Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Vinarija Ivanović: Moje vino, to sam ja!

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Vinova loza i vinogradarstvo su neki od najspecifičnijih odlika Župe, čiji je centar Aleksandrovac. Pretpostavlja se da se „čudotvorno piće koje veseli dušu“ ovde gaji duže od tri milenijuma. Prvi pisani dokazi o proizvodnji vina u Župi nalaze se u Povelji Stefana Nemanje iz XII veka, u kojoj župske podrume i vinograde poklanja manastiru Studenici.

Prema legendi, srpski ratnici su se pre polaska u Kosovski boj pričestili župskim vinom. Knez Lazar je u župskoj kotlini imao svoje vinograde i podrume. Poslednji ratovi su ostavili dubok ožiljak na proizvodnju grožđa i vina ovog kraja. Posle Velikog rata zahvaljujući državi koja je 1921. osnovala Specijalnu vinogradarsko-vinodeljsku školu, koja je obrazovala 26 generacija najboljih jugoslovenskih vinara i podrumara, vinorodna Župa se donekle oporavila. Od Drugog svetskog rata oporavak traje i danas. Svedok tih i takvih  istorijskih kretanja je i porodica Ivanović iz Aleksandrovca.
            Vinariju „Ivanovnić“ je osnovao deda Dragoslav 1919. Proizvodnja grožđa i vina je bio logičan sled koraka, tada mladog čoveka, koji je rešio da ostane u kraju i bavi se onim čime su se manje-više svi u Župi bavili. Razvoj vinarije Dragoslava Ivanovića išao je od 16.000, do impozantnih 500.000 litara vina 1939/40. godine. Posle Drugog svetskog rata i nacionalizacije, oduzimanja, zabrana, proizvodnja je spala na svega 5.000 litara. Količinu dovoljnu za preživljavanje. Dragoslavov sin Ivan proizvodnju vina nastavio je iz hobija, proizvodeći 1.000 do 1.500 litara. Njegov sin, Dragoslav Gaga Ivanović, od 1996. godine vlasnik Vinarije „Ivanović“, nazvao ga je trotrećinskim vinom, pošto se trećuna popila sa prijateljima, trećina poklonila prijateljima, a trećinu su prijatelji kupili. Možda je i to bio razlog što su neka današnja vina Ivanović ponela naziv No ¾ (Tamjanika barrique) i suvo crveno vino No ½ (kupaža Prokupca 50%, Cabernet Sauvignon-a 25%, Merlot-a 25%).
            Vinarija „Ivanović“ danas predstavlja uspešnu vinariju Župe aleksandrovačke, koju karakteriše domaćinski manir i kvalitetna vina. Godišnja produkcija je do 50.000 boca, uglavnom polovina belog, polovina crvenog vina. U ponudi su vina Zanos, Petite Rose (Mala ruža - Ružica), ali je težište na dve autohtone sorte: Tamjanici i Prokupcu. Prokupcem, sa titulom kralja Župe, zasađeno je jedan hektar i 10 ari sa godišnjom proizvodnjom 3.500 boca.
            - Župljanima ne bi trebalo postavljati pitanje: Zašto Prokupac? To je za nas logično, jer kada počneš proizvodnju crvenih vina, počinješ od Prokupca, ovde dominantne crvene sorte grožđa, za koju smo sudbinski vezani. Mogu slobodno da kažem da smo ga mi, Župljani, čuvali i sačuvali, što iz ljubavi, što iz moranja, pošto je posle Drugog svetskog rata Župa bila skrajnuta vinska regija, s obzirom da ni jedan državni podrum nije mogao da kupi zemlju i vinograde, koje smo sebično zadržali za sebe. Iz tog razloga, u tom periodu, nije ni bilo nekih državnih investicija za vinogradarstvo i vinarstvo, pa su ljudi čuvali ono što su imali. Tako smo hteli nehteli postali čuvari srpske vinske tradicije - kaže gospodin Ivanović.
            Ono što je primetno je da su se vinari iz devedesetih pa na ovamo, iz tzv. „mlađe generacije“, prilagodili novim stilovima vina, koristeći savremene tehnologije u njegovoj proizvodnji, a pre svega ozbiljno počeli da vode računa o kvalitetu grožđa u vinogradu. Sve je to uslovilo dobijanje Prokupca visokog kvaliteta, prepoznatog i na najvećim vinskim međunarodnim takmičenjima.
            - Promenio se odnos prema vinarstvu i krajnjem proizvodu. Tome je doprinela pojava malih vinara, što je vrlo bitno, jer „Moje vino to sam ja“. Ne mogu sebi da dozvolim da ljudima ponudim nešto čime ja nisam zadovoljan. Neću da se brukam jer kroz ovaj proizvod gledaju mene kao osobu. To je slučaj sa svim malim proizvođačima. Vino je naša lična karta i trudimo se da vodimo maksimalno računa o svim detaljima vezanim za ovaj proizvod - kaže ovaj domaćin.
            U ovoj porodičnoj vinariji, u kojoj sve bitniju ulogu igraju sin Ivan i ćerka Nadežda, možete probati i ukus čistog Prokupca, ali pre svega „pojačanog“ Caberent Sauvignon-om i Merlot-om, što je manir župskih vinara.
            - Ne mislim da je jedno bolje od drugog. Ja lično volim da vinu ukuse podešavam upotrebom različitih sorti. To mi je najprihvatljivije i najjednostavnije. Iako eksperimentišemo sa Prokupcem od 100% grožđa prokupca, planiram da u narednim godinama našto uradim na tom planu. Prokupac ima mnogo mogućnosti za napredovanje, traženje različitih stilova i dobijanje različitih ukusa, od vina za dugo odležavanje do onih koja se piju mlada. Smatram da za Prokupac idu bolji dani. Dan Prokupca, 14. oktobar, jedan je od bitnih motivacionih i promo faktora koji omogućavaju vinoljupcima da malo više čuju o ovom vinu, da ga probaju, da vide da ima nešto naše što je dobro, što može da zadovolji njihova čula. Mislim da ima sve više odjeka i u komšiluku, a i malo šire, u Evropi. Sigurno je da je Prokupac prvo vino koje ponudimo strancima kada dođu u neku župsku vinariju - naglasio je gospodin Ivanović.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com