O Zrenjaninu, Begeju, turističkim potencijalima Banata i tome kako se menjaju navike savremenih turista razgovarali smo sa Jaroslavom Stevanovim, saradnikom Turističke organizacije grada Zrenjanina.
Kada živimo u nekom gradu, često ne primećujemo koliko zanimljivih mesta i priča imamo oko sebe. Prolazimo pored istih građevina, šetamo poznatim ulicama i gotovo zaboravimo da ono što je nama svakodnevica nekom drugom može biti razlog za putovanje.
Jaroslav Stevanov, diplomirani menadžer turizma, licencirani turistički vodič i saradnik Turističke organizacije grada Zrenjanina, upravo u tome vidi jedan od izazova svog posla — kako prepoznati ono što naš kraj čini posebnim i pretvoriti ga u doživljaj koji će ljudi pamtiti.
Posebno se bavi razvojem turističkog proizvoda, a među oblastima koje ga interesuju značajno mesto zauzimaju reke, plovni putevi i nautički turizam Banata.
Jaroslave, kada se svakodnevno bavite turizmom, može li Zrenjanin još nečim da vas iznenadi?
JAROSLAV: Može, naravno. I mislim da je to jedna od lepših stvari u ovom poslu.
Mi koji ovde živimo navikli smo na naše ulice, stare zgrade, Begej, mostove. Sve nam je nekako poznato. A onda dođe neko ko prvi put vidi Zrenjanin, zastane i postavi pitanje zbog kojeg i sami počnete drugačije da gledate svoj grad.
Nekome je zanimljiva arhitektura, nekome istorija starog Bečkereka, a neko se jednostavno oduševi atmosferom i time što ovde može malo da uspori.
Zato mislim da čovek koji se bavi turizmom nikada ne treba da izgubi radoznalost. Jer ako je nama zanimljivo ono o čemu pričamo, mnogo ćemo lakše zainteresovati i nekoga ko dolazi prvi put.
Šta je, po vašem mišljenju, najveća turistička prednost Banata?
JAROSLAV: Naša autentičnost.
Često se poredimo sa velikim i poznatim turističkim destinacijama, a mislim da bi trebalo više da razmišljamo o onome što samo mi imamo. Banat ima bogatu istoriju, zanimljivu arhitekturu, reke, salaše, prirodu, tradicionalnu kuhinju i ljude koji znaju da ugoste.
Nekome ko dolazi iz velikog grada možda je upravo mir ono što traži. Nekom drugom zanimljiva priča o mestu koje nikada ranije nije posetio.
Ali nije dovoljno samo reći da imamo lepu prirodu ili dobru hranu. Potrebno je osmisliti kako će gost sve to da doživi. Da ne ode samo sa nekoliko fotografija, nego sa uspomenom i željom da se vrati.
Posebno vas zanimaju reke i nautički turizam. Koliko tu ima prostora za razvoj?
JAROSLAV: Mislim da ima dosta prostora, ali i dosta posla.
Voda je vekovima bila veoma važna za život Banata. Begej i drugi plovni putevi povezivali su ljude, naselja i trgovinu. Danas ti isti vodeni pravci mogu da imaju i drugačiju ulogu.
Zamislite da neko naš kraj upoznaje sa vode. Da polako prolazi pored obale, posmatra prirodu, otkriva naselja i sluša priče o njihovoj prošlosti. To je jedno sasvim drugačije iskustvo od klasičnog obilaska.
Naravno, ne možete samo da kažete: „Imamo reku, hajde da razvijamo turizam.“ Potrebni su infrastruktura, bezbednost, dobra organizacija i saradnja. Ali mene upravo taj deo posla privlači — kako od nečega što već postoji napraviti zanimljivu i kvalitetnu turističku ponudu.
Šta ljudi obično ne vide kada je reč o vašem poslu?
JAROSLAV: Verovatno koliko razmišljanja stoji iza jednog naizgled jednostavnog izleta.
Recimo, porodica iz Beograda želi da provede vikend u Zrenjaninu. Mi možemo da im kažemo da obiđu centar grada, Carsku baru i Kaštel Ečka. Ali to još nije osmišljen turistički doživljaj.
Treba razmišljati koliko vremena imaju, dolaze li sa decom, šta ih zanima, gde će ručati i šta bi im bilo najlepše da vide. Nekome je važna istorija, nekome priroda, a neko samo želi da pobegne od gužve.
I zato mislim da turizam počinje onda kada prestanemo da razmišljamo samo o tome šta imamo da ponudimo, a počnemo da razmišljamo i o čoveku koji dolazi.
A koliko se taj čovek, odnosno turista, promenio poslednjih godina?
JAROSLAV: Mnogo. Danas se o putovanju često odlučuje na telefonu. Ljudi gledaju fotografije, čitaju komentare, upoređuju smeštaj i vrlo brzo stvaraju očekivanja.
Ali zanimljivo je da, uprkos svim tim promenama, neke stvari ostaju iste. Turista i dalje želi da se lepo oseća, da bude dobrodošao i da za svoj novac dobije ono što je očekivao.
Možete imati odličnu promociju na internetu, ali ako čovek ode nezadovoljan, teško ćete ga ponovo privući. Sa druge strane, malo porodično domaćinstvo može da ostavi sjajan utisak zahvaljujući ljubaznim domaćinima i pažnji koju posvećuju gostima.
Zato je danas važno razumeti obe strane turizma — i savremene tehnologije i ljudske potrebe.
Ispada da danas nije dovoljno samo poznavati destinaciju. Šta biste savetovali nekome ko tek ulazi u turistički posao?
JAROSLAV: Da bude spreman da stalno uči.
Danas nije dovoljno samo otvoriti smeštaj ili osmisliti izlet. Morate znati kako da predstavite svoju ponudu, kako da organizujete poslovanje, kako da razumete gosta i kako da koristite digitalne alate.
Evo, uzmite nekoga ko ima nekoliko soba za izdavanje. Možda je odličan domaćin, ali ne zna zašto ga ljudi teško pronalaze na internetu. Ili dobije lošu recenziju i ne zna kako da reaguje. To su svakodnevne situacije, a iza njih se krije čitav niz pitanja iz menadžmenta, marketinga, psihologije i tehnologije.
I baš zato sam, radeći na knjizi „Turizam novog doba – menadžment, psihologija i digitalno poslovanje“, koju smo napisali Zoran Hardi i ja, stalno imao na umu takve primere iz prakse. Nije poenta samo da čoveku objasnite neki stručni izraz. Mnogo je važnije da razume šta sa tim znanjem može da uradi sutra, kada se vrati svom poslu.
Pomenuli ste knjigu. Šta ste vas dvojica želeli da približite čitaocima?
JAROSLAV: Upravo ono o čemu smo malopre razgovarali — koliko je turizam danas povezan sa različitim oblastima.
Ja u knjigu unosim pogled iz turističke prakse, a Zoran, koji je inženjer informacionih tehnologija, znanja iz digitalnih sistema, veštačke inteligencije i psihologije. I to se veoma lepo dopunjuje.
Recimo, kada govorimo o gostu koji bira smeštaj, mene interesuje kako da mu pružimo dobru uslugu, a jednako je važno razumeti i kako je on doneo odluku da izabere baš taj smeštaj. Na tu odluku utiču informacije, recenzije, fotografije, očekivanja, emocije.
Zato nam je bilo važno da povežemo iskustvo iz turizma sa znanjima koja pomažu da bolje razumemo savremenog gosta i način poslovanja.
Knjiga ima sedamnaest poglavlja. Obuhvata istoriju organizovanog turizma, menadžment, finansije, psihologiju turista, marketing, digitalno poslovanje i veštačku inteligenciju. Ali trudili smo se da sve bude razumljivo i primenljivo, uz primere i praktične zadatke.
Dakle, knjiga nije namenjena samo stručnjacima?
JAROSLAV: Nije, i to nam je bilo posebno važno.
Voleo bih da je pročitaju studenti i mladi koji tek razmišljaju o turizmu, turistički vodiči, ljudi koji rade u agencijama i hotelima, ali i vlasnici malih porodičnih smeštaja.
Nekome će koristiti poglavlje o finansijama, nekome o psihologiji gosta, a nekome o digitalnom poslovanju. Ne mora svako da bude stručnjak za veštačku inteligenciju, ali je dobro da razume šta ona može da mu olakša u poslu.
Isto tako, nije dovoljno da neko poznaje samo tehnologiju, a da ne razume ljude. Zoran i ja smo želeli da pokažemo koliko su ta znanja povezana i koliko je važno da se stalno usavršavamo.
Hoće li i zrenjaninska publika imati priliku da upozna knjigu?
JAROSLAV: Hoće, uskoro planiramo promociju u Zrenjaninu i tome se posebno radujem.
Voleo bih da to bude prilika da se okupimo i razgovaramo, ne samo o knjizi nego i o turizmu, njegovim izazovima i mogućnostima. Posebno bih voleo da dođu mladi ljudi, studenti, ali i oni koji već rade u turizmu. Mislim da u takvom razgovoru svako može nešto da nauči.
A jedna misao koju smo izdvojili u knjizi možda najbolje govori o tome kako gledamo na budućnost ove oblasti: „U turizmu ne opstaje najveći, nego najprilagodljiviji.“ I mislim da je to važno i za naš grad.
Zrenjanin i Banat imaju mnogo toga vrednog da ponude. Na nama je da učimo, razvijamo nove ideje i pronalazimo načine da te vrednosti približimo ljudima. Jer na kraju, najvažnije je da se gost lepo oseća i da poželi ponovo da nam dođe.
Promocija knjige „Turizam novog doba“ uskoro će biti održana u Zrenjaninu, a datum i mesto biće naknadno objavljeni.




