Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO DAN na Miholjdanskom saboru zadrugarstva

DAN na Miholjdanskom saboru zadrugarstva

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Opšte je poznato da koje god da je veličine i značaja neki događaj, ako novinari ne proprate i ne zabeleže, kao da se nije ni dogodio. Osnovna uloga agrarnih novinara je da poljoprivrednicima širom zemlje prikažu kako entuzijazam i pionirski rad poljoprivrednika, od poljoprivrednog gazdinstva, preko udruživanja porađa novu vrednost.

            Prisustvom i izveštavanjem sa drugog Miholjdanskog sabora zadrugarstva, 30. oktobra u Nišu, grupa od 16 agrarnih novinara je svoju misiju uspešno ispunila, saopštila je predsednica Društva agrarnih novinara (DAN) i novinar revije „Dobro jutro“, Jasna Bajšanski.
            Društvo agrarnih novinara je ove godine, osim izveštavanja, imalo i ulogu medijskog pokrovitelja manifestacije. Po rečima predsednice, to je nastavak saradnje započete prošle godine, s obzirom na značaj podške agrarnih novinara ovakve jedne značajne manifestacije sa juga Srbije, jednog od najnerazvijenijih krajeva naše zemlje.
            - Ako uzmemo u obzir činjenicu da je DAN osnovan 2003. godine tako što su agrarni novinari prepoznali značaj udruživanja, prirodno je da kroz naš posao prepoznamo značaj udruživanja drugih, u ovom slučaju, zadruge kao sinonim napretka i razvoja poljoprivrede. Dug period vakuma u zadrugarstvu Srbije i zakona koji nisu prepozavali šta je zadružna, državna i društvena imenovina, je za nama. Projekat „500 zadruga u 500 sela“ Kabineta ministra Milana Krkobabića i Akademskog odbora za selo SANU agrarni novinari su podržali, smatrajući ga izuzetno važnim posebno za jug Srbije - kaže gospođa Bajšanski.
            U prilog tome govori i ovogodišnji Sabor zadrugarstva koji je okupio duplo više izlagača nego u prvom izdanju, a na štandovima su se mogli videti napori proizvođača da, osim proizvodnje sokova, džemova, suvog programa na tradicionalni način, sve zastupljenijih inovativnih intervencija i stvaranja jedinstvenih, ukusnih i zdravih, ali i proizvoda upakovanih u ambalažu koja ispunjava estetske zahteve.
            - Imali smo priliku da vidimo proizvođače tikve golice koji ulažu napore da od njenog semena proizvedu hladno ceđeno ulje. Mislim da mi, agrarni novinari, to treba da pozdravimo, jer su u pitanju veliki napori, nove ideje poljoprivrednika koji nisu samo ljudi sa motikom na njivi. Naprotiv, veliki broj njih je izlagao na međunarodnim sajmovima, gde su imali priliku da vide na koji način da poboljšaju svoju proizvodnju, da uključe neke nove ideje i da ih primene u sredinama u kojima žive - rekla je naša sagovornica.
            Ona je takođe dodala, da je selo koje ima zadrugu živo selo, jer zadruga okuplja i primarne proizvođače i prerađivače, ali podržava i sportske klubove, i razna udruženja žena, mladih... Po njenim rečima, zadruge su početni korak ka opstanku srpskog sela koje je u ovom trenutku poluprazno i prazno. Ali, napominje, da se tu ne radi samo o pražnjenju sela već i varošica i da je uloga i obaveza agrarnih novinara, koji su u kontinutetu na terenu, da kroz svoj posao pruže podršku, prevashodno mladim ljudima.
            Zahvaljujući ljubaznosti domaćina, pre svega sekretaru Zadružnog saveza Južne Srbije, gospođi Aniti Ilić, agrarni novinari su obišli Prvu poljoprivrednu socijalnu zadrugu Kamenica, sa težištem delovanja upravo na obrazovanju i obuci mladih u pravcu oblikovanja njihove primarne proizvodnje.
            - To je nešto što treba pozdraviti i kroz naše članke i reportaže, dati mladim ljudima podstrek, jer su oni nosioci svekolikog razvoja. Smatram da je ovogodišnji Sabor narastao i krenuo u dobrom pravcu i iskreno želim organizatorima da izdrže prve tri godine, za koje kažu da su u nastajanju jedne manifestacija najteže, jer je toliko vremena potrebno da državni organi i privredni subjekti prepoznaju značaj i potrebu da je pomognu - objašnjava gospođa Bajšanski.
            Kako bi u potpunosti ispoštovali novinarski credo „Činjenice, i samo činjenice“, moramo da se osvrnemo i na, po mišljenju naše sagovnice, jedan od najvećih problema poljoprivrednika u Srbiji, a to je međusobno poverenje.
            - Uspeh je spojiti struku i nauku, jer vodi napretku i prosperitetu. Mladi ljudi iz „Natura Balkanike“ u Dobriću, „Profi Agrara“ iz Varne, prepoznali su benefit međusobne saradnje, zajedničkog učešća na različitim projektma. Međutim, u razgovoru sa učesnicima Sabora, primećen je otpor prema udruživanju i mislim da je to nešto što poljoprivredni proizvođači moraju što pre da prevaziđu. Za to su potrebne edukacije, sistematski i kontinuirani rad. Imali smo priliku da čujemo i da jug Srbije još uvek nije spreman da napravi jednu složenu zadrugu, a uzrok tome je nepoverenje. Tek pošto se te barijere prevaziđu, i poljoprivrednici shvate da mogu i moraju zajednički da rade, jer im to donosi ekonomski interes, stvoriće se uslovi za razvoj i dalji napredak - zaključila je Jasna Bajšanski.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com