Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back TURIZAM Turističke organizacije Zrenjanin, mesto gde se čuvaju tradicija i kultura

Zrenjanin, mesto gde se čuvaju tradicija i kultura

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 4
  • Sledeća

Zrenjanin, grad kulture, umetnosti, sporta, mostova, mladih i snažnog privrednog zamaha je najveći grad srpskog dela Banata sa 22 naseljena mesta u kojima živi oko 140 hiljada stanovnika i više od 20 nacija. Razvoj grada prati tradicija duga gotovo sedam vekova, jer se kao naselje pod imenom Bečkerek po prvi put u istorijskim spisima pominje još 1326. godine. Staro jezgro grada čini skup sačuvanih građevina, javnih i stambenih objekata od kojih je većina podignuta u XIX i početkom XX veka.

Trg slobode, centralni gradski trg je mesto na kom se vekovima sučeljavaju tradicija i kulture, ukrštaju putevi i sudbine žitelja Zrenjanina. Na Trgu se nalazi većina najznačajnijih objekata vezanih za društveni i kulturni život grada. Tokom istorije Trg je imao različite funkcije i namene. Početkom XX veka ovde je bila stara varoška pijaca, potom stanica malog voza - "Ćire", a u njegovom središtu stajala su i tri spomenika: mađarskom revolucionaru Erne Kišu (1906-1920), narodnom heroju Žarku Zrenjaninu (1952-1964) i spomenik kralju Petru I Oslobodiocu (1926-1941, obnovljen 2005. godine). Na Trgu slobode se dešava i centralni deo najveće zrenjaninske svetkovine „Dani piva“. Bečkerek, Petrovgrad, sada Zrenjanin, davne 1769. godine kao središte Dištrikta, dobija pravo na četiri sajamske priredbe godišnje, tako da je svako godišnje doba počinjalo velikim vašarom. Na njima, pored robe razne vrste služilo se i neizbežno i veoma dugo ekskluzivno piće – pivo. Krajem tridesetih godina XX veka, vašari gube na značaju, pa je grupa entuzijasta, 1986. godine rešila da tradiciju ispijanja piva obnovi, tako što će organizovati jednu manifestaciju, u njegovu čast.
Osim u ispijanju piva, ovaj grad ima tradiciju i u njegovoj proizvodnji, koja je započela davne 1745. godine, kada je pivarski majstor Sebastijan Krajcezen otvorio prvu radionicu za proizvodnju piva. Godine 1878. pivaru kupuje Lazar Dunđerski, koji je značajno proširuje. Vrhunac kvaliteta “Zrenjaninska pivara” dostiže sedamdesetih godina prošlog veka, da bi osamdesetih godina dostigla svoj tehnički maksimum proizvevši 406.000 hl piva i ječmenog napitka „Tut-gut“-a. Promene u društvu uslovile su pad proizvodnje, a ubrzo i prestanak rada ZIP-a.
Čekajući vreme obnove tradicije, Zrenjaninci putem ove manifestacije čuvaju sećanje na slavne dane zrenjaninskog piva. Ove godine su po 29-ti put organizovali feštu u slavu pivu i time potvrdili da, bez obzira što danas Zrenjanin nema fabriku za proizvodnju piva, nemaju nameru da prekidaju ovu divnu tradiciju. Za Zrenjanince, i mnoge kojima je ova manifestacija „ušla pod kožu“, Dani piva nisu samo manifestacija na kojoj se pije pivo i jedu pljeskavice. U ovoj jednoj manifestacijisu sažeta su gotovo sva turistička, privredna i kulturna obeležja sredine u kojoj se osim kulturno-zabavnog programa održavaju i sportsko-rekreativna nadmetanja, a sastavni deo manifestacije su i „Banatske vredne ruke“, Smotra narodnog stvaralaštva, INOCOOP-Međunarodni sajam preduzetništva, kao i Mini sajam narodnih rukotvorina i starih zanata. Ukratko, ovo je vreme kada domaćini pozivaju i ugošćuju potencijalne investitore, poslovne partnere, prijatelje, i uz druženje nadaju se i sklapanju nekog posla
U Zrenjaninu se održavaju i manifestacije: Međunarodni festival folklora „Lala“, Najbolje vino srednjeg Banata, „Festival vina i ljubavi“, „Gitar art laureati“, etno festival „Bantska priča“, „Korzo fest“, muzički festival „Soundlovers“, rock festival „Zrenjanin zove“, „Gradska tamburica“, „Grad otvorenog srca“ u Zrenjaninu, „Duhovi“ - Svetsko privenstvo u kuvanju čorbastog paprikaša u Melencima, „Sremački dani“ u Elimiru, etno festival „Žetelačke svečanosti“ u Mužlji, „Banatske šore“ u Tomaševcu.

 


 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com