Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

PMF studenti organizovali impresivno Kinesko veče na Ribarcu

  • PDF

Jedno prelepo – Kinesko veče, zvanično nazvano „Veče u zemlji središta sveta-Čong Hua“, u organizaciji Departmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu, održano u restoranu „Ribarac“ na Ribarskom ostrvu, ostavilo je na mene, a siguran sam i na svih preostalih 250-ak prisutnih gostiju, impresivan utisak. Bilo je to veče mladih, nasmejanih ljudi, koji su se na svojstven način trudili da predstave nošnje, običaje i hranu najmnogoljudnije i najveće zemlje na svetu. To je bio dovoljan razlog za intervju sa glavnim „krivcem“ za ovo i slična događanja - dr Anđelijom Ivkov Džigurski, profesorom na predmetu Animacije u turizmu, i trenutno pomoćnikom direktora Depatmana za geografiju, turizam i hotelijerstvo na Prirodno – matematičkom fakultetu Univerziteta u Novom Sadu.
-Pre 7 godina, na PMF-u je uveden predmet Animacije u turizmu. Imala sam tu sreću da je meni pripalo da držim taj predmet kao docent, a sada kao vanredni profesor. Ideja je nastala po ugledu na neke evropske univerzitete, da studenti u skladu sa Bolonjskim procesom i evropskim tendencijama studiranja uz teorijski imaju i praktični deo ispita. Praktičan deo ispita se sastoji od organizovanja jednog događaja, tematske večeri ili nekog drugog događaja, gde studenti predstavljaju narod ili državu. Do sada smo imali 22 tematske večeri, na kojima su studenti turizma, hotelijerstva, gastronomije i lovnog turizma, predstavljali razne narode i države, odnosno njihove turističke vrednosti. Između ostalog, organizovali smo Meksičko veče, kome je prisustvovao ambasador Meksika u Srbiji, kubansko veče, indijsko veče..., ali smo se trudili da svake godine akcenat bude na jednom narodu iz Vojvodine ili iz naše zemlje, pa smo u sklopu toga imali Gipsy noght, Slovačko, Mađarsko, Crnogorsko, ove godine pripremamo Šumadijsko veče, na kojima se trudimo da predstavimo tradiciju i obučaje žitelja naše zemlje, odnosno njihove turističke vrednosti.
Svako veče se sastoji od nekoliko celina. Prvo se trudimo da ambijent u kome se odvija veče uređenjem i dekoracijom podseća na zemlju ili narod koji se predstavlja. Zatim, studenti kroz skečeve, igru, pesmu, ples,  predstavljaju vrednosti te zemlje samostalno birajući tekst, uz moju korekciju i pomoć asistenta mr. IgoraStamenkovića, a ove godine mi u tom delu posla pomaže dr Ana Jovičić. Kada odobrimo određeni projekat, studenti počinju sa pripremama i uvežbavanjem. Samo veče traje dva i po do tri sata, u čega je uključena i kompletna večera, koju pripremaju studenti gastronomije. Kompletan meni je iz određene države, počev od predjela, hladnog, toplog, preko glavnog jela i dezerta, a sve u cilju da se posetiocima i na taj način približi zemlja koja se predstavlja. U proseku na ovim tematskim večerama bude oko 250 gostiju. Interesantno za ove tematske večeri je i to da svaki gost dobije neki poklon koji će ga podsećati na ovo veče. U pitanju su sitnice poput magneta, priveska, CD-a sa muzikom zemlje koja se predstavlja, ili nešto drugo. Svako veče ima neku vrstu nagradne igre ili tombole, gde gosti imaju zadatak da odgovore na neka pitanja ili da učestvuju u nekim igrama i mogu da osvoje vrlo vredne nagrade (za goste na Kineskoj večeri bilo je postavljeno 9 vrsta pitanja, na svakom stolu). Ove godine su to dva, tri vikenda u etno selima na Kopaoniku, pa se gostima isplati da dođu,  jer pored toga što mogu da provedu prijatno veče, mogu osvojiti i nagradu-izjavila je dr Anđelija Ivkov Džigursnki i sa zadovoljstvom dodala:
-Pomenute programe promivišemo preko sajta Departmana, gde je uvek postavljeno obaveštenje o narednim događanjima, putem pisanih i štampanih medija, tv, radio stanica, i drugih, ali najbolja reklama je „od usta do usta“. Ljudi koji su bili na našim večerima prenose svoje impresije prijateljima i broj gostiju se progresivno širi. Imamo goste koji su ispratili dvanaest večeri zaredom. Na prvoj su bili slučajno, a sada već tradicionalno dolaze i dovode svoje prijatelje i svoje goste. Sve večeri su finansirane od strane sponzora i donatora, dobrih ljudi koji žele da pomognu organizaciju takve jedne manifestacije, a onda su oni gosti na takvoj večeri, koje su, važno je napomenuti, sve humanitarnog karaktera. Novac koji ostaje od pripreme i ulaznica po ceni od 700 do 1.000 dinara (u zavisnosti od ponuđenog menija, što uvek podrazumeva 4 – 5 gangova i  celovečernji program), izdvaja se uvek za decu. Do sada smo prikupljali sredstva za akciju „Bitka za bebe“,  koju nastavljamo sa jednom od sledećih večeri, za decu iz Doma za decu i omladinu ometenu u razvoju u Veterniku, Dečjem selu u Sremskoj Kamenici, manja udruženja za obolelu decu od raznih bolesti. Pomagali smo i deci kojoj su trebala sredstva za transplantaciju bubrega...Pokušavamo da pomognemo kome god i koliko god možemo. Pored toga, gosti naših večeri su zamoljeni da donesu neku igračku ili slatkiš ili neka sredstva za higijenu, u zavisnosti kome pomažemo i onda to sve nosimo u Dečju sigurnu kuću, Svratište za decu i druge ustanove kojima možemo pomoći na taj način.
-Ove godine planiramo pet tematskih večeri. Počeli smo sa Kineskim večem, potom, 23. januara pravimo Šumadijsko veče, 26. januara Britansko. Navedene večeri održavamo u restoranu „Ribarac“ na Ribarskom ostrvu u Novom Sadu i ovom prilikom se zahvaljujem kompletnom osoblju na prostoru koji su nam ustupili (salu, kuhinju i celokupni inventar), za tri pomenute večeri. Zatim, 30. januara u Kulturnom centru Novog Sada,  koji nam je takođe ustupio prostor, organizujemo Filmsko veče, za koje je predviđen filmski program i švedski sto nakon projekcije. Naš program nastavljamo 2. februara u novosadskom hotelu „Park“, jednom neobičnom večeri pod nazivom „U ritmu prošlih vremena“. Tom prilikom planiramo da naše goste povedemo u jednu kratku šetnju kroz Evropu, od Velike Britanije, preko Španije, Francuske, Italije, Nemačke, Austrije, Rusije, do Srbije, da predstavimo dvorce Evrope kao turističke atrakcije, tako što će se studenti takmičiti za evropsku stipendiju. Studenti će imati zadatak da predstave turističke vrednosti određene zemlje tako što će se obraćati na jeziku te zemlje, jer studenti PMF-a uče obavezna dva jezika i treći po izboru (studenti imaju mogućnost da uče engleski, nemački, francuski, italijanski ili španski, u zavisnosti od interesovanja, mada pored toga oni uče još poneki, jer im je to za struku neophodno). Obraćanje će biti na jeziku te zemlje, ali propraćeno uz muziku, engleski valcer, španski flamenko, francusku šansonu, italijansku operu i tako će kroz muziku i ples predstaviti svaku zemlju, do Srbije, koja će biti predstavljena starogradskim igrama. Ovom prilikom zahvaljujem se i hotelu „Parku“ na ustupljenom prostoru, i što se pojavio u ulozi sponzora za ovo naše veče.
Naša sagovornica napominje da će ove godine PMF izaći iz uobičajenog prostora i proširiti delatnost, jer će organizovati i radionice pod sloganom „Živimo muzeje“. U okviru ovih akcija će se u muzejima i galerijama u Novom Sadu, tačnije u Muzeju Vojvodine, Galeriji Matice srpske, Spomen zbirci Pavla Beljanskog i Prirodnjačkom muzeju, organizovati radionice za decu od 7 do 9 godina u dogovoru sa učiteljicama iz novosadskih osnovnih škola. Za njih će studenti organizovati različite vrste kreativnih radionica. Prva je već održana za decu iz Sigurne kuće u Sremskoj Kamenici, za koju je napravljena lepa i uspešna radionica na temu stočarstva Vojvodine, na kojoj se sa decom igralo i pričalo o domaćim životinjama.
Nas je takođe zanimalo ko i kako priprema studente za te tematske večeri, ko im pomaže da pripreme skečeve i sve ostalo?
-Kada studenti treće godine (ove godine je upisano njih 168) sami odaberu temu, s tim da nema ponavljanja tema iz prethodnih godina, zajednički biramo zemlju koja može biti interesantna za tu priliku, dajem im smernice da za određene skečeve, muzičke numere (npr. prošle godine muzika za skandinavsko veče bila je muzika grupe ABBA), ples ili neke druge predloge. Tražim da mi sami daju predloge, a onda od tih predloga pravim selekciju zajedno sa asistentima. Slično je i sa skečevima. Tražim da se osmisli nešto što je karakteristično za određenu zemlju, ali naravno, da bude ubačeno uz video prezentaciju turizma te zemlje, ili nekih prirodnih i društvenih vrednosti, i sve to kombinujemo praktično u jednu celinu. Potom imamo niz proba, na kojima korigujemo neke stvari i dolazimo do finalnog rešenja. Paralelno sa našim radom, gastronomi prave predlog menija i onda odlučujemo koji meni će ispuniti finsnsijske i estetske zahteve čitave ideje. Pozitivno je što studenti mogu da vežbaju više stvari. Svaka grupa ima svog rukovodioca, zamenika rukovodioca, finsnsijskog rukovodioca i njegovog zamenika, kao i PR-a grupe. Na taj način studenti vežbaju kako će se predstaviti u medijima, na koji način će pozvati i zainteresovati goste da dođu na njihovo veče, da budu spremni da izađu pred kamere, daju izjave... Moraju dobro da raspolažu finansijama, da znaju koliki im je prihod, rashod i da predvide finsnsijski efekat za humanitarne svrhe. Gastronomi moraju da izvedu kompletnu kalkulaciju menia i odrede koliko im je potrebno materijala i para za planirani broj osoba, o čemu se konsultuju sa našim kolegama, stručnim saradnicima, Goranom Radivojevićem i Milovanom Todorovićem. Sami odlaze u nabavku i obezbeđuju sve što je neophodno. Sami pronalaze specijalitete i kuvaju. Samo izuzetno, kao što je to bilo za Kinesko veče, im u pomoć priskoči poneki provereni kuvar iz nekog od poznatih novsadskih restorana, ali uobičajeno, potpuno sami pripremaju celokupan meni. Interesantno je bilo kada smo pre dve godine imali Japansko veče, kome su prisustvovali predstavnici japanske ambasade u Srbiji (imali smo tu čast da ugostimo i goste iz ambasade Egipta, Indije, Brazila, ambasadore, konzuli ili atašee za kulturu), da su nas predstavnici ambasade pitali ko nam je od japanskih kuvara spremio večeru, što je za naše gastronome i kuvare bilo veliko priznanje, baš kao i  za sve nas, jer su se naši gosti iz zemlje izlazećeg sunca, prema njihovim rečima, osećali kao kod kuće.
Stalno govorimo da su poljoprivreda i turizam velika, neiskorišćena šansa Srbije da popravi situaciju u privredi, ali i za poboljšanje imidža naše zemlje. Dr Anđeliju Ivkov Džigurski pitamo šta ona misli o tome?
-Da bi dostigli svetski trend u turizmu, ugostiteljstvi i hotelijerstvu, moramo da učimo od najboljih. Takva iskustva mogu da se steknu jedino ako se radi u struci, ali na pravim mestima.  Naš Departman pokušava da studentima obezbedimo što više prakse, a jedan od oblika je i pripremanje ovakvih večeri. Uključujemo ih i u organizaciju sajmova na kojima nastupamo, organizaciju kongresa, konferencija... Posebno je važno što naši studenti hotelijerstva i gastronomije od 2001. godine imaju obaveznu pripremnu stručnu praksu u okviru nastave u toku prvog i drugog semestra, a potom, u toku leta tzv. veliku letnju praksu u trajanju od 60 dana, gde oni odlaze u renomirane hotele sa 4 i 5 zvezdica sa kojima PMF ima potpisane ugovore o saradnji. To su hoteli u Srbiji, ali i van nje, na Rodosu u Grčkoj, u Crnoj Gori,  na mariborskom Pohorju u okviru zimske prakse... Naročito smo ponosni na dugogodišnju saradnju sa hotelom Dolčester u Londonu, jednom u najpoznatijih imena u oblasti hotelijerstva, gde svake godine 15-20 naših studenata svake godine boravi na praksi. Možemo se pohvaliti da je nekoliko njih ostalo da radi kao menadžeri u tom hotelu i da imaju jako lepe perspektive za budućnost. Takođe, jedan broj naših studenata odlazi na praksu u Dubai. Imamo indicije iz hotela Hayat u Dubaiu da su zainteresovani za potpisivanje daljeg ugovora o saradnji, a čekamo nove ponude, poput ponude menadženta hotela sa Halkidikija itd. Naši studenti imaju znanje, znaju jezike i voljni su da rade.  Znanje i iskustvo stečeno na PMF-u kroz različite akcije, ističe ih u odnosu na studente iz nekih drugih evropskih zemalja, a pogotovo u odnosu na ljude koji dolaze samo da zarade preko leta, pa su hotelijeri sa kojima sarađujemo, izuzetno zadovoljni sa našim devojkama i mladićima i konstantno ih pozivaju da ostanu rade tamo. Naravno da smo srećni zbog toga, ali bili bi mnogo zadovoljniji da mladi ljudi nađu zaposlenje kod nas i da oni budu nosioci daljeg razvoja turizma u Srbiji-zaključila je dr Anđelija Ivkov Džigurski.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com