starije generacije, koja je opet putovala van zemlje. Kamping asocijacija pokušava da to polako vrati. Paralelno sa infrastrukturnim aktivnostima, Asocijacija se bavi edukacijom i podizanjem svesti ljudi, kao i promocijom prirodnih vrednosti naše zemlje, kako bi vratili naše građane u prirodu, a u to je najsvrsishodnije uključiti najmlađu generaciju. Upravo se ovde, sa Pokretim gorana Vojvodine, odvija još jedan projekat, takođe podržan od strane Austrijske agencije za razvoj, u kojoj učestvuje i Kamping asocijacija, koja ima za cilj brendiranje Sremskih Karlovaca kao ekološke destinacije. To znači, da mi sa ovom ponudom, koja se oslanja na Frušku goru, Dunav, SRP „Koviljsko-petrovaradinski rit“ i na kulturno-istorijsku ponudu Sremskih Karlovaca, pokušavamo i u tome ćemo uspeti, da povežemo Planinarski dom „Stražilovo“, Resursni centar, Eko kamp „Fruška gora“, Ekološki centar "Radulovački" u Sremskim Karlovcima i „Koviljsko-petrovaradinski rit“ sa programima koji podrazumevaju aktivan odmor u prirodi. Mi se ne bavimo samo kampingom, već i promocijom aktivnog boravka u prirodi kroz različite programe koji se nude kroz ova dva projekta, od kanuinga, biciklizma, šetnji, planinarenja, vožnji katamaranom, gastro i vinske ponude, i svega ostalog što podrazumeva jedan turistički paket.
*Na kojem je nivou Srbija kada je kamping kultura u pitanju?
-Kamping asocijacija Srbije je članica Evropske federacije kamping organizacija i parkova za odmor, sa sedištem u Londonu. Mi smo samoinicijativno, ulaganjem sopstvenih sredstava, 2007. godine postali punopravna članica, čime smo Srbiju postavili na kamping mapu Evrope.
Na godišnjem nivou, promet koji se odvija u evropskim kampovima je oko 15 milijardi evra i uz veliki broj noćenja (u Hrvatskoj se na godišnjem nivou ostvaruje 13 miliona moćenja). Srbija ima ukupno oko 6 miliona noćenja, što domaćih što stranih turista na godišnjem nivou. Međutim, i od strane Evropske federacije za kamping, i od strane drugih institucija, dobili smo uputstva i sugestije kako bi trebalo od početka razvijati kamping u našoj zemlji. To znači, da su, u Nemačkoj, Austriji, Italiji, Holandiji itd, gde je razvijena kamping kultura i gde postoji na hiljade kampova, ulagana velika sredstva, a povrat sredstava je jako teško ostvariti, pogotovo u vreme krize. Shodno tome, Kamping asocijacija je taj razvoj počela sa plansko osmišljenim manjim investicijama, kao što je eko kamp, čija investicija nije veća od 50-60 hiljada evra.
Ministarstvu smo predložili jedan novi Pravilnik (2008.) sa standardima za kampove koji podrazumevaju niže investicije, da bismo što pre, novim vidovima kamping objekata, došli do cilja. Osim kampova, orgađenih i infrastruktruno opremljenih prostora na otvorenom za smeštaj turista, uvedena su dva nova vida kamping objekata, što je praksa u regionu i Evropi, a to su kamping-stopovi, zaustavišta na auto-putevima, i kamping-odmorišta, kao što je kamping-odmorište “Fruška gora”, na Stražilovu, koji podrazumevaju do 30 kamping jedinica, manje uloganja i brži povrat sredstava. Uključili i seoska domaćinstva, koja obezbeđivanjem kamping usluga za 30-tak kamping jedinica, proširuju svoje kapacitete i obogaćuju ponudu. Želja nam je da neke od tih 4-5 miliona karavana, auto-domova, koji krstare drumovima Evrope, svratimo ovde, a mi ćemo biti zadovoljni, kao destinacija, sa 1% od 15 milijardi evra koje kamperi ostavljaju.
*Mislite da će se kamperi, kada jednom dođu u našu zemlji, mnogo češće svraćati ?
-Ja to već sada mogu da potvrdim. Svedoci smo, iako bez ikakve promocije, bez posebnog marketinga, da Eko-kamping odmorište “Fruška gora” od prvog dana kada je otvoreno (15. juna 2013.) ima svoje stalne goste i ostvaruje značajan prihod. Stranim gostima nije potrebno posebno objašnjavati šta je to ekskluzivitet boravka u nacionalnom parku, šta je ekskluzivitet boravka u jednom ovakvom prirodnom dobru, na ovakvom mestu, sa ovakvom infastrukturom i ponudom, na domak mesta sa ogromnom kulturno istorijskom baštinom, vinskom ponudom i gastronomijom. Do stranih turista informacije lako stižu. Mali problem je sa domicionim stanovništvom koje još uvek ne prepoznaje suštinu i benefite kampovanja. Za boravak u prirodi i kamping nisu potrebna velika finansijska sredstva. Potrebno je pre svega volja, opredeljenost da vi i vaša deca provodite vreme u prirodi. Treba navikavati mlađe generacije da borave u prirodi, da čuvaju prirodu, a ovo je najbolji način da upoznaju svoju zemlju i da je vole - zaključio je Ivan Ivanović

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com