Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back HRANA I PIĆE VINO Dr Miroslav Reljanović: Vinarija Tonković - težim putem, ali s razlogom

Dr Miroslav Reljanović: Vinarija Tonković - težim putem, ali s razlogom

  • PDF

Priča o Vinariji „Tonković“ priča o autohtonom crvenom vinu, veoma cenjenom u vreme Austrougarske monarhije, ujedno je i priča o salašu. Goste na ulazu u vinariju dočekuju domaćini i zvuci cimbala, autentične muzike sa severa Bačke, što podržano čitavim ambijentom vraća u neka bolja vremena, u kojima su se razvijale neke sofisticirane stvari. Kada je gospodin Ignacije Tonković, po struci veterinar, završavao rad na čelu Palićkog zoo vrta, na kojem je proveo četvrt veka, sa svojim zetom, lekarom neurologom i poslovnim čovekom, dr Miroslavom Reljanovićem, i ćerkom dr Gordanom Tonković, odlučio je da se okuša u vinogradarstvu i vinarstvu.

Godine 2005. godine kupljena je parcela sa starom kućom - salašom u Bačkim Vinogradima, čije ime asocira da su nekada na ovom mestu bili vinogradi, i na svih 10 ha zasađena Kadarka. Dr Reljanović se seća da je bilo premišljanja, sugestija prijatelja, da to ne rade, jer je Kadarka osetljiva sorta, teška za uzgoj, što je tačno, ali prevagnulo je mišljenje onih drugih koji su potencirali njenu autohtonost. Veliku ulogu u donošenju odluke imala je dr Hajdú Edit sa Instituta za vinogradarstvo i vinarstvo u Kečkemetu (Mađarska), koja je doktorirala na Kadarci, ali i svedočenja starih ljudi koji pamte da je u ovom delu Vojvodine Kadarka zauzimala i do 50% svih površina pod vinogradima, da je u Austrougarskoj bila dominantna sorta, i da je taj status zadržala do pre Drugog svetskog rata, kada su je zbog osetljivosti na razne bolesti istisnule nove, otpornije sorte. Na odluku je uticao i podatak da je ova sorta davala najbolja autohtona vina.
- S obzirom da ni moj tast, a ni ja, nismo iz vinskog sveta, niti sa iskustvom iz oblasti vinarstva i vinogradarstva, bili smo dovoljno hrabri da se beskompromisno odlučimo za jednu sortu. Hteli smo tu cenjenu sortu vratiti na ovaj prostor. Odlučili smo se za, sigurno ne najlakši put razvoja jednog vinograda, ali smo ga mi dosledno pratili - kaže dr Reljanović. Sa razvojem vinograda i vina paralelno je tekao projekat razvoja salaša, gde je takođe bila ideja zadržavanja ključnih elemenata autohtone arhitekture. Izvesne promene pretrpeo je enterijer, adaptiran za prijem gostiju, ali su zadržani bočni prozori, „soba pod odžakom“, najtoplija prostorija u kući, u kojoj su se ukućani grejali, i u kojoj se kuvalo. Glavni konsultant oko arhitektonskih rešenja salaša i bio je istoričar umetnosti, likovni kritičar, hroničar, gospodin Bela Duranci. Raritet salaša i Kadarke je veza sa Francom Listom, velikim mađarskim kompozitorom, koji je bio jedan od ljubitelja vina od Kadarke, koje je svake godine za Sv. Urbana nosio u Vatikan i darivao papi Piu IX. Kada je 2009. gospodin Ignacije Tonković inicirao osnivanje Sekcije Kadarke sa rumunskim i mađarskim vinarima, obnovljena je ta tradicija. Biskupi subotički, zrenjaninski, segedinski i temišvarski osveštali su „Fantaziju“ iz Vinarije „Tonković“ i iz Segedina poslali papi Benediktu XVI. Sa tim lepim gestom je nastavljeno do danas. Osim u Vatikanu, vina iz ove vinarije našla su se i u Muzeju vina - La Cité du Vin, otvorenom juna 2016. u Bordou, među 550 vina iz celog sveta, kao prvo srpsko vino, na čega su vlasnici vinarije izuzetno ponosni. Vina Vinarije „Tonković“ mogu se naći na vinskim kartama vrhunskih srpskih restorana, izvoze se u Francusku, Belgiju, Dansku i Hrvatsku, a priprema se njihov nastup na engleskom i švajcarskom tržištu. Za kvalitet vina „Rapsodija“ i „Fantazija“, nazvanim po čuvenim delima slavnog kompozitora, dr Reljanović ističe rad sa konsultantskim timom iz Novog Sada, kada je u pitanju zaštita bilja, Institutom za vinogradarstvo i vinarstvo iz Kečkemeta, kada je u pitanju sadni materijal, a od 2011. godine i sa ekspertima iz španske vinorodne oblasti La Rioja, kada je reč o podrumarstvu. Godišnja produkcija vina „Fantazija“ je oko 30.000 butelja. Ovo vino je 2011. i 2012. osvojilo srebrnu medalju na Decanteru u Londonu; vino „Rapsodija“, čija je godišnja proizvodnja 4.000 boca, na istom takmičenju 2012. i 2013. osvojilo je bronzanu medalju; dok se Rosé Tonković se proizvodi svega nekoliko stotina boca. Onaj iz 2014. dobio je preporuku za lokalnu sortu.
 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com