Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Back KULTURA KULTURNA BAŠTINA

Kulturna baština

Kraljice obišle Rumu i prenele blagodet velikog pravoslavnog praznika

  • PDF

Kraljice primile blagoslov od  protojerejskog namesnika Sretena LazarevićaČetvrti put su Kraljice u ponedeljak, 28. maja 2018. godine, na drugi dan Duhova, obišle rumska domaćinstva, javne ustanove, škole i sve one koji su imali dobru volju da ih ugoste. Nakon pričesti u Srpskoj pravoslavnoj crkvi i primanja blagoslova od protojerejskog namesnika Sretena Lazarevića, Kraljice su još jednom obišle Rumu i prenele blagodet ovog velikog pravoslavnog praznika.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Snežana Milisavljević: U Đurđevdanskoj karnevalskoj povorci defilovala budućnost grada Kragujevca

  • PDF

Kragujevac - bio i ostao prestoni grad SrbijeCentralni događaj proslave Dana grada Kragujevca, Đurđevdana, i Majskih svečanosti, u godini jubileja, kada grad obeležava 200 godina od proglašenja za prvu prestonicu moderne Srbije, bio je tradicionalni trinaesti po redu Đurđevdanski karneval, pod simboličnim sloganom: Kragujevac - moj glavni grad. U organizaciji Gradske turističke organizacije Kragujevac i pod pokroviteljstvom Skupštine grada, u tročasovnom programu, karnevalska povorka, koju su činile 92 karnevaslke grupe, prošle su centralnim ulicama grada.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Đurđevdanski folklorni maraton prodefilovao gradom, potom pojedinačnim nastupima KUD-ova oduševio Krgujevčane

  • PDF

Mladost ne zaboravlja tradiciju svoga krajaIzložbama, književnim susretima, predstavama u čast Joakima Vujića - Joakimovi dani, Međunarodnim lutkarskim festivalom “Zlatna iskra“, brojnim predavanjima, festivalom uličnih svirača, svečanom sednicom Skupštine grada i dr. programima, predviđenim za Majske svečanosti 2018, od 03. do 31. maja, u Kragujevcu će biti obeležene Majske svečanosti. Centralna događanja predviđena su za Đurđevdan - Dan grada Kragujevca, imaće svečaniju notu, pre svega zbog jubileja, dva veka od ustanovljenja grada na Lepenici za prvu prestonicu moderne Srbije knjaza Miloša.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

37 GODINA SPENS-a

  • PDF

Stoni tenis je i danas jedan od vodećih sportova u graduJavno preduzeće ,,Sportski i poslovni centar Vojvodina” Novi Sad, koga mnogi nazivaju hramom sporta odavno se upisao u sjajnu istoriju srpskog sporta.
Sve je počelo 1981. godine, kada je za potrebe Svetskog prvenstva u stonom tenisu izgrađen sportsko - poslovni centar u kojem je do danas održano mnogo domaćih i stranih sportskih priredbi: Džudo šampionat Evrope 1986, Šahovaska olimpijada 1990, Kuglaško prvenstvo sveta i Evropsko prvenstvo u košarci 2005, Evropsko prvenstvo u rukometu za muškarce 2012., Svetsko prvenstvo u rukometu za žene 2013. i Evropsko prvenstvo u rvanju 2017. godine...

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Grof Rohonci sa Bisernog ostrva i Muskat Krokan

  • PDF

Tanja Vlaškalin sa sadašnjim vlasnikom, Borom GvozdencemUsred plodne vojvođanske ravnice, ispresecane rekama, priroda je u amanet ostavila svoje blago, bogatu i jedinstvenu floru i faunu, lepotu koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Park prirode “Stara Tisa” nalazi se uz desnu obalu reke Tise i dužinom oko 24km predstavlja najdužu mrtvaju uz ceo tok. Mrtva Tisa kod Novog Bečeja, deo je čuvenog čuruškog meandra, prokopanog davne 1858. godine. Na mestu mrtvaje nastalo je plodno tlo, upravo zbog toga nazvano Biserno ostrvo.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Srednjovekovna prošlost Novog Sada i okoline

  • PDF

Petrovaradinska tvrđavaTribina „Iz srednjovekovne prošlosti Novog Sada i okoline” održana je u sredu, 14. marta, u Klubu „Tribina mladih” Kulturnog centra Novog Sada. Autor i predavač bio je doc. dr Boris Stojkovski.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Još uvek se čuje zvuk bušima u Homolju

  • PDF

Dragoslav Milić sa bušimom čuva tradiciju Homolja      Bušim, rikalo, pastirska truba - sve su to sinonimi za duvački instrument koji se i danas može sresti samo u istočnoj Srbiji. Pravili su ga pastiri, dok su čuvali ovce, od lipove kore, najbolje u proleće, kada je lipa mlada i puna sluzi (sokova). Pravi se tako što se poseče mlado drvo lipe, i napravi štap, koji treba da je gladak, prečnika četiri prsta na debljem kraju, dužine jedanaest muških šaka. Štap se zatim raspori i deblja kora oljušti, a potkorica britvom iseče na kaiševe. Deblja kora se zatim uvije u cev i dobro zategne tanjom (likom). Pisak se takođe pravi od drveta, i stavlja se na uži otvor instrumenta.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Novi - stari sjaj Subotičke sinagoge

  • PDF

Sinagoga nakon detaljne rekonstrukcije izgleda lepše nego ikadImpresivan sakralni objekat - Subotička sinagoga, od 1974. spomenik kulture od izuzetnog značaja, sagrađena je 1902. prema projektu budimpeštanskih arhitekata Marcela Komora i Deže Jakaba, saradnika arhitekte Edena Lehnera, tvorca mađarske varijante secesije, do kraja 2017. će biti obnovljena i vraćena Subotičanima na korišćenje.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Disnotor - tradicionalni svinjokolj na vojvođanski način nekad i sad

  • PDF

Veština obrade mesa na manifestaciji Manić Tisa 63 ove godine u Novom BečejuDisnotor, svinjokolj, zabijačka ili gozba prilikom klanja svinja u zimskim mesecima, uglavnom od kraja novembra, do kraja januara, je vreme kada vojvođansko selo živi jednom posebnim životom. Upinje se i otima od učmalosti i mrtvila kratkih dana i dugih noći, koje domaćini uglavnom provode na okupu, u svojim kućama. Zimi, na selu svaka kuća živi za sebe, obaška. Zato su tu odvajkada bili svinjokolji, siguran način obezbeđivanja hrane i druženja, a danas pomalo i „zabava“, sećanje na ono kako je bilo nekada.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com

Milorad Lonić: Srpsko kolo - svetsko dobro

  • PDF

KOLO - zaštitni znak SrbijeDana 07. decembra 2017. godine, na svom 12. redovnom zasedanju, na ostrvu Čedžu u Južnoj Koreji, Međuvladin komitet za očuvanje kulturnog nasleđa doneo je odluku o upisu Srpskog kola na Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovečanstva. U obrazloženju povodom odluke "UNESCO-a", stoje da je Srpsko kolo kolektivni ples koji izvode plesači koji međusobno formiraju lanac, i obično se kreću po kružnoj liniji držeći se za ruke. Izvodi se uz pratnju muzike na privatnim i javnim okupljanjima i "uključuje članove lokalne zajednice."

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com