Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Pavle Pavlović: Čovek koji svako putovnje učini interesantnijim i smislenijim

Pavle Pavlović: Čovek koji svako putovnje učini interesantnijim i smislenijim

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Pavle Pavlović rođen je u Kraljevu, a poslednjih deset godina živi u Beogradu, gde je završio Visoku turistički školu strukovinih studija i radi kao licencirani turistički i planinski vodič. Specijalnost su mu ture zlatiborskim okrugom, vijugave meandre Uvačkog jezera posebno izdvaja, okolina njegovog rodnog Kraljeva, Vrnjačka Banja, Kopaonik.

Ukratko, voleo bi što više da sazna o svemu vezanom za Srbiju i to prenese drugima. Zadovoljan je razvojem turizma u našoj zemlji poslednjih godina, sve većim brojem stranih turisti, koji u njegovom slučaju čine 90% od ukupnog broja onih koji ga angažuju. Voleo bi da isto zadovoljstvo može da iskaže i prema statusu turističkog vodiča, ali ne može. Ono što može je da svaki put, bilo da se radi o jednom prosečnom, ili grupi najzahtevijih gostiju, da svoj maksimum. Smatra da će lepota spasiti svet, a nju vidi u divljoj i divnoj prirodi. Takođe smatra, naslanjajući se na Ajnštajnovu misao, da ako se dogodi da jednog dana nestanu sva stabla, čoveku će preostati samo njegovo geneološko stablo da nad njim plače. Ima li bolji način predstaviti ovog mladog čoveka nego prepričati njegovu priču, ispričanu na Vučjoj stazi na Kopaoniku, sa pogledom na Pančićev vrh, koji je bio i njena inspiracija. Tog rano-septembarskog dana, grupa gljivara je krenula na foto-safari puteljcima koji su vodili do vidikovca na putu kojim prolaze vukovi, kada za to imaju potrebu i kada ih glad pritera. Među njima našao se i ovaj mladi čovek, u ulozi gljivara, ali je izazvan pogledom na Pančićev vrh (2017), rekao:
- Pančićev vrh je najviši vrh Kopaonika i od 1951. godine nosi naziv po najvećem srpskom lekaru, botaničaru, ekologu, ornitologu, gljivaru i geologu, prvom predsedniku Srpske kraljevske akademije, koja je obeležila XIX vek u Srbiji. Josif Pančić je rođen 1814. na području današnje Hrvatske, u pravoslavnoj porodici. Tačno sto godina pre no što će mu postati konačno odredište, naučnik je prvi put posetio planinu Kopaonik čije ga je prirodno bogatstvo oduševilo. Posebno je voleo njegov vrh sa koga je mogao da vidi celu Srbiju. Godine 1886. šesnaesti i za života, poslednji put na nju dolazi, i to na magarcu.
Završio je medicinu u Pešti, radio diljem Srbije, istražio dobar deo Balkana, teško se snalazeći da preživi svaki mesec. Fascinantan je način na koji je prikupljao svaki dinar koji bi kasnije trošio na istraživanja. Svirao je flautu, imao sedmoro dece. Školu je učio na latinskom jeziku, a sam je naučio nemački, engleski, italijanski, francuski, španski i mađarski jezik. Bio je profesor u Liceju, prvoj višoj školi u Srbiji. Osim botanike, predavao je zoologiju, mineralogiju, geologiju i agronomiju. Napisao je 42 dela iz botanike, zoologije i geologije, tri udžbenika, otkrio je 131. novu biljnu vrstu, 47 novih varijeteta i 7 novih formi. Neke su po njemu nazvane: Pančićev pelen, Pančićeva poljska mlečika, Pančićev javor, itd. Opisao je oko 2.500 vrsta biljaka, opisao dva skakavca koja su do tada bila nepoznata nauci. Jedan je dobio ime Pančićev skakavac. Pančić se smatra začetnikom srpskog planinarstva i prvim planinarskim vodičem. Organizovao je jedan od prvih izlete sa svojim studentima u vreme kada nije bilo ni magistrale ni mostova, iznalazeći neke druge staze.
Preminuo je 1888. godine i sahranjen je u Beogradu, ali je velikim sletom u kojem je učestvovalo preko 150 planinara 1951. godine i prenelo njegove posthumne ostatke u sanduku od pančićeve omorike u Mauzolej na vrh planine. Na tom mestu sahranjen je po sopstvenoj želji. Danas je to grančina linija pod vojnom kontrolom i do njega je nemoguće doći. Mnogi mešaju da Pančićeva omorika raste na Kopaoniku, a zapravo je nađena 1875 (ili ’77) kraj sela Zaovine na Tari. Dva primerka ove retke vrste četinara mogu se videti i na Kopaoniku kod „Šumarske kuće“, iste one koje su kao mladice posadili planinari koji su doneli posmrtne ostatke njihovog nalazača.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com