Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE VINO Dr Nebojša Ivanović: Sva umetnost je u umerenom uživanju u vinu

Dr Nebojša Ivanović: Sva umetnost je u umerenom uživanju u vinu

  • PDF

Doktor nauka u oblasti onkološke hirurgije, profesor na Katedri za hirurgiju Medicinskog fakulteta u Beogradu, Nebojša Ivanović, titulu podrum-majstora Vinskog viteškog reda „Simeon“ iz Vlasotinca zaslužio je kao veliki ljubitelj vina i jedini proizvođač vina od osnivača viteškog reda, u vreme kada je red 2010. godine osnovan. Jedan od njegovih glavnih motiva da se posveti ovoj delatnosti bio je da pokuša da trasira put povratka ugledu Vlasotinca, kao vinskog kraja.

U njemu su se domaćini još u tursko doba takmičili ko će da napravi bolje vino od grožđa iz vinograda koji su se širili okolinom, zahvaljujući činjenici da Turci nikada nisu stolovali u Vlasotincu. U ovu varoš dolazili su samo administrativci koji nisu živeli u Vlasotincu. već u Leskovcu. O Vlasotincu kao vinskom kraju piše u svom delu „Moje uspomene“ Živojin Mišić. Potonji vojvoda, tada potpukovnik srpske vojske u borbi protiv Turaka 1876. beleži „da je vojska veoma uživala uz dobru hranu i još bolje vino“. Dr Nebojša Ivanović tvrdi da je Vlasotince u staroj Jugoslaviji bilo jedno od deset vinskih područja, i da danas može da postane jedno od vodećih u Srbiji, jer su svi parametri, od geografske širine, kvaliteta zemljišta, nadmorske visine i dr., idealni za uzgoj grožđa. Dr Ivanović se trudi da svojim primerom ustanovi određene standarde u proizvodnju vina i uvede disciplinu u vinsku kulturu ovog kraja. Vlasnik je dva mala vinograda, od 20 i 6 ari. Na delu iznad Vlasotinca, na nadmorskoj visini od 400 - 500 metara gaji Cabernet Franc, što je za ovu vrstu vinove loze optimalno. Od ostalih sorti tu su i Rajnski Rizling, Cabernet Sauvignon i Chardonnay, Rkaciteli, gruzijska sorta koja je u pojedinim godinam davala fantastična vina interesantnih aroma, Smederevka i Vranac, od kojih proizvodi sortna vina. - Jedan od problema je čudan stav stanovništva da grožđe treba što pre obrati da ti ga drugi ne bi ukrali, ose napale ili nešto slično. Kada dođe kraj septembra i početak oktobra počinje trka sa vremenom da se grožđe što pre obere, a za neke sorte, poput Rkacitelija optimalno je da se bere krajem oktobra, ali to niko ne razume - objašnjava naš sagovornik. Članstvo u vinskom viteškom redu „Simeon“ dalo mu je potreban autoritet da skrene pažnju na potrebu proizvodnje kvalitetnog vina, jer se doskora dobrim vinom malih proizvođača smatralo vino koje se ne ukiseli i ne pretvori u sirće. Polako se prevazilazi predrasuda da je vino vino samo ako se čuva u drvenim buradima i sve više vinara koristi sudove od inoxa i plastike, koji olakšavaju proizvodnju, a vino u njima lakše opstaje i boljeg je kvaliteta. - Bilo je nekada vrsnih proizvođača vrednih divljenja, koji su radili herkulovski posao i u drvenim buradima uspevali da odneguju kvalitetno vino, ali to pripada prošlosti. Stvar vinske kulture je uvesti disciplinu u proizvodnju vina, praćenje novih tendencija, primenjivanje novih tehnologija, što nije lako s obzirom da je još uvek dosta onih koje proizvodnja vina ne zanima na način na koje mene zanima, a to je proizvodnja vrhunskog vino izvlačeći maksimum iz grožđa. Još uvek je finansijski interes presudan faktor, pa se grožđe bere pre vremena, dok je teže i dok je „još na čokotu“ - objašnjava naš sagovornik. Iako sebe ne smatra velikim stručnjakom kada je proizvodnja vina u pitanju, siguran je da zna da prepozna šta je ono pravo u tom božanskom piću. Zadovoljan je i lepim dometima ostvarenim sa Rkacitelijem, vinom posebnih svojstava, između ostalih deluje i kao afrodizijak, koji ima svoje fanove. Proizvodi ga uvek u odnosu Rkaciteli 60%, Smederevka 40%, „jer mu treba malo da se razigra, malo kiselosti koje Smedarevka ima“. Prisutni su i planovi za dalji razvoj vinarije. - Moj sin studira poljoprivedu i mada nije ljubitelj vina na moj način, u profesionalnom smislu može tome da se posveti. Trenutno su se sklopili uslovi da ostvarim svoju davnašnju ideju i u staroj porodičnoj kući u Vlasotincu napravim ukopan vinski podrum za sazrevanje i odležavanje vina onako kako zamišljam da treba. Potrebni su i lični zasadi, jer kupovina grožđa je uvek kupovanje mačke u džaku. Teško je na trižštu naći vinogradare koji će sačekati da grožđe optimalno sazri, pri tom čokote preopterete rodom da bi dobili što veću količinu, a to automatski znači niži kvalitet grožđa. U okolini varoši mogu da se nađu još neki dobri potezi. Maštam o tome da kupim još neki prostor i zasadim sorte koje bi u tim uslovima bile optimalne - kaže dr Ivanović. Veliki propust bi bio završiti ovaj razgovor sa gospodinom prof. dr Nebojšom Ivanovićem, a ne pitati ga o vezi vina i zdravlja. - Ne treba preterivati, kao ni sa čim u životu, ali definitivno postoje jasni dokazi da vino deluje preventivno na vaskularna i maligna oboljenja, danas vodećih uzroka morbiditeta i mortaliteta u svetu. Stavljan pod sumnju, ali i potvrđivan, često se u afirmativnom kontekstu pijenja vina navodi fenomen poznat kao francuski paradoks, a odnosi se na činjenici da Francuzi jedu dvostruko više „loših“ masti od Amerikanaca, a imaju trostruko manje vaskularnih oboljenja. Iz ličnog iskustva preporučujem dve čaše vina dnevno. Njih smatram za lek, i ne utiču značajno, bar ne kod većine osoba na psihološki status. Sve preko toga zalazi u pijanstvo, u stanje koje remeti kvalitet života, bez obzira na euforiju i dobro raspoloženje, koja je privremeno, i posle kojeg nastupa faza depresije, odnosno trežnjenje. Vino je u većim količinama, kao i alkohol uopšte, štetno, i sva umetnost je u umerenom uživanju u vinu – savetuje ovaj stručnjak i dodaje da se nikada ne zanemaruje kvalitet vina, oko kojeg postoje mnoge kontradiktornosti. On sam, vrlo rado konzumira domaće vino od autohtonih sorti Prokupac, Plovdina, koje ga ukusom i mirisom podsećaju na vina koje je pio u detinjstvu i na taj način ga prepoznaje i voli. Ako je pitanje izbora belih ili crvenih, dr Ivanović svakako preporučuje crvena vina, i zastupa teoriju da neka vina treba nazvati crnim, jer ako ništa drugo, nisu crvena.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com