Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Ariljski malinari traže mogućnost da budu još bolji

Ariljski malinari traže mogućnost da budu još bolji

  • PDF

U organizaciji TACSO kancelarije u Srbiji, Zelena mreža Vojvodine je tokom februara ugostila petočlanu ekipu Udruženja voćara „Eko voće“ iz Arilja i za njih organizovala trodnevnu studijsku posetu organskim proizvođačima u Novom Sadu.

Predvođeni predsednikom Udruženja, Božom Jokovićem, članovi Udruženja “Eko voće” i Zadruge “Agro-eko voće” iz Arilja, poljoprivrednici Ivko Šaptović, Mikoš Nedeljković, Branko Cvetić i Paun Jeveričić, otišli su iz Novog Sada bogatiji za nekoliko kontakata i sa novim saznanjima i iskustvom, koje su pokušali da im prenesu, pre svega, savetnici za voćarstvo pri Poljoprivrednoj savetodavnoj službi Vojvodine, Sanda i Lazar Klještanović, kao i gospodin Milenko Dolovac, vlasnik gazdinstva „Dolovac Organic“ iz Futoga.
Zadruga “Eko voće” osnovana je pre dve godine, i danas okuplja oko 150, pretežno proizvođača jagodičastog voća i proizvođača jabuka, šljiva, na usitnjenim parcelama od 50 ari do hektara i po. -Ova poseta je jedno veliko iskustvo. Pošto smo mi komercijalni proizvođači maline i svog ostalog jagodičastog voća (kupine i manjim delom jagode, a prisutan je i pojedinačan uzgoj borovnice), te jabuka, šljiva i nešto krušaka (kojima je bolest erwinia uzela svoj danak, i uništila gro zasada), odlučili smo da unapredimo našu proizvodnju. Plan nam je da od ove godine krenemo sa plasmanom sveže maline, ali cilj nam je da napravimo još jedan pomak i da na tržište plasiramo organsko„crveno blago Srbije“. U tome vidimo našu veliku šansu, jer Arilje je svetska prestonica maline. U narednom periodu, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, naučnim institutima i lokalnim insitucijama pokušaćemo da napravimo matični zasad. To će nam obezbediti zdrav sadni materijal za naše proizvođače, da više ne zavise od uvozničkog lobija - rekao je gospodin Joković.
Ova ekipa poljoprivrednika ima razrađen koncept kako i na koji način će to i postići. Ministarstvo poljoprivrede bi trebalo da preuzme ulogu medijatora, i da se održi sastanak sa prerađivačima tj, hladnjačarima, izvoznicima i proizvođačima, udruženjima, zadrugama, i učini ozbiljan pokušaj da vrate Srbiju na prvo mesto u svetu po proizvodnji maline.
- Naša malina važi za najkvalitetniju, ali mi želimo da i po količini budemo prvi. A to je moguće jer imamo veliki potencijal. U tome će nam pomoći kooperativa 10 voćarskih regiona na koje ćemo proširiti sadnju, ali treba nam dobar sadni materijal, da to podržimo - dodao je naš sagovornik.
Gospodin Paun Jeveričić kaže da će organska proizvodnja delimično rešiti probleme sa kojima se suočavaju malinari.
- Imamo dobre uslove za proizvodnju organske maline, koja bi rasteretila zamrznuti program. Svake godine dolazi do zagušenja izvoza maline, jer desi se da hladnjače imaju višak robe, a samim tim i cena ide dole. Sav teret trpe proizvođači, a mi želimo da to izbegnemo.
Ariljski malinari kažu da do sada nije bilo velikog udela države u rešavanju njihovog problema, ali nadaju se razgovorima i sastancima u Ministarstvu poljoprivrede, sa predsednikom Vlade Republike Srbije, i da na taj način dođu do značajnijiih rezultata.
- Nije sve stvar ni u subvencijama. Treba napraviti jedan zdrav milje, da mladi poljoprivredni proizvođači dođu do povoljnih kredita, da ti mladi, koji su ostali na imanju svojim pradedova, ostanu i dalje na njima da rade i prosperiraju, da ne idu put grada. Treba da se okanemo iluzija kako mlade da vratimo na selo. Ajde mi da mlade zadržimo, da i dalje ostanu na selu, pa će oni iz grada, kada budu videli kako je moguć i lep život na selu i sami da se vrate na stara ognjišta - konstatovao je gospodin Joković.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com