Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE HRANA Dr Radivoje Jevtić: Odličan kvalitet i dobri prinosi NS sorti strnih žita

Dr Radivoje Jevtić: Odličan kvalitet i dobri prinosi NS sorti strnih žita

  • PDF

Na parceli porodice Klecin, pored puta koji povezuje Bač i Bačko Novo Selo, 4. jula obeležena je jubilarna, deseta manifestacija - Žetveni dan u Baču. Organizacatori, kao i do sada, bili su Zadružni savez Vojvodine i Opšta zemljoradničke zadruge „Zadrugar“ iz Bača, a događaju su prisustvovali državni sekretar u Ministarstvu poljoprivrede i zaštite životne sredine Republike Srbije, gospodin Danilo Golubović, pomoćnik ministra poljoprivrede nadležan za poljoprivrednu politiku, gospodin Nenad Katanić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, mr Vuk Radojević, predsednik Privredne komore Vojvodine, gospodin Ratko Filipović, direktor Udruženja "Žita Srbije", gospodin Vukosav Saković, direktor Produktne berze, gospodin Žarko Galetin, pomoćik generalnog direktora za marketing DDOR-a, gospodin Mauricio Bala i dr.

Na navode, državnog sekretara, gospodina Golubovića, koji je istakao visok kvalitet i prinos NS sorti strnih žita, nadovezao se dr Radivoje Jevtić, rukovodilac odeljenja za strna žita na Institutu za ratarstvo i povrtarstvo – NS seme, i pored sorte ječma Novosadski 565, priznate u EU pod imenom Amazon, čiji je prosek prinosa sa 60 hektara, prema podacima sa polja Pionira iz Srbobrana, izvanrednih 9,082 kg po hektaru, pred prisutne je izneo rezultate žetve iz raznih delova regiona, kada je u pitanju pšenica.
- Podatak dobijen iz Krajine je da je naša sorta Simonida na 10 hektara dala 8,1 tonu, što je izvanredno za to područje. Međutim, u Vojvodini ti prinosi su i viši. Imamo parcela u Sremu na 3ha sa prosečnim prinosom od oko 9,5 t po hektaru. U Zmajevu, jedna naša nova sorta, koja će tek ući u proizvodnju, imala je prinos 8,8 t. Značajno je da pored visokog prinosa novosadske sorte odlikuje vrlo dobar tehnološki kvalitet. Ono što nas buni je da država ne prepoznaje taj kvalitet i zbog toga se javlja problem da u zemlju ulaze sorte koje ne zaslužuju da budu sorte za ljudsku ishranu, već za ishranu stoke. Razlog tome je što država plaća samo prinos, pa naši ljudi seju takve sorte. Ukoliko uzmemo i druge parametre, sorte NS seme daju prinose slične uvoznim sortama, ali jača i prisutnija propaganda stvarila je takvu situaciju – kaže dr Jevtić.
Institut za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu svake godine tržištu ponudi od četiri do šest, nekada i više novih sorti. Po rečima dr Jevtića, ne zažive sve. Trenutno je najpopularnija Simonida koja se i gaji na najvećim površinama u Srbiji. To je jedna izuzetna sorta, visokog tehološkog kvaliteta i dobrog prinosa, a ova godina će te navode potvrditi. Tu su i sorta NS 40S, koja nema tako visok tehološki kvalitet kao Simonida, ali je izuzetno prinosna. Tu je i sorta Zvezdana, koja traži punu agrotehniku i zaštitu, i može da da izvanredne prinose, kao i čitav niz sorti koje su stabline u proizvodnji i u koje proizvođači imaju poverenje, jer bez obzira na godinu, uvek daju stabilne prinose. To su Renesansa, Pobeda, Rapsodija. Od novih sorti to su: NS Dika, NS Futura i NS Ilina, koja je ove godine na pojedinim parcelama postigla izvanredne prinose. Nova grupa sorti na koje Institut tipuje tek čeka svoje vreme, a o njima će se više govoriti kada prođu mrežu makroogleda na 38 lokaliteta u Srbiji, na osnovu kojih će se videti koje od tih sorti zavređuje da uđe u proizvodnju i eventualno zauzme značajniju površinu.
Dr Radivoje Jevtić se ovom prilikom osvrsnuo i na paradoks da su institutske sorte cenjenije van granica Srbije, nego u samoj zemlji. Institut svoje seme plasira u 31 državu sveta. U svetu je priznato 60-tak institutskih sorti, pre svega zbog izvanrednih prinosa. Najveće površine gde se gaje ove sorte su u Ukrajini i Rusiji. Prošle i ove godine ostvareni su izvanredni prinosi u Iranu, zatim na tržištu Mađarske, Bugarske i Rumunije.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com