SILA, iz palete autohtonih i novostvorenih sorti vinove loze, nastala je1988. godine (kada je i zvanično priznata), ukrštanjem Kevidinke i Šardonea. Autori na njenom stravarnju u laboratorijama i na oglednim vinogradarskim poljima na obroncima Fruške gore u Sremskim Karlovcima su prof. dr Sima Lazić, prof. dr Vladimir Kovač i prof. dr Petar Cindrić. Dobila je ime SILA po inicijalima prvog autora dr Sime Lazića (1922-1981), koji je godinama sa kolegama radio na stvaranju ove vinske sorte na Oglednom dobru (Sremski Karlovci) Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, ali nije dočekao njeno zvanično priznavanje.
Dugo godina čekala je na svoj red da bude uvrštena među najpopularnije novostvorene priznate vinske sorte, ali je danas sve traženija u restoranima i sve rasprostranjenija, posebno u fruškogorskom vinogorju.
Prema informacijama iz pouzdanih izvora SILA je u našim vinogradima zastupljena na oko 40 hektara, a najviše vere u njen potencijal imala je porodica Bajilo u Sremskim Karlovcima (otac Predrag, sinovi Stevo i Petar) koja ima 5 hektara pod ovom novostrorenom vinskom sremskokarlovačkom sortom. Vinarija Bajilo, inače, od svih karlovačkih vinogradara ima najviše zasada novostrorenih vinskih sorti poput Morave, Panonije, Italijanskog rizlinga klon54, Neoplante, Petre …
Čokot je srednje bujnosti. Grozd je razgranat i rastresit, prosečne mase oko 200 grama. Bobice su sitne, okrugle, zelenkastobele, sa obilnim pepeljkom.
Pozno kreće i pozno sazreva (početak III epohe). Rodnost okaca i lastara je velika. Rodna su i donja okca. Daje visoke prinose.
Odlikuje se dobrom otpornošću na sivu plesan grožđa. Po otpornosti prema niskim temperaturama znatno je slabija od Rizlinga italijanskog. Ovu osobinu, kao i kasno sazrevanje, treba imati u vidu pri izboru terena za sadnju vinograda.
U odnosu na Rizling italijanski nakuplja nešto manje šećera i ima niže kiseline. Vino SILE je lako, armoničnog ukusa, sa diskretnom, prijatnom aromom šardonea. Jedan od razloga što ga sve više preferiraju žene
Generalno - SILA je vrlo perspektivna sorta, ima veliki potencijal a trebala bi da bude zastupljena u svakom vinogradu i vinariji.
Izvor: prof.dr Nada Korać




