ZZ “Polet” iz Aleksandrova (opština Nova Crnja), sa trenutno 104 zadrugara i 75-80 stalnih kooperanata, na čijem čelu je Bojan Stepanović, direktor, bila je domaćin VI Zadružne škole koju organizuje Zadružni savez Vojvdine (ZSV). Ne slučajno, jer ZZ “Polet”, sa oko 1.000 ha površine pod ratarskim kulturama, 400 ha pod navodnjavanjem i dve žetve godišnje, predstavlja primer dobre prakse, i poželjan (jedini) model poljoprivrede u sadašnjim klimatskim uslovima.
- Naša zadruga se pretežno bavi biljnom proizvodnjom - ratarstvom. Obrađujemo oko 1.000ha od toga je 400ha u sistemu navodnjavanja, prvi put ove godine. Grašak, semenska pšenica i kukuruz su u sistemu navodnjavanja, i suncokret i pšenicu van sistema. Dok se sa prinosima suncokreta i pšenice ne možemo pohvaliti, kao posledicom leta i 62 dana bez kapi kiše, prinosi kultura u sistemu navodnjavanja bili su na zavidnom nivou: prinos graška se kretao oko 7.1t/ha, kukuruza na 230ha kretali su se od 9,5 -13,5t/ha, semenske pšenice oko 11t/ha. Van navodnjavanja prinosi pšenice bili su od 5 - 5,5t/ha, suncokreta oko 3t/ha. Razlika je bila dvostruka u odnosu na parcele koje se ne navodnjavaju. Ostvarili smo dobre rezultate i u postrnim kulturama. Silažna masa kukuruza bila je preko 40t/ha. Bez navodnjavanja ova proizvodnja je neodrživa - saopštio je gospodin Stepanović, koji je objasnio da koji god se principi rada primenjuju na kraju se sve svodi na vodu.
Ovu tvrdnju izneo je direktor zadrugae koja detaljno pristupa svakom segmentu rada, počev od analize zemljišta, načina obrade, posedovanja Väderstad mašine za direktnu setvu…
- Trudili smo se da kompletan proizvodnji postupak racionalizujemo, optimalizujemo troškove, ali tek kada smo krenuli u pravcu navodnjavanja, postupak kojim se bavimo četiri godine, ali koji je bio neophodan, tek sada ubiramo prve ozbiljnije rezultate našeg rada. Smatramo da je to jedini moguć pravac u razvoju poljoprivrede u narednom periodu, i kao takav za nas prihvatljiv.
Ekonomska računica je takođe pozitivna jer se išlo na kompletnu elektrifikaciju sistema za navodnjavanje, koji predstavlja jedan od najefikasnijih i najekonomičnijih načina veštačkog orošavanja u savremenoj poljoprivredi a na osnovu iskustava drugih, koji su se odlučili za navodnjavanje preko Tifona sa kišnim krilcima (rampama) i zbog visokih cena nafte kreću se na granici rentabilnosti. Razlika navodnjavanja sa upotrebom agregata i nafte i eletrifikacijom je 5 - 6 prema 1, u uštedi troškova.
- Kada smo pravili računicu u proseku je navodnjavanje koštalo između 25 i 30 evra po ha mesečno, pri čemu je svaka parcela od juna do kraja septembra, mesečno dobijala 100-120 litara “padavina”. U punom kapacitetu sistem može da radi 500l u sec. i bio bi dovoljan da pokrije 700ha. Za to imamo građevinsku dozvolu, pored sadašnjih 400ha za još 300ha, ali čekamo da malo “krene”, da se isplaćuje pa da nastavimo sa daljom igradnjom sistema - kaže director, ali podvlači da je elektrifikacija mukotrpan posao gde se dugo čeka na priključak (koji još uvek nije doveden do kraja). Naime, zadruga je sa postupkom dovođenja struje krenula pre godinu i po dana pre postavljanja sistema, i uz sve plaćene obaveza stigla je mesec i po dana po postavljanju sistema. Po njegovom mišljenju, organizaciji ubrzanja ovog postupka trebalo bi da se posveti dužna pažnja, da se olakša poljoprivrednicima koji snose sve troškove, od dovođenja struje na njivu i postavljanja jer se time samo “gubi vreme”. ZZ “Polet” je rekostruisala 4.5 km dalekovodske mreže, dovođenje kablovskog voda, dala vlaništvo EPS-u, za dovođenje struje koju sama plaća.
ZZ “Polet” je zadruga sa tradicjom u ovom selu, osnovana posle Drugog svetskog rata i prošla je sve faze društvene transformacije, da bi u ovom obliku i pod sadašnjim nazivom registrovana 2020. godine.
- Teška vremena su i za zadruge i za poljoprivredu, za kompletan agrarni sektor i mi smo odlučili da preduzmemo konkretne korake, da ne kukamo i da se ne žalimo, već da uzmemo stvar u svoje ruke. Da uradimo najbolje po nas. Godine 2022. krenuli smo u projekat izgradnje sistema za navodnjavanja. Uspeli smo da od 1.000ha ukupnih površina pod sisteme stavimo 400ha. Pre meseca dana počeli smo sa radovima nadograđivanja sestema za navodnjavanje na 60ha. Ove godine planiramo i nešto drugačiji način navodnjavanja, intenziviramo proces proizvodnje i uvedemo povrtarske kulture, praveći tako alternativu za budućnost. Savet za kolege koje se bave poljoprivredom je da bez navodnjavanja ništa ne planiraju, jer bez vode nema ni poljoprivrede. Bez vode i navodnjavanja nema opstanka ni napretka u poljoprivredi. Voda je ključni ograničavajući faktor proizvodnje, a klimatske promene, suše i ekstremne temperature čine sisteme za navodnjavanje obaveznim delom moderne agrotehnike, a ne luksuzom - poručio je Bojan Stepanović.




