Prof. Masimo Montanari (Massimo Montanari) sa Univerziteta Bolonja otkriva kako je došlo do toga da se u manastirima razviju takvi fantastični gastronomski obrasci, da se prave najfiniji sirevi, da svi čuveni evropski specijaliteti svoj koren nalaze u manastirskim kuhinjama. Po njemu, monasi su morali da smisle kako da im kuhinja bude što ukusnija, kad već nisu smeli da jedu meso. Da su jeli meso, ne bi bili toliko maštoviti.
Hrana
Srednjovekovne galete i kraljevski biskvit
- 01 avgust 2014
Od naročitog značaja za razvoj srednjovekovnih poslastica su nesumnjivo krstaški pohodi i dinamična trgvinska komunikacija između Vizantije i zapada, kojom dominiraju Venecijanci, Đenovljani i Pizanci, kao vodeći pomorci i trgovci na vrhuncu evropskog srednjovekovlja. Posebno će trgovci začinima i „otkriće“ šećera uticati na razvoj srednjovekovnog poslastičarstva.
Praline
- 01 avgust 2014
Za Belgijance i Švajcarce, praline (bez naglaska) su komadić punjene čokolade, ono što Francuzi zovu bonbon. No, u Francuskoj, praliné je bogata smesa mlevenih badema i čokolade, cenjeni rezultat slučajne nezgode. Godine 1713. Pralin, šef kuhinje u Maréchal Duc du Plessy slučajno je ispustio pržene orahe u rastopljenu čokoladu. Poslužio ih je kao novu kreaciju, a vojvodi su se svideli.
Prvu punjenu čokoladnu bombonu, ili praline, napravio je Žan Nojhaus mlađi 1912. godine.
Istorija deserta
- 01 avgust 2014
Poreklo ovog termina je zaista zanimljivo. Reč desert je izvedena iz stare francuske reči desservir što znači čišćenje stola. Obično se deserti odnose na slatku hranu, ali se javljaju i slučajevi kada se određene vrste sireva, različitog ukusa, mogu poslužiti kao desert.
Još u antičkoj civilizaciji, kao poslastice su se koristile voće i orašasti plodovi u medu. Ali deserti, u formi kakavu midanas poznajemo, pojavili su se sa tehnološkim napretkom i sa razvojem kulinarskih umeća ljudi.
Apicije i mensa sekunda
- 01 avgust 2014
Kolači koje su pravili stari Grci uticali su na rimsko, a preko ovog i na vizantijsko poslastičarstvo, a nakon turskog osvajanja Vizantije i na tursko nasleđe koje su ovi u svojim osvajačkim pohodima preneli u zapadnu Evropu.
Rimljani su sublimirajući uticaje različitih kuhinja antičkog sveta postavili temelj evropskoj gastronomiji.
Enejevim Poslasticama najverovatnije počinje rimska kulinarska literatura koju nastavljaju Katon, Varon, Kolumela i Plinije koji takođe pišu o hrani i kulinarstvu.
Perikle i kolač od sira
- 01 avgust 2014
Prve podatke o kulinarstvu u staroj Grčkoj dao je Homer 700. godina pre naše ere u svojim delima Ilijada i Odiseja.
Iz tog vremena datira i najstariji poznati kuvar - Opsologija koji je napisao Terpsion. Njegov učenik Arhestrat napisao je Hedipatiju koja je bila neka vrsta gastronomske enciklopedije. Vrhunac rafiniranog kulinarstva u staroj Grčkoj bilo je Periklovo i Alkibijadovo vreme od 449. do 429. godine pre nove ere kada je Perikle suvereno vladao Atinom. Istoričari tvrde da su tada pekari umeli da peku 72 vrste hleba i beskonačno mnogo vrsta slatkiša.
Kraljica čokolada
- 30 jul 2014
Drvo kakaoa, u čijim se mahunama nalaze plodovi od kojih se nakon obrade dobija čokolada, otkriveno je pre 2000. godina u tropskim šumama Amerike.
Među prvima koji su imali zadovoljstvo da okuse ovaj neodoljiv ukus bile su Maje. Oni su mešali semenke kakaoa sa drugim začinima i tako dobijali gorak začinjen napitak, koji je, smatralo se, imao lekovito dejstvo. Za njih su mahune kakaoa simbolizovale život i prodnost. Koristile su se u obrednim ritualima, uključujući i venčanja, i smatrale se hranom bogova.
Javorov med i narandžin cvet
- 29 jul 2014
Oduvek je čovek voleo da se nečim zasladi. U neolitsko doba naš predak je jeo sok od javora i breze i divlji med, a u tropskim krajevima srž šećerne trske i palme.
U početku je naš prapredak, lovac i sakupljač plodova, pronašao vatru i odmah počeo da je koristi kao sredstvo za pripremanje hrane. Otkriće različlitih vrsta trave čije se seme moglo iskoristiti kao hrana dovelo je do toga da se čovek stalno naselio.
Bečke „mustre“ i knežev puter
- 28 jul 2014
Stanovništvo u Srbiji se sve do sredine XIX veka hranilo pod snažnim uticajem tursko-orijentalne kuhinje. Iako je izvestan broj promena započeo još tokom prve vladavine Miloša Obrenovića (1815-1839), strani namernici za kneževom trpezom zapisuju da ih ovaj najčešće nudio alvom kao desertom nakon svečanog obroka.
Dr Branka Lazić: Azbuka organske proizvodnje u Vojvodini
- 24 jul 2014
Prof. dr emeritus Branka Lazić pionir je organske proizvodnje na našim prostorima, koja je u decenijama dugom radu ostavila nemerljiv trag u razvoju organske poljoprivede i njenoj promociji.
Ono što dr Branku Lazić izdvaja od ostalih, osim njenog velikog stručnog i naučnog znanja, je njen neposredni odnos sa proizvođačima, a njena energija, koja još uvek ne jenjava, prava je inspiracija svim njenim saradnicima.