Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE Hrana Kompost u organskoj bašti

Kompost u organskoj bašti

Snežana Ognjenović je promoter organske poljoprivrede, od 1996. godine vodi Školu organskog baštovanstva, autor je knjiga „Gajenje povrća s ljubavlju“, „Vodič organskog baštovanstva“ i „Organska bašta“. Predavač je po pozivu na seminarima i tribinama i autor niza tekstova o organskoj poljoprivredi i bio-bašti. Urednica je veb sajta za edukaciju o organskoj proizvodnji, www.organskabasta.org

Snežana Ognjenović bila je gost predavač na prvom Eko sajmu u Domu kulture u Starim Ledincima. Ona je na poziv Udruženja „Aktivna Fruška“ održala prezentaciju o primeni komposta u organskoj bašti, što je u skladu sa nazivom projekta „Otpad nije smeće“.
*Organski proizvodi su sve prisutniji u našoj svakodnevnici. Kakva su vaša iskustva o tome?
-O organskoj proizvodnji se sve više priča i sve je više onih koji se uklučuju u taj vid proizvodnje. Trend porasta i proizvodnja i potražnje za organskim proizvodima je u porastu, i kod nas i u svetu. U Srbiji se poslednjih 3-4 godine povećala i ponuda i potražnja organskih proizvoda. Naravno da proizvođačima nije jednostavan sam put dobijanja sertifikata, ali time oni dobijaju veliku vrednost koju imaju njihovi proizvodi na tržištu.
*Čega Srbija ima dovoljno, a šta nedostaje, kada su pitanju organski proizvodi?
- Najzastupljenije su ratarska i povrtarska proizvodnja, a nedostaje nam voće, neke ratarske kulture. Soja je uvek deficitarna. Radi se na povećanju površna pod voćnim zasadima, ali stočarska proizvodnja je tek u usponu i ja se nadam da će se tek razviti. Ona ima jedan produslov, a to je da proizvođači dve godine proizvode hranu, pa tek onda u sistem proizvodnje mogu da uvedu životinje, tako da se sam proces dolaska do organskog sertifikata za stočarku proizvodnju produžava. Ohrabruje činjenica da je, bez obzira na to, sve više onih koji se odlučuju na taj korak.
*Šta je po vašem mišljenju potrebno učiniti da se organska proizvodnja još više razvije?
-Činjenica je da su nam edukacije uvek potrebne i da ih nema dovoljno, jer proizvođači moraju da shvate u čemu je razlika između novog načina rada i onog kako su do sada radilli, šta treba da promene da bi bili u sistemu organske proizvodnje i kako da rade u skladu sa Zakonom o organskoj proizvodnji. Poslednjih nekoliko godina Ministarstvo poljoprivrede je davalo najrazlačitije vrste podrške organskim proizvođačima. Najčešće je to bilo nadoknađivanje dela troškova za kontrolu sertifikacije, ali to nisu jedini troškovi koji ovu proizvodnju čine skupljom: skuplja su semena, ima više radnih sati, teže se dolazi do radne snage. Sa druge strane, kroz ovaj vid proizvodnje može se obezbediti sopstveno organsko đubrivo, pa čak i sopstveni setveni, sadni materijal.
*Govorimo o poljoprivredi kao razvojnoj šansi, a činjenica je da je preferiramo lakši vid proizvodnje, a organska proizvodnja to sigurno nije!?
-Profesionalac, proizvođač u konvencionalnoj proizvodnji koji se odluči da pređe na organsku, mora stvarno doneti tu odluku od srca, da odluči da neće više da radi kako je dotle radio, na klasičan način. Ono što je važno istaći je da organska proizvodnja nije samo benefit za porodicu proizvođača. Samo bavljenje organskom proizvodnjom doprinosi i zaštiti životne sredine, očuvanju resursa na planeti koji se veoma ugroženi, i očuvanju biodiverziteta, čime se bavi i projekat u Novim i Starim Ledincima. Samim prelaskom proizvođača sa klasičnog gajenja na organsko, on povećava broj gajenih vrsta na toj površini, što nije slučaj u konvencionalnoj proizvodnji, povećava broj i životinjskih vrsta koji prate biljnu proizvodnju, očuvavaju se resursi: voda, vazduh, zemljište... Puno je benefita koji su opšteg tipa, a ne samo obezbeđivanje ekonomske stabilnosti za proizvođača i njegovu porodicu.
*Vaše predavanje se odnosilo na kompostiranje, a to je šansa za organske proizvođače. Kako oni to mogu to da iskoriste?
-Moje predavanje obuhvatilo je i priču o organskoj bašti, i pošto su domaćini uradili jako puno kvalitetnih radionica i edukacija svojih građana vezanih za sam proces kompostiranja, malo smo povezali priču sa proizvodnjom, sa gajenjem povrća. Takođe sam se potrudila da odgovorim na sva pitanja zainteresovanih posetilaca. Dotakla sam se i Zakona o sertifikaciji i nadam se da će neko od njih prepoznati šansu koju bi mogao da ima ukoliko se odluči da uđe u sertifikovanu organsku proizvodnju zato što je tržište još uvek otvoreno, mesta još uvek ima za veliki broj proizvođača, a ja smatram da čovek što ranije krene da je već šansa da će i uspeti - zaključila je Snežana Ognjenović.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com