Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE VINO Igor Luković o istarskim vinima uz degustaciju

Igor Luković o istarskim vinima uz degustaciju

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Novosađani su u petak, 03. februara, u hotelu „Park“, imali priliku da se u okviru Godišnje degustacije hrvatskih vina, upoznaju sa vinima iz različitih hrvatskih regija. Susret je organizovala Hrvatska gospodarska komora kao deo projekta EU “Promocije hrvatskih vina na tržištu Republike Srbije”. Gosti su predstavili dvanaest vinarija iz Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, te Istre i Dalmacije, a organizovane su i dve Masterclass radionice. Jednu od njih, degustaciju vina iz Istre i Dalmacije vodio je naš poznati vinski stručnjak i vinski novinar, gospodin Igor Luković.

Učesnici radionice imali su priliku da probaju sedam vina iz četiri vinarije: Matošević (Alba 2015 i Grimalda bijelo 2013), Veralda (Prestige 2015 i Istrian 2015) iz Istre, i Zlatni Otok (Pošip vrhunsko 2015 i Babić vrhunsko 2011), te Dingač Skaramuča (Dingač reserva vrhunsko 2010) iz Dalmacije. Prisutni su mogli čuti o prilikama koje su ulaskom u novi milenijum obeležilo hrvatsko vinarstvo. Veliki podrumi su ili propali ili u fazi propadanja, dalje se smanjuju površine pod vinogradima, a samo mali broj vinara uspeva da prati nove standarde proizvodnje koji podrazumevaju viši kvalitet. Proizvode se uglavnom “domaća” vina koja zadovoljavaju tradiciju, ali ne i standarde struke. Sa takvim vinom nije bio moguć izlazak izvan sopstvenog dvorišta. Istra se prva budi, i uz podršku lokalne vlasti, mladi vinari odlučuju da se oslone na autohtonu Malvaziju, i na tržište je „izbacuju“ kao deo svog identiteta dobro upakovan u turističku priču. Prve „Vinske ceste“ organizovane su u Istri 1996., prvi „Dani otvorenih podruma“ 1999. godine. Uzor su im italijanski vinari, od kojih su imali šta da nauče. Od njih preuzimaju tehnologije proizvodnje vina ali i priče, i to primenjuju u svojim vinogradima i vinarijama i proizvode vina koja počinju da osvajaju medalje na internacionalnim takmičenjima. Angažovanjem vrhunskog stručnjaka iz Londona, Tonija Hodžinsa (Tony Hodges), njegovo uključivanje u vinarije Vino Lagunu (Istra) i Vino Belje (Hrvatsko Podunavlje), doprinelo je da hrvatska vina budu prepoznatljiva van granica zemlje.
Prvo je, mimo zvanične podele, izvršena „gruba“ podela Hrvatske na četiri regije: Hrvatsko Podunavlje, Brdovitu Hrvatsku i na Primorju: Istru i Kvarner sa pripadajućim ostrvima i Dalmaciju, od Zadra prema jugu do Dobrovnika, uključujući sva ostrva i Pelješac. Ova podela je trebala da kanališe hrvatska vina prema inostranim kupcima, da pojednostavi teške za pamćenje i izgovaranje, slovenske nazive. Na srpskom tržištu svi znaju za Malvaziju, danas vodeću u ukupnom broju prodatih boca. Na drugom mestu su Plavac mali i Graševina.
Malvazija je sorta po kojoj najviše prepoznajemo Istru. Za razliku od francuskog paradoksa, vezanog za zdravlje, po kojem je učestalost kardiovaskularnih oboljenja manja među redovnim ali umerenim konzumentima kvalitetnih vina, tzv. istarski paradoks je u tome što, kada je reč o autohtonim sortama, bela vina imaju niske kiseline, a crvena izuzetno visoke. Malvazija je poznata po tome što nije nikada jako kisela, a može da bude veoma sveža, što se pripisuje umešnosti vinara, dok Teran, druga autohtona istarska vinska sorta grožđa i crveno vino koje se iz nje proizvodi, ima kiseline koje mogu da budu 9g/l i više. To je bio jedan od razloga što Terran nije imao dobru komunikaciju sa publikom do pre 6-7 godina, dok vinar Coronica Moreno, nije napravio svoj Gran Teran iz barriquea, jedno od najzanimljivijih istarskih crvenih vina, i promenio sliku Terana čak i u samoj Hrvatskoj. To je bio podsticaj da su vinari koji nisu hteli time da se bave, npr. Kozlović, počeli da proizvode vino Terran i danas su po njemu poznati.
- Ljudi podcenjuju, pogotovo van Istre, istarska crvena vina, a zapravo Istra iz moje perspektive ima jedan od najboljih teroara za crvena vina u Hrvatskoj, pogotovo u svom unutrašnjem delu, tzv. Zelenoj Istri, koja nema izlaz na more, gde vlada kontinentalna klima. Samo treba pogledati strukturu nagrada sa "Decanter" i CBS Wine kod Hrvatskih crvenih vina. Istarska su uvek visoko ocenjena - kaže gospodin Luković.
U Istri se dosta gaji i internacionalnih sorti: Merlot i Cabernet Sauvignon su dominantne u vinogradima od crnih, a od belih Chardonnay i Sauvignon Blanc. Igor Luković je istakao da u slučaju Istre sama regija veoma mnogo duguje svojim vinarima, ne samo u kada je reč o vinu, već i u turističkom, gastronomskom smislu i svakom drugom, i uspeva da živi 365 dana u godini. Pokazalo se i u slučaju ove Masterclass radionice da se dobrom promocijom, praćenom dobrom pričom, može mnogo toga naučiti.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com