Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Prof dr Borislav Kobiljski: Naše NS seme

  • PDF

Institut za ratarstvo i povrtarstvo svake godine organizuje jesenji Dan polja kukuruza, soje, suncokreta, šećerne repe i sirka. Evo kako je direktor prof dr Borislav Kobiljski predstavio rad ove visokostručne ustanove , koja je lider u oblasti poljoprivrednih istraživanja i značajno ime u domaćoj i svetskoj nauci, obraćajući se rekordnom broju gostiju na Rimskim Šančevima.
-Kada smo 9. 6, na ovom istom mestu davali presek roda strnih žita, prognozirali, anticipirali da će ovo biti godina novosadskih sorti strnih žita, to se u potpunosti obistinilo. Danas 6. 9, brojevi su, igrom slučaja ili... simbolično, isti, samo obrnuti. Svedoci smo rekordnih prinosa, vrhunskog kvaliteta novosadskih sorti strnih žita, koje su pokazale da su evropske i svetske, a naše sorte. Sa druge strane,danas je najveća fešta onog što je najvažnije za poljoprivredu Srbije, najveći agrarni skup ne samo u našoj zemlji, nego i u regionu Jugoistočne Evrope. Po nekim procenama, prošli put je bilo oko 2.000 ljudi, danas ih ima preko 4.000. Svima vam se zahvaljujem što ste došli da sa nama podelite ono šta je bilo u protekloj godini i da vidite šta je najava, šta je to novo što ćemo ponuditi tržištu i Srbije i međunarodnim tržištima u vremenu koje dolazi. Mi ne želimo da pričamo o sortama, već da kažemo jednu stvar koja je suštinska za Srbiju u međunarodnim okvirima, a to je da je Novi Sad pokazao i u potpunosti ispunio obećanje da će uvesti nove sorte, novu genetiku, novu generaciju pšenice koja se dokazala ove godine, čitavu lepezu novih hibrida kukruza, suncoreta, novih sorti soje, znači, potpuno novu generaciju. Iskoristiću priliku da, pored onoga što ste imali priliku da vidite u poljima, najavim još jednu generaciju koja je priznata ove godine, u ciklusu priznavanja, još bolju od one na koju smo navikli. Zadatak Instituta će biti da što brže menja asortiment, da uradi jedno značajno rebrendiranje i pozicioniranje našeg, srpskog brenda. Kad kažem naše, ne mislim samo na Institut, mislim na Novi Sad, Vojvodinu, Srbiju, na sve nas koji smo ovde prisutni, jer mislim da je ova ustanova ponos svih nas.
Tekuća godina je karakterisana po značajnim izmenama, pre svega, u pristupima. Ono što će biti udarni korak u Institutu za ratarstvo i povrtarstvo biće razvoj, razvoj u više segmenata. Prvi su kadrovi, sa kojim se ponosimo, vrhunski naučno stručni radnici Instituta koji su na usluzi svima vama. Sa druge strane, nema vrhunske svetske nauke bez opreme. Mi smo svih ovih godina puno investirali u opremu, ali jedna kapitalna investicija koja će biti realizivana do kraja ove godine je doradni centar, kojim će posle 73 godine postojanja, Institut staviti tačku na finalizaciju svoga znanja, svoje pameti. Seme ćemo ubuduće moći da zapakujemo u našem doradnom centru, koje će tako u potpunosti biti kontrlisano. Doradni centar i skladište, kapaciteta 6.000 tona kukuruza za sto dana, moći će da radi i krmno bilje, soju i sve ostale kulture koje Institut radi i stvara.
Nisu dovoljni samo kadrovi i oprema.
Nastavićemo sve naše aktivnosti u promotivnom i marketinškom smislu, da maksimalno i s ponosom promovišemo ono što je najbolje iz Srbije. Početkom godine smo formirali novo odeljenje za organsku proizvodnju, čime smo jasno pokazali da želimo da budemo GMO Free. Naša istraživanja će biti usmerena na organsku proizvodnju i biodiberzitet, jer smo jako puno toga kao zemlja izgubili, jer su naš neverovatno bogati geno fond i banka gena,  nepovratno izgubljeni. Naš je zadatak da kao državna institucija to vratimo na mesto na kojem treba da bude. Promotivnim i marketinškim aktivnostima ćemo nastojati da se  vratimo na mesto gde ona treba da budemo i za to smo dobili podršku republičkog Ministarstva obrazovanja i nauke,  Ministartva poljoprivrede i Pokrajinskih sekretarijata. Biće jako puno toga novog. Za početak da kažem da će naš novi doradni centar biti u mogućnosti da prati naše seme, da će po kapacitetu biti najveći u regionu jugoistočne Evrope i sa opremom koja uveliko počinje da pristiže početkom sledeće nedelje, koja je vrhunska i najbolja što postoji ovog momenta na tržištu. Istovremeno, uradili smo i novi dizajn NS semena, čime ćemo pokušati da se odbranimo od brojnih falsifikata. Ove godine, bili smo svedoci, da je mnogo semena sa oznakom NS semena, pušteno u opticaj, a bilo je fasifikovano seme. U izradi je i nova vreća, koja uz neke druge novine, treba da onemoći buduće falsifikate.
Često se govorilo da Institut, pošto ima poslove u 34 strane zemlje, izvozi kvalitetno seme, a u Srbiji ostaje nekvalitetno. Odgovorno tvrdim da to nikada nije bilo, i neće biti, jer je dobar domaćin onaj koji je najbolji u svojoj kući. Nama je interes da budemo najbolji u svojoj kući i to će biti prioritet aktivnosti.
Institut će u narednom periodu iz jednog pasivnog odnosa preći u mnogo agresivniji nastup. Sve vas ovde prisutne i sve ostale ću zamoliti da budemo mnogo obazriviji i mudriji, jer mi, koji radimo sa zemljom neke stvari moramo da znamo. Nije u redu da izvozite i da kažete da je vaš hibrid, bez obzira o kojoj se multinacionalnoj kompaniji radi, najbolji u odnosu na prosek ogleda. To je isto kao, kada bih ja sada kao direktor Instituta rekao, prosečni prinos Srbije, kada je kukuruz u pitanju je 5,5 tona, a naši hibridi imaju prinos od 10,5-11 tona. To su stvari koje nisu korektne.
Istovremeno, ja kao agronom, koji sam 30 godina u ovom poslu i kao direktor, moram naći odgovor na pitanje, kako to da je do pre 7 godina Institut bio dominantan na tržištu Srbije kada je suncokret u pitanju, kada smo imali prosečne prinose od 2 do 2,3 do 2,4 tone po hektaru, da u međuvremenu Institut više nije u dominantnoj poziciji,  a prinosi su nam ostali isti. Ja se pitam i pitam sve stručnjake instituta, negde razlog tome mora da postoji. Morali su se prinosi pomeriti na više, ako je došla bolja genetika. Nikada nismo govorili da je jedan hibrid jedne godine tolerantan na sušu, druge na zabranjena zemljišta, a u trećoj na prevalentne i dominantne bolesti koje su prisutne u prethodnoj ili sledećoj godini. Dakle, moraćemo da budemo mnogo oprezniji, da ne dajemo površne izjave, i da budemo mnogo precizniji. To je jedan od prioritetnih zadataka instituta da govori jedino i isključivo,  samo istinu.
Vrlo često smo pitani da li nam treba pomoć države?! Institutu za ratarstvo i povrtarstvo sem pomoći koju redovno dobijamo, ne treba ništa. Treba samo da budemo stavljeni u istu ravan sa svetskim multinacionalnim kompanijama, a to se nadam da će biti u vrlo kratkom vremenu. To je sve što tražimo, ni manje ni više od toga.
Planovi vezani za inostranstvo su nam veliki. Čuli ste da danas imamo goste iz 17 zemalja sveta. Mi smo početkom godine, realizacijom prolećnih kultura, povećali plasman NS semena na svetskim tržištim za 15%. Planovi su nam ambiciozni: Rusija, bivše Sovjetske republike, Bliski istok, Afrika... Nikada kao ove godine nije bilo toliko veliko interesovanje za hibride NS semena. Čućete neke od naših gostiju kako mi to tamo negde van Srbije radimo i koliko smo uspešni, kako nas tamo cene. Čini mi se da smo mnogo više cenjeni napolju nego u svojoj sopstvenoj zemlji.
Institut će nastojati da ostane na poziciji br.1 kada je u pitanju nauka u agraru, da bude ponos Srbije i dalje. Svakom će Institut u narednom periodu i više nego pre, moći da pogleda u oči, kao u pesmi Đorđa Balaševića, računajte na nas 100 posto, jer 101 ne može.
Hvala vam što ste došli i želim da sa vama podelim novi slogan Instituta “Naše NS seme“.

Više slika sa Dana polja Instituta za ratarstvo i povrtarstvo možete videti  o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com