Na svečanoj večeri u hotelu Kragujevac, u vreme održavanja XVI Međunarodnog sajma turizma i seoskog turizma u Kragujevcu (08. novembra), Svetlani - Ceci i Draganu Cvetkoviću, vlasnicima seoskog turističkog domaćinstva “Janin raj”, od strane Gradske turističke organizacije Kragujevac, uručena je Plaketa za unapređenje i razvoj turizma u Kragujevcu i dobru saradnju sa GTO. Priznanje hvale vredno, posebno što dolazi od turističkih poslenika, saradnika, ljudi koji su imali presudnu ulogu za osnivanje ovog domaćinstva.
Kako se jedna porodica sa malim detetom odlučila na korak da gradski život zameni sa životom na periferi, stan sa kućom u prigradskom naselju Petrovac, na oko pet kilometara od centra grada, objašnjava domaćin:
- Potraga za zdravim životom i čistom prirodom za, tada ćerku Nevenu Nenu, ali i sve nas, dovela nas je do placa, tada vrlo zapuštenog, ali na lepom mestu, jedinog koji smo mogli tada sebi da priuštimo. I po onoj staroj “oči se boje što ruke urade”, te 2004. godine smo, uz pomoć prijatelja za dan i po, ručno, budakom, očistili plac, izravnali ga, a onda smo započeli našu avanturu. Već u leto naredne godine stvorili smo uslove i uselili se u vikedicu koju smo u međuvremenu podigli, i u grad se više nismo vraćali. Godine 2014. naše dvorište u lepoj akciji “Najlepše dvorište Centralne Srbije” (u organizaciji turističkih organizacija Kragujevca, Topole, Batočine, Rače, Rekovca), osvojili smo prvu nagradu za najlepše park-dvorište, nakon čega je sledio i predlog GTO da se posvetimo seoskom turizmu. Ne znam kako, ali predlog smo prihvatili. Tačno deset godina nakon prve, dobili smo po drugi put prvu nagradu u kategoriji: najlepše etno dvorište na teritoriji Kragujevca i Šumadije i nakon decenije od registracije seoskog turističkog domaćinstva, ništa ne bi menjali – objašnjava Dragan Cvetković, koji je od rane mladosti imao viziju starog domaćinstva, a kroz veterinarsku praksu, obilazeći baš onakva kakva su se nekada radila, uspeo je da sliku takvih prenese u ovaj kutak. Bila je tu i jedna srećna okolnost, poklon od suprugine bake - stari mlekar (za čuvanje i prerađivanje mleka, danas se koristi kao prostor za sazrevanje kobasica i suvog mesa zimi), koji je prvi postavljen na placu i od njega kasnije napravljen “letnjikovac” sa kuhinjom i spavaćom sobom. Nakon toga iskopan je bunar, podignuta kapija, naprvljena još jedna kuća, pa događivana, zatim i dugi objekti, bezmalo svi u tradicionalnom srpskom stilu, onom po kojem su “nekada ljudi znali šta i kako da naprave, sve ručno, uz pomoć skromnih alata, a sada imaju sve moguće mašine i problem je da se napravi”.
Po njegovim rečima, malo šta je rađeno planski, ali je iskorišćeno sve ono što se nekako samo nametalo. Prvi stanovnici na placu bile su životinje, prenete iz kuće u Lapovu, koju je gospodin Cvetoković nasledio od babe i dede, i prvi objekat koji su Cvetkovići podigli bio je objekat za smeštaj životinja; “Janin raj” dobio je ime po ćerki Jani, rođenoj u Petrovcu, i sa velikom ljubavlju prema prirodi, posebno prema životinjima. Danas je ovo mesto zaista rajsko i odiše blaženstvom, srećom i spokojem. Ulasku u turističke vode kumovali su bezmalo svi iz GTO Kragujevca; prva životinja - jare, bilo je poklon prijatelja Jani, koja je igru sa lutkama, koje je nikada nisu interesovale, zamenila brigom o njenim ljubimcima. Bio je to povod za uzgoj, danas farme od 50 koza rase Francuske Alpine; za potrebe domaćinstva gaje se i svinje, živina, a tu su i plastenici u kojima se uzgaja povrće, prevashodno za potrebe domaćinstva, a sve to po principima organske poljoprivrede… Sva hrana koja se proizvodi posluži se gostima, proizvede se u ovom domaćinstvu: od prirodnih sokova, povrća, slatko-slane zimnice, suvomesnatih i mlečnih proizvoda... Sve osim alkoholnih pića, a domaćica je prava čarobnica i za domaće pite, gibanice, hlebove i druga testa, ukusne salate koje i sama kreira.
- Sve što proizvedemo na ovaj način naši gosti znaju da cene - dodaje gospodin Cvetković, i naglašava da ništa manje nisu očarani dvorištem, gde imaju jasan doživljaj saglasja sa magijom koja ih okružuje. Blizina životinja, izdvojenih ali “na oku”, nikome ne smeta, čak godi čulima koja pozitivno reaguju na čistu prirodu. I dodaje:
- Bez obzira na aktivnosti sa turistima, rad (druženje) sa životinjama ne prekidamo jer nam je to osnovna delatnost. Uspevamo da uskladimo poslove oko koza, živine, svinja, moje obaveze veterinara, baštenske i kućne poslove. Navikli smo da budemo stalno u pokretu, u našem slučaju, smislenom. Smatram da je dobra organizacija ključ za postizavanje svega planiranog. U slučaju zahtevnijih poslova, od rada na njivi do prijema većeg broja gostiju, u pomoć priskaču deca, Nevena i njen suprug koji žive u gradu, i Jana, učenica završnog razreda Ugostiteljsko-turističke škole sa domom učenika u Vrnjačkoj Banji, uvek su tu kada treba. Pokušavamo da se držimo tradicinalnog koncepta porodice i podeljenih poslova, gde je svako za nešto zadužen, ali kada je gužva, svi radimo sve. Mora tako jer na tržištu rada nema puno radne snage. Tako uigrani uspevamo sve da završimo, ali nađemo vreme i za odmor. “Janin raj” je jedno od retkih, ako ne i jedino, od petnaestak tradicionalnih seoskih turističkih domaćinstava, koliko ih je bilo u kragujevačkoj opštini pre 20-godina, a koja su bila perjanica razvoja ovog vida turizma u zemlji. Ponuda savremenih vila sa bazenima, đakuzijima, sportskim terenima… smeštenih u ruralnom području je trend koji je preuzeo primat nad tradicionalnom ponudom, koja je nastala iz radoznalosti turista da upoznaju način života srpskog sela i da se druže sa domaćinima. Bez obzira na (ne)prilike, gostiju u “Janinom raju” ne manjka. Dolaze iz Beograda, Novog Sada i svih krajeva Srbije, ali i stranci. Pored onih iz regiona, nisu retki ni gosti iz dalekih krajeva. Jedna od prvih gostiju bila jeAmerikanka iz Čeroki plemena… Za mesto venčanja jedna Venecuelnka odabrala je dvorište “Janinog raja”. “Janin raj” mesto je okupljanja i druženja zaposlenih u raznim preduzećima, agencijama; “Janin raj” je ugostio i brojne doplomate stranih zemalja u Srbiji, ali i grupe socijalno ugrožene dece. Ovo je mesto nezaboravnih rođendanskih žurki, veridbi, venčanja, lepih druženja. Jer osim mirisa i ukusa tradicije u jelima gospođe Cece, osim tople, domaćinske atmosfere, vrhunskog programa i profesionalnog odnosa domaćina, nalazi se idealan spoj ruralne ponude i domaćinaurbanih svetonazora, koji vole ono što rade i kojima nije cilj korist, već da gosti iz njihovog domaćinstva odu zadovoljni.
- Ne trudimo se da imamo što više gostiju već da onoliko koliko možemo da ugostimo bude na najvišem mogućem nivou i da im boravak kod nas ostane u dugom sećanju - kažu domaćini, naglašavajući dobru saradnju sa GTO Kragujevac. Od dva puta koliko su konkurisali za podsticaje u turizmu kod Ministarstva, za rashladnu vitrinu, zbog količine proizvoda iz domaće proizvodnje, i renoviranja kuhinje, uprkos deset godina u ovom poslu, trećeplasiranih u konkurenciji dodele prestižnog “Turisitčkog cveta” Turističke organizacije Srbije, oba puta su bili odbijeni.




