Fri03292024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Srpski vinski vitezovi u Parizu

  • PDF

Gospodin Aleksandar Kojić, prokonzul Vinskog viteškog reda „Sveti Georgije“ iz Novog Sada, boravio je nedavno u Parizu, gde je  prisustvovao godišnjoj skupštini Svetske federacije vinskih i viteških udruženja i ovo su njegovi utisci:

 

-Utisci su veoma povoljni, jer smo na poziv da prisusvujemo godišnjoj skupštini Svetske federacije vinskih i viteških udruženja boravili tamo nekoliko dana i naš zadatak je bio da još jednom slikom i rečju detaljnije predstavimo prisutnima, a bilo ih je oko 50, iz raznih viteških udruženja iz Amerike, Francuske, Švajcarske, Holandije, program Svetske konferencije, koja će se održati od 31. maja do 6. juna u Srbiji. Mi smo to, siguran sam, vrlo dobro uradili, zato što su se ljudi vrlo dobro prihvatili naš program i poziv i očekujemo, u toku ovog meseca, veći broj prijava, upravo iz Evrope i Francuske. Do sada  najviše imali prijava imamo  iz Amerike, preko pedeset. Trenutno, prema našoj evidenciji, imamo 110 najavljenih kandidata, ali to nije konačan broj, jer je tek istekao rok za tzv. prvi paket, 31. januara. Prijavljivanje će, naravno, biti moguće do samog početka Kongresa, ali pod drugačijim finansijskim uslovima.

*Vi ste tamo između ostalog, predstavili i zvanični prospekt sa programom Kongresa,  povodom predstojećeg događaja. Kako je to prihvaćeno?

-Mi smo nekoliko dana ranije, po našem kolegi vitezu savetniku Branku  Bukviću, vlasniku prenoćišta Ile De France u Novom Sadu, u kojem će, između ostalog, biti obezbeđen smeštaj učesnika Svetskog kongresa, poslali prospekte na engleskom i francuskom jeziku, koji su ocenjeni kao kvalitetni i dobro urađeni. Svi članovi skupštine F.I.C.B. su dobili te prospekte, pa sada očekujemo da vidimo kako će reagovati na naš poziv. Nadamo se da će sve biti kako treba, da ćemo se uklopiti i u njihov program, a i u njihove vremenske termine.

*Između ostalog, vi ste tamo nosili i naša vina, pa nam kažite o kojim vinima se radi i kako su prihvaćena?

-Nosili smo vina od tri naša člana: Save Jojića iz Vinarije Mačkov podrum iz Iriga, Lasla Huperta iz Vinarije Vinski dvor iz Hajdukova i Bertmet od Alekse Bermeta Ratkovića iz Sremskih Karlovaca. Bermet im je već bio poznat, zato što su ga probali kada su bili sredinom prošle godine u Srbiji. Vino Don Oliver Lasla Huperta iz Vinskog dvora nastalo kupažom dve mađarske sorte koje su veoma slične, ali je daju jedno izuzetno dobro vino, je služeno kao aperitivno vino. Konačno, crveno vino Camerlot, kupaža Merlota i Chabernet Sauignona, koje proizvodi Vinarija Mačkov podrum iz Iriga, jedno ozbiljno vino, upotpunilo je malu lepezu naših, srpskih vina, koje, između ostalih, učesnike očekuju na njihovom gostovanju u našoj zemlji. Bez ikakvog preterivanja, mogu da kađžem da su sva vina bila vrlo dobro primljena i ocenjena. I baš su ih ljudi hvalili.

*Između ostalog, vi i vinska ledy Lisa Braun ste tamo primljeni u jedan francuski viteški red. O čemu se tu radi i kako se zove taj viteški red?

-Kada se prevede sa francuskog, pun naziv tog reda, ispada da smo mi primljeni u Red francuskih batlera. Za nas batleri, koja je engleska reč, znači nešto drugo. Batleri su, prema francuskoj tradiciji, bile osobe koje su jedine imale tu privilegiju da kraljevima sipaju vino, dakle, posebne ličnosti u svakom pogledu. Prema informaciji koju smo dobili, to je jedan prestižni red u koji se primaju samo VIP (Very Important Peaple) lica. Mi smo prvi i jedini iz Srbije koji smo postali članovi tog viteškog reda.

*Da li ste tokom boravka u Parizu, imali i nekih drugih aktivnosti?

-Između ostalog, posetili smo i tamošnji Muzej vina, koji je na nas upečatljiv utisak. Naša tročlana ekipa iz Srbije (uz Lisu Brown u delegaciji je bio i gospodin Goran Orlović, vinski vitez-hospes) je uz pomoć vodiča obišla Muzej, smešten u lagumima jednog starog rudnika iznad kojeg  je bio nekada preuređen u Kapucinski manastir. Zatvoren je 1789. godine, tokom Francuske revolucije i potom razrušen. Obnovljen je posle 1950. godine, neko vreme imao je različite namene, da bi u njemu 1984. bodine bio otvoren Muzej vina.  U okviru Muzeja vina se nalazi restoran i prostorije za sastanke, kao i prostor za eksponate. Ima preko 2.000 raznih eksponata, a sve to lepo ukomponovano sa različitim prizorima iz života pomoću voštanih figura. Tako se može videti voštana figura Napoleona kako proba vino, Luja Pastera sa epruvetom kako istražuje bakterije u vinu, zatim figura cara Napoleona  III, Onore de Balzaka, majstora koji pravi burad, kako se proizvodi šampanjac i što šta drugog. Bilo je puno drugih eksponata za koje ja nisam ni znao da postoje, poput zanimljivih boca, čaša, vrčeva, stalaka, otvarača i posuda za degustaciju vina, kao i raznih predmeta i instrumenata vezanih uz vinarstvo, što ukazuje da su, ipak, u to vreme u Francuskoj, vinska tehnologija, tehnika i kultura bili na daleko višem nivou nego u ostalim delovima Evrope. Bilo je tu i dosta izloženog, najkvalitetijeg vina članova Udruženja. Muzej vina, inače, drži jedna vinogradarska vinarska zadruga na čelu sa predsednikom Klodom Žozeom koji je i predsednik Svetske federacije udruženja vinskih vitezova i to vino se može probati, kupiti. Mogu vam reći da su ljudi stalno dolazili u muzej, na ručak u restoran sa vrlo kvalitetnom hranom, u kojem mogu da probaju vino, kupe ga i ponesu sa sobom.

*Dosta ste poslednjih meseci bili aktivni kako na promociji Udruženja tako i Svetskog kongresa. Između ostalog, bili ste u Subotici povodom obeležavanja Dana Svetog Vinka, potom u Parizu, a sada vas očekuje osvećenje vinograda povodom Sv. Trifuna, konferencija za novinare... Da li ste zadovoljni sa pripremama za Kongres i kako one teku?

-Uglavnom sve ide kako smo planirali i predvideli. Imamo veliku pomoć od strane nekoliko članova Viteškog reda i svih Viteškog odbora. Naravno da je velika pomoć i u tome što smo uspeli da prikupimo određena sredstva za štampanje brošura i pratećeg materijala, a tu su još neki sponzori koji će nam priteći u pomoć, tako da mislim da sve ide u dobrom pravcu. Najveći deo posla će podneti turoperater kojem smo poverili posao, TA Kompas iz Novog Sada i ja ne sumnjam da će oni to vrlo dobro uraditi. Sve u svemu, mi se moramo zajednički potruditi, ne samo mi iz Viteškog reda, već svi ljudi koji su čuli za taj kongres, publika i zvaničnici koji će doći da pozdrave goste... Ne zaboravite da su to ljudi iz celog sveta, koji su zbog politike imali o Srbiji drugačije mišljenje, nametnutu predstavu, ali mi ćemo se potruditi da oni sa sobom ponesu najpozitivnije utiske iz naše zemlje i da zažale da se jednoga dana ponovo vrate, da se opet lepo družimo.

*Predstojeći Svetski kongres predstavlja svojevrsno svetsko prvenstvo. Da li su ljudi u Srbiji, pritom mislim na sve društveno-politčke strukture, vinare i ljude koji se bave turizmom, svesni značaja ovog kongresa i da li se dovoljno zalažu da sve to prođe na najbolji način?

-Dosta se toga izmenilo za poslednjih pet, šest godina koliko postoji naše Udruženje. U Srbiji danas ima desetak vinsko-viteških redova. Kada smo se mi registrovali bilo je samo dva-tri. Svi zajedno smo svojim angažovanjem doprineli podizanju nivoa vinske kulture u Srbiji. O svemu tome se danas malo više priča i piše, ljudi se upoznaju, povezuju, i, na kraju krajeva, stalno se nešto događa po tom pitanju. Možemo slobodno da kažemo da su vinski vitezovi ponajviše doprineli tome svojim permanentnim nastupima i angažovanjem,  ali tome nije kraj. Mi želimo da nastavimo aktivnost kroz ovaj vid kontakata, kongresa, i ono što nam je takođe plan, da osnujemo jedna Vinsku akademiju, koja bi ponudila svakom zainteresovanom dodatnu edukaciju, kroz somelijerski tip usavršavanja i to na odgovarajućim mestima, u kojima se nalazi dobar podrum, lepo vino, gde se uz to služi odovarajuće jelo, da ljudi daleko više saznaju o vinu i gastronomiji.

Što se tiče proizvođača, nastojimo da se oni takođe uključe u naše Udruženje, jer oni treba da znaju da je naša ideja da imamo što više članova, onih koji su konzumenti cele priče. Zato se trudimo da spojimo i proizvođače i potrošače kroz taj vid druženja. Ne postoji bez razloga izreka da se, ljudi koji sede i piju zajedno vino, ne tuku i ne ratuju.

*Vinski vitezovi su značajno doprineli da se o srpskom vinu daleko više priča u svetu? Da li mislite, da li će ovaj Kongres doprineti boljoj reputaciji srpskih vina?

-Na Kongresu ćemo predstaviti i vino gostiju i vino domaćina. Uobičajena je praksa da gosti unapred pošalju neke svoje proizvode, uzorke, naravno u manjim količinama, koji se, potom, svečano degustiraju na pogodnom mestu. Sa druge strane, ponudićemo našim vinarima, pre svega našim članovima, mogućnost da prezentuju svoja vina, pa da vidimo sličnosti i razlike. Sigurno da je to najbolji način da svet vidi i proba naša vina, a i da se mi upoznamo sa svetskim vinima. Nadam se da će tokom održavanja Svetskog kongresa doći i do nekih drugih aranžmana, pa očekujem da se dosta toga odradi na državnom nivou – zaključio je na kraju razgovora gospodin Aleksandar Kojić.

Više slika možete pogledati  o v d e.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com