Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Nova knjiga dr Zorana Ristića o fazanima namenjena lovcima i ne samo njima

Nova knjiga dr Zorana Ristića o fazanima namenjena lovcima i ne samo njima

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

Prof dr Zoran A. Ristić, šef katedre za lovni turizam na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijestvo Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, autor je nedavno objavljenog sveobuhvatnog dela: „Bioekologija svih vrsta fazana u svetu i njihovo gajenje (avikultura)“ (Maxima graf, Petrovaradin, 2017).

Ovo luksuzno izdanje nastalo je iz potrebe deteljnijeg opisa svih vrsta fazana, koje nije sadržala prethodna monografija istog autora, izdata 2005. Dr Ristić je u ovoj knjizi na 400 strana i 770 ilustracija u boji, uz mnoštvo crteža, tabela i karata opisao i ilustrovao 17 rodova, 84 različite vrste fazana sa preko 200 podvrsta. U predgovoru prvom izdanju, autor je istakao da će budući korisnik za svaku vrstu moći da pročita: o njenoj biologiji i ekologiji, njihovom opisu i rasprostranjenju te broju podvrsta koje ta vrsta ima; staništu koje zaposeda, reprodukciji, ishrani, statusu u avikulturi i prirodi, o značaju poznavanja bolesti fazana i drugih opisanih ukrasnih vrsta, njhovoj preventivi i profilaksi, o biosigurnosnim merama u proizvodnji - gajenju u zatočeništvu, o kratkom uputstvu o uzgoju fazana i druge živine u avikulturi, o ugroženosti navedenih vrsta u svetu i drugom.
Dr Zoran A. Ristić je 1980. godine diplomirao na Šumarskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, 1992. godine magistrirao na istom fakultetu sa temom “Elementi dinamike populacije poljske jarebice (Perdix perdix Linne,1758) kao osnov za određivanja stepena racionalnog korišćenja” i stekao zvanje magistar šumarskih nauka - lovstvo i zaštita lovne faune. Doktorsku disertaciju pod naslovom: "Pernata divljač kao deo lovno-turističke ponude Vojvodine" odbranio je 2004. na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu na Departmanu za geografiju, turizam i hotelijerstvo, gde je stekao zvanja aistenta (2001), docenta (2005), vanrednog (2009) i redovnog profesora (2016), stučno, profesionalno i životno vezan za oblasti: lovstva i lovnog turizma; uzgoja, proizvodnje i zaštite divljači, te planiranja u lovstvu.
Za sebe kaže da je strasan lovac punih 40 godina, a da je svoju životnu opredeljenost od 05. aprila 1982. godine povezao sa profesijom, radeći prvo u Lovačkom savezu tokom 12 - 13 godina, potom 10 godina u „Lovotursu“ u proizvodnji fazana, bezmalo četiri godine u „Vojvodinašumama“ i posle na fakultetu. - Prošao sam sve faze rada u privredi i onda sam spojio lepo i korisno. Danas svoje bogato iskustvo uspevam da pretočim u pisanu reč. Posebno sam zadovoljan mogućnošću što teorijska, a posebno praktična znanja prenosim mladima, od kojih pojedinci po završetku studija upravo rade u javnim preduzećima, lovištima, čak se osposobljavaju da mogu da vode fazanerije. Mnoštvo dragocenih podataka koje sam godinama prikupljao sadržani su u ovoj knjizi, koju smatram jedinstvenom u Evropi i svetu i nadam se da će ispuniti cilj zbog kojeg je napisana, odnosno da će biti na korist onima kojima su ova znanja potrebna. Ovo je svojevrsan vodič za sve one koji žele da se bave uzgojem fazana i da pri tom, ne prave uobičajene greške - istakao je dr Ristić. Po njegovim rečima ovo štivo treba da razuveri sve one koji smatraju da lovci idu u lov isključivo zarad zadovoljstva. Kao prvo, bioekologijom svih vrsta fazana nije se bavio nijedan zaštitar, već čovek koji se bavi lovstvom, čija je želja bila da pokaže da se lovci bave i uzgojem time štiteći druge ugrožene vrste, ugrožene pre svega zbog staništa, nekontrolisanog prskanja, intenzivne poljoprivrede. Ova knjiga treba da pokaže da je lovcima primaran uzgoj, zaštita i unapređenje divljači, i to rade dvanaest meseci u godini, a tek na četvrtom mestu je lov, i njime se bave dva meseca godišnje.
Ovde je reč i o savremenim trendovima i povezanosti broja gazana sa zainteresovanošću lovaca za lov. U Vojvodini je od 70-tih do 90-tih godina prošlog veka bilo 20 - 30 hiljada lovaca (danas ih je duplo manje), koji su se dičili odstrelom od 300 do 350 hiljada fazana, na godišnjem nivou. Svaki lovac je imao mogućnost da odnese 10-15-20 fazana za vreme lovne sezone. Danas staništa Vojvodine više nisu adekvatna, ona su ugrožena iz mnogo razloga, a i dalje se u povećanje broja pernate divljači, konkretno fazana, ne ulaže dovoljno. Autor apeluje da ako želimo da sačuvamo lovce kao aktivne činioce koji rade na čuvanju i zaštiti, ljude koji plaćaju ne male godišnje članarine, moramo posvetiti mnogo više pažnje fazanskoj divljači, da bi za uzvrat imali bolje rezultate. Šta i kako treba da se radi da lovna sezona bude uspešnije, a lovački kadar, čija je starosna struktura preko 50 godina, što je zabrinjavajuće, podmlađena, takođe je navedeno na stranicama ove knjige. Jedno od rešenja dr Ristić vidi u privlačenju mladih na taj način što ćemo ih stimulisati da se možda i u svom domaćinstvu odvaže na uzgoj fazanske divljači.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com