Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Radovan Bokić: Problemi u ratarstvu su ozbiljni, u stočarstvu tri puta veći

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 4
  • Sledeća

            Fokus izlaganja Radovana Bokića, člana UO ZSV, direktora ZZ „AgroKlek“ iz Kleka, na Konferenciji za medije u prostorijama ZSV, 17. marta ove godine, a povodom privremenih mera zabrane izvoza donešenih Uredbom 11. marta 2022. godine, bio je na stočarskoj proizvodnji i proizvodnji mleka.

            - Sama objava da će doći do zabrane izvoza prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda napravila je opšti poremećaj na domaćem tržištu, čime su presečeni određeni tokovi, pre svega novca, a samim tim i roba, za čije će ponovno uspostavljanje trebati da prođe dosta vremena. Sve se ustalasalo i niko ne zna posledice tog čina. Kod poljoprivrednika vlada napeto stanje do nivoa da ne znaju šta da rade - istakao je gospodin Bokić.
            Prema tvrdnjama direktora, ratari su poslednjih meseci ozbiljno zabrinuti zbog enormnog rasta cena i svih troškova, nesvesni šta ih je snašlo. Stočari već imaju ozbiljan problem kada su kukuruz i pšenica prešli graničnu vrednost od 16 - 18 dinara. Konkretno, farma „AgroKlek“, po svim parametrima koje struka kaže, pre svega po godišnjoj proizvodnju mleka po grlu, koja je za prošlu godinu na nivou 9.650 litara, jedna od tri najbolje u Srbiji, dnevno gubi 150-200.000 dinara zato što je kalkulacija prešla 50 i neki dinar, bez premije za mleko. Za stočare „AgroKlek-a“ je katastrofa bila kada je kukuruz postigao cenu od 27 din, dovodeći ih na granicu da se pitaju šta to rade? Danas sa cenom od 30-31 dinara, odnosno 34-35 problem je još veći.
            - Zabrana izvoza žitarica će se kao bumerang odraziti na proizvodnju u stočarstvu. Što se tiče zabrane izvoza je po meni na brzinu donešena odluka i treba iskontrolisati domaće potrebe što se elegantno može odraditi štampanjem novca, što se, u svrhu kupovine roba ne smatra inflacijom. Da je u datom momentu država za svoje potrebe otkupila sve tržne viškove, sve bi bilo završeno za tri dana i poljoprivrednici bi bili zadovoljni i sa cenom kukuruza od 32 i 34 dinara, pokrili bi svoje potrebe za setvom i energentima, koje ih očekuju. Međutim, sa merama se izašlo at hoc, i posledice su dalekosežne. Govorimo o zabrani izvoza, a malo ko od nas pominje šta se dešava sa uvozom, koji je ostao potpuno slobodan. Šta se dešava sa uvoznim artiklima, sa mlekom i mlečnim proizvodima? Priče da su proizvođači iz zapadnoevropskih zemalja rentabilniji i da imaju proizvodnju bolju od nas nisu tačne. „AgroKlek“ ima proizvodnju po grlu, po zaposlenom, po utrošku časova rada, identičnu specifikaciji ao u ovim zemljama. Ne kažem da uvoz treba zabraniti, ali treba da ga kontrolišemo i svoju stočarsku proizvodnju održimo do nivoa samodovoljnosti, da ne postanemo zavisnici od uvoznog mleka - obrazložio je gospodin Bokić.
            Preporuka direktora ZZ „AgroKlek“ je ograničenje uvoza. Jer, ako su druge zemlje ograničile izvoz svojih proizvoda, a takođe i uvoz određenih proizvoda, zašto mi to isto ne uradimo? U Srbiji je, po njegovim rečima, tržište zatvoreno i stavljeno pod kontrolu. Niko ne govori o slobodnom tržištu. Postavlja se pitanje, kolika nam je količina mesa neophodna? Da li kao država imamo snagu i smelost da zabranimo uvoz? Kada govorimo o maloprodajnim cenama marža na mleko i mlečne proizvode je od 40-50%, a to niko ne sme da pominje. I zato onaj koji uđe spolja sa proizvodom i napravi katastrofu u toj oblasti i ide na nekim proizvodima i do 100%. I zato smo u problemu i nerentabilni. Stočarska proizvodnja je u ozbiljnom problemu, proizvodnja mleka takođe - zaključio je gospodin Bokić, ostavljajući još brojna pitanja bez odgovora.

 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com