Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE Vino Vina Belje sa ukusom strasti, ljubavi i posvećenosti

Vina Belje sa ukusom strasti, ljubavi i posvećenosti

Izvršna direktorica sektora marketinga i turizma Vina Belje, Ljiljana Vajda Mlinaček, vodila je tim koji je tokom decembra, u Beogradu i Novom Sadu promovisao odabrana vina iz ove baranjske vinarije. Vina Belje se već nalaze na policama marketa (Roda), ali, po rečima gospođe Vajde Mlinaček, bitno je da ljudi dođu i probaju vina ove vinarije, da čuju priču i da im svoje utiske prenesu oni koji su bili tamo i probali, pogotovo oni ljudi koji nešto znače na vinskoj sceni kao što su gospodin Igor Luković i gospodin Dušan Jelić, koji su pratili ove promocije. Gospođa Vajda Mlinaček sa posebnim zadovoljstvom ističe da oni kao proizvođači uvek razmišljaju da uspostave najbolji odnos cene i kvaliteta u svim rangovima kvaliteta svojih vina.

-Fokus predstavljenih vina bio je na Chardonnay-u i Merlot-u, s tim što smo Chardonnay provukli kroz tri kvalitetne kategorije: od kvalitetnog Chardonnay-a, preko degustacoke vrhunskog Chardonnay-a, vrhunskog Merlot-a i na kraju Goldberg Chardonnay-a, posebnog vina iz specijalnog vinograda sa jedinstvene pozicije, kao kruna večeri.
*Kakva je osobenost Chardonnay-a i Merlot-a iz vaših vinograda?
-I Charodonnay i Merlot prezentiraju teroar sa kojeg nastaju. Mislim da u ovom vinu možete okusiti Dunav, zemlju na kojoj nastaju i nekakvu stogodišnju tradiciju koju imamo u Baranji. Stogodišnja tradicija vezana je za ime regije - Baranje, koja na mađarskom znači - Majka vina i to je naša priča koju baštinimo još od vremena Rimljana i čime se i danas ponosimo. Rekla bih da su naša vina lepa priča destinacije sa koje dolaze.
*Predstavite nam u kratkim crtama vašu vinariju ?
-Govorimo o jednoj od najvećih vinarija u regiji koja u svom posedu ima sa 650 hektara vinograda, što je reprezentativna brojka kada govorimo o vinogradarskoj proizvodnji. Većina radova u vinogradu se obavlja ručno. Ono po čemu smo specifični je da imamo gotovo potpuno ručnu berbu i to je velika stvar, jer u vinogradu uvek je fizički prisutan neko ko bira grožđe koje je spremno za berbu, prati njegovo sazrevanje i odabire za berbu. Iz vinograda grožđe vrlo brzo dolazi u vinariju jer je smeštena na centralnoj poziciji svih vinograda, na maksimalnih 8 kilometara od poslednje plantaže. Nakon toga dolazi proizvodnja. Rekla bih da smo sigurno jedna od najbolje opremljenih vinarija na Balkanu u kojoj se koristi najsavremenija tehnologija koja se trenutno može nabaviti u svetu. Naša vina, konkretno Merlot i Chardonny, odležavaju u starom podrumu koji datira iz 1526. godine u kojem su isključivo drvene bačve od slavonskog hrasta, gde ta vina dobijaju jedan završni touch.
*Koje sorte vinove loze su zastupljene u vinogradima Vina Belje i kako se nose sa sve izraženijim klimatskim promenama?
-Dominantna sorta je Graševina i od belih sorti imamo još: Chardonnay. Od crnih zastupljeni su: Merlot, Cabernet Sauvignon, Pinot Noir i Frankovka. Svaka godina je izazov. Rekla bih da mi imamo idealne pozicije, idealne vremenske uslove i idelanu priču za Graševinu, Chardonnay, ali isto tako i za crvena vina, a samo je pitanje šta donosi godina. Ova godina je bila prilično izazovna, ali smo, s obzirom na veliko iskustvo i godišnju proizvodnju, uspeli dobiti ono što smo hteli.
*Na koj način promovišete vina?
-Ja bih rekla da smo mi u promociji jednako okrenuti i prema trgovinskim lancima i prema restoranima i hotelima jer oba kanala prodaje su jednako važna i nastojimo zavisno od toga gde radimo promociju, tome se prilagoditi. Mislim da je najvažnija stvar biti iskren u toj prezentaciji vina i biti ono što jeste dok stvarate vino. Za vino je jako bitno da nastaje u priči koja sadrži puno strasti, ljubavi i posvećenosti. A kada se promocije rade na takav način, onda mislim da je to dobitna kombinacija.
*Da li i koliko država Hrvatska pomaže vinsku industriju?
-Mi konkretno, ovaj projekat radimo u sklopu jednog velikog projekta koji je Hrvatska dobila ulaskom u EU. Reč je o „Vinskoj omotnici“ koja se tiče promocije vina na tržištima van EU. To je jedan dobar alat za promociju. Postoje je još neke dodatne mere koje se tiču ulaganja u vinograde i vinarije. Kako Hrvatska tako i EU na neki način prepoznaje dobre projekte u vinarstvu i na taj način ih podupire.
*Hrvatska je od 1. jula 2013. godine punopravna članica EU. Kakva su iskustva za taj kratki vremenski period i kako su se vaša vina pozicionirali u društvu evropskih?
-Pitanje je zapravo na čega se pojedine vinarije fokusiraju. Mi smo se fokusirali konkretno na tržište Hrvatske i tržište naše regije, jer nas puno stvari spaja. Govorim o sortama koje ljudi uglavnom poznaju. Mi smo odlučili da prvo dođemo do potrošača, omogućiti im da probaju vina, jer se vino odabire kroz degustaciju. Retko ćete odabrati s police vino koje niste probali, a još važnije ako uspete pridobiti potrošače da dođu u poseti vinariju, osete emociju destinacije s koje vino dolazi. Sasvim je jedna drugačija emocija ako ste vina pili u autentičnom ambijentu jer se onda povežete i sa prostorim i sa tim vinom. Važno je omogućiti ljudima da probaju vino jer onda mogu naći svog favorita. Mislim da je jako bitno dati ljudima da odaberu ono što vole – izjavila je Ljiljana Vajda Mlinaček.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com