Kada je sultan Sulejman Veličanstveni u svom pohodu na Beograd, 1521 godine prolazio ovim krajem, a ljut zbog poraza koji je pretrpela njegova prethodnica, zapalio je i sravnio sa zemljom stari rimski Kastrum. Ostaci rimskog utvrđenja, kao i dokaz o požaru, danas se mogu videti u podrumu najstarije sremsko-karlovačke kuće. Na kući, u Ulici Mitropolita Stratimirovića br. 2, u naposrednoj
blizini čuvene Karlovačke gimnazije, nalazi se kuća sa grbom velikaške porodice Matić-Kovačić iz 1620. godine. Porodica je imala velike posede od Banata, preko Iloka i Vukovara do Zagreba i bavila se od ratarstva do vinogradarstva, u zavisnosti od podneblja u kojem se nalazio posed. Početkom prošlog veka, Aleksandar Matić, zvani Šaca, imao je šlep Samohotku, koja je sa karlovačkog pristana Fok (nedaleko od hotela Dunav) odnosila tovare bermeta, ausbruha i karlovačkog rizlinga do Beča. Potom su se vina, iz austrougarske prestonice disribuirala u sve evropske zemlje, izuzev Francuske. Posebni ljubitelji karlovačkih vina bili su engleski dvor i veliki evropski hoteli koji su držali do reitinga i kvaliteta. Još se pamti vreme kada su karlovački pinteri pravili burad od po 10.000 litara. Vreme, kada su bila potrebna po dva radnika koja su istovremono ulazila u bure da bi ga pripremili da može da primi novu turu dragocene tečnosti. Danas, u malo izmenjenim vremenima, vlasnik kuće i naslednik porodične tradicije, veliki entuzijasta, glumac po profesiji, Aleksandar Šaca Matić, pretvorio je ovo porodično nasleđe u kulturni kutak u kojem je tokom prošle godine organizovao preko 80 kulturnih dešavanja. Između ostalih, nove knjige predstavili su Matija Bećković, Vladeta Janković, Predrag Ejdus, Ivana Hadži Popović, Mira Popović... Klub je bio domaćin i muzičko- scenskom delu Milutina Popovića Zahara, inspirisanom čuvenom pesmom „Santa Maria della Salute, Laze Kostića. Prisno-porodična atmosfera koja se ostvaruje na ovim druženjma upotpunjena je delima vojvođanskih umetnika: slikara, skulptora, grafičara a koja se nalaze svuda oko vas. Za one koji vole da popiju i pojedu, tu je i restoran koji će zadovoljiti i najprohtevnije. A vina? U vinskoj karti nalaze se vina nastala na porodičnoj tradiciji što znači da, kada pijete Šacina vina, u Šacinom restoranu, onda ste sigurni da pijete domaća vina iz fruškogorskih vinogorja dobijena samotokom, tj. ceđenjem bez presovanja, čime se od grožđa uzima samo najkvalitetnije.