Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back PRIVREDA PREDSTAVLJAMO 100 godina Privredne komore Vojvodine - poverenje koje traje

100 godina Privredne komore Vojvodine - poverenje koje traje

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

            Prvi vek postojanja i rada Privredna komora Vojvodine (PKV) obeležava 1. februara 2019. godine, jer su na taj datum 1919. godine predstavnici trgovaca i zanatlija, u Svečanoj sali zdanja Matice srpske u Novom Sadu, osnovali Trgovačko-zanatsku komoru u Novom Sadu.

      
            U svojoj dugoj istoriji, savremeni komorski sistem u Vojvodini ima korene još u zanatskim i trgovački cehovima, koji su tokom 18. veka imali ulogu sličnu kasnijoj ulozi komore, a postojali su u svim panonskim gradovima sa pretežnim ili znatnim brojem srpskog. Tako je u Novom Sadu, krajem 18. veka, postojao zajednički ceh stolara i licidera.
            Formiranju Trgovačko-zanatske komore u Novom Sadu prethodilo je osnivanje Komora za trgovinu, industriju i zanatstvo sa sedištem u Temišvaru 1850. godine. Zatim se sedište komore za Bačku nalazilo u Segedinu, za Banat u Temišvaru, a za Srem u Osijeku, a po vojvođanskim gradovima osnivane su komorske podružnice.
            Po konstituisanju Trgovačko-zanatske komore u Novom Sadu, iz koje se današnja PKV razvila, privremeno je bio postavljen za predsednika trgovac Ljuba Stefanović, kojeg je u avgustu 1919. godine nasledio Kosta Mirosavljević (fotografija 2). Kao dugogodišnji predsednik Komore (1919 - 1939), svakako je najzaslužniji za njen razvoj i značajnu ulogu koju je Komora imala u međuratnom periodu. Na istoj sednici, za prvog potpredsednika izabran je Nikola Ivković, kao i pet novih članova Komore, među kojima je, pored trgovaca Vlade Stefanovića i Paje St. Jakovljevića, svećar - voskara Gavre Malenčića i obućara Lazara Vasića, bio i direktor Srpske zadružne banke dr Ivan Kobal,. Izborom jednog bankara za člana Komore, prvi put je uspostavljena bliža saradnja između bankarstva i Komore. Sedam godina kasnije, odnosno 1926. godine, Komori je pristupilo Udruženje industrijalaca, te je od tada njen zvaničan naziv bio Trgovačko-industrijska i zanatska komora u Novom Sadu, a time je njena teritorijalna nadležnost proširena i na Baranju.
            Iste godine, održani su prvi izbori članova Komore, te su reorganizacijom uspostavljene i tri sekcije: industrijska, trgovinska i zanatska. Naredne, 1927. godine, na osnovu već donetih pravilnika i izmenjenog statuta, menja se i širi i unutrašnja organizacija Komore. Osim uprave, sekretara, tri sekcije, Finansijskog odseka, Disciplinskog suda, Odbora penzionog fonda, Odbora za Slavnićkin fond - formirani su i Finansijsko-poreski, Saobraćajni i Carinski odbori. Sve te promene pozitivno su uticale na rad Komore, što se videlo i po razgranatijoj i plodnijoj delatnosti više odbora. Primera radi, Saobraćajni odbor je održao nekoliko konferencija sa zainteresovanima, a održane su i konferencije sa industrijalcima kudelje, građevinskim zanatlijama, osim plenuma i drugih sastanaka koji su i ranije održavani. Iste godine, došlo je i do formiranja Izabranog suda Komore, koji je rešavao privatno-pravne sporove između onih stranaka koje su prethodno priznale nadležnost ovog suda.
            U junu 1938. godine, Kosta Mirosavljević je bio izabran za gradonačelnika Novog Sada i na tom položaju je ostao do maja naredne godine. Za svoje zasluge nagrađen je kraljevskim ordenima Sv. Save III stepena i Belog orla IV i V stepena. Umro je u Novom Sadu, 1948. godine. U svojim gimnazijskim danima, Kosta Mirosavljević je svojim prilozima sarađivao u listovima „Neven“, „Starmali“ i „Zastava“, a želeo je da postane profesor. Ipak,  završio je Trgovačku školu u Budimpešti te je očevu radnju preuzeo 1890. godine, a sa mlađim bratom Lazarom, osnovao je trgovačku kuću „Braća Mirosavljević“. Filijale ove trgovačke kuće otvorene su u još nekoliko naselja po Bačkoj.
            Mirosavljević je bio predsednik Novosadske trgovačke omladine, osnivač i prvi potpredsednik Srpske čestičarske (deoničarske) zadruge, iz koje je kasnije nastala Srpska trgovačka banka. Bio je i dugogodišnji član uprave Centralnog kreditnog zavoda, kao i pokretač i osnivač Novosadske produktne i efektne berze, čiji je, takođe, bio potpredsednik. Bio je član Upravnog odbora i potpredsednik Matice srpske, a potpredsednički položaj imao je i u Savezu zemljoradničkih zadruga, kao i u Udruženju trgovaca i industrijalaca.
            Zbog svoje posvećenosti radu i razvoju privrede, PKV je u decembru 2018. godine, ustanovila Povelju o nagradi PKV „Kosta Mirosavljević“, kojom je u naziv godišnje nagrade, utkano ime utemeljivača tradicije PKV. Ranije je ovo priznanje imalo naziv „Prvomajska nagrada“, a dodeljuje se od 1965. godine. Ustanovljeno je ubrzo nakon osnivanja Pokrajinske privredne komore (1962), koja je kasnije preimenovana je u PKV, koja je imala široku lepezu zakonskih ovlašćenja.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com