Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Skijanje na Kopaoniku bezbednije i pristupačnije

  • PDF

Nastojeći da čitaocima sajta www.topsrbija.com dajemo aktuelne, proverene i iscrpne informacije, obratili smo se uredništvu sajta www.infoKOP.net, najposećenijem skijaškom sajtu u Srbiji, I dobili dozvolu da objavimo intervju sa generalnim direktorom JP "Skijališta Srbije" Dejanom Ljevnaićem, s obzirom da se u njemu kriju odgovori na brojna pitanja koja zanimaju sve ljubitelje skijanja i Kopaonika.

Pošto je intervju prilično veliki, a odogovori podrazumevaju pitanja, objavljujemo samo odgovore gospodina Ljevnaića.
-Skijališta Srbije pokušavaju da iznađu način za povezivanje Brzeća i ostatka skijališta na brži i udobniji način nego što je to sada slučaj. I izgradnja žičare kao i izgradnja sistema za veštačko osnežavanje su vezani za rešavanje imovinsko-pravnih odnosa na trasi žičare ili veštačkog snega, pošto je najveći deo zemljišta u privatnom vlasništvu.
-Dalji razvoj ski centra i nove investicije će se realizovati u skladu sa Prostornim planom područja posebne namene NP Kopaonik (Sl. glasnik RS, br. 95/09) i važećim urbanističkim planovima detaljnije razrade, a u skladu sa budžetskim mogućnostima. Generalno rešenje, kojim su detaljnije analizirane mogućnosti razvoja skijališta i turističkih kapaciteta, je predloženo Master planom razvoja Kopaonika, čiji je naručilac Ministarstvo ekonomije i regionalnog razvoja, a ne Skijališta, tako da su sve izmene i dopune ovog dokumenta u nadležnosti Ministarstva. Naravno, prilikom realizacije investicija, JP Skijališta Srbije aktivno učestvuju, u domenu svoje nadležnosti, u izmenama rešenja iz Master plana, odnosno zajedno sa naručiocem i izrađivačem Master plana tražimo najoptimalnija rešenja. Ograničavajući faktor u procesu izgradnje u ski centru, osim limitiranih izvora finansiranja je, svakako, i činjenica da se izgradnja ski centra Kopaonik, delimično, odvija na teritoriji Nacionalnog parka, koji je zaštićeno prirodno dobro, pa gradnja mora da bude kontrolisana kako ne bi došlo do ugrožavanja biljnih i životinjskih vrsta. Pored toga, mora se imati u vidu i to da je zemljište na kome bi se nalazile nove instalacije, van zone nacionalnog parka, uglavnom u privatnom vlasništvu. Izgradnja/rekonstrukcija žičare Krčmar, Gvozdac i Ledenice se nalaze u srednjoročnim planovima preduzeća. Prečica Suvo rudište-Krčmar se nalazi u prvoj zoni zaštite i tu nije moguće probijati nove staze. Ulaganje u planinu nije odluka političara i hotelijera. Vlada Srbije, svake budžetske godine odluči kolika sredstva će izdvojiti za dalji razvoj i ulaganje u ski centre. Izgradnja se, po prioritetima, realizuje u skladu sa, ranije usvojenim planovima razvoja.
-Za sledeću sezonu će sistem za veštačko osnežavanje biti instaliran na stazama na lokaciji Gobelja.
-Ski lift Ledenice je osposobljen ove zimske sezone. Pušten je u rad 03. februara.
-Početnici možda ne skijaju na svim stazama, ali je sve drugo što ulazi u cenu ski karte u njihovom slučaju uključeno, možda čak i više nego kod ostalih skijaša (usluga GSS, usluga zdravstvenog zbrinjavanja i osiguranje u slučaju povrede).
-Na lokaciji Crvene bare je osposobljen jedan broj staza za nordijsko skijanje.
-Pasarela Jaram-Gobelja nije u investicionim planovima.
-Staza Sunčana dolina prošle godine nije radila, iako je na njoj postavljen sistem za veštačko osnežavanje, zbog ograničenih količina vode za proizvodnju veštačkog snega. Voda iz ograničenih izvora je korišćena za osnežavanje najfrekventnijih staza, vodeći pri tom računa da budu osnežene staze težine od plavih do crnih. Ove godine, čim su to mogućnosti dozvolille, Sunčana dolina je puštena u rad.
-Slažemo se sa primedbom da mapu skijaških staza treba osvežiti i nastojaćemo da unesemo neke izmene u spisak mapa i žičara, mada se ustaljeni nazivi teško menjaju i te promene često ne nailaze na odobravanje.
-Poslednjih nekoliko sezona neke staze, zbog nedostatka snega nisu radile. Prošle sezone, da nije bilo proizvodnje veštačkog snega ne bi bilo ni jednog dana skijanja. Ove zimske sezone je, zahvaljujući proizvodnji veštačkog snega i prirodnim padavinama, čitavo skijalište uključeno u program, uključujući i Sunčanu dolinu, Gvozdac, Ledenice i Gobelju.
-Prema turističkim prospektima, ski centar Kopaonik ima 55 km uređenih staza i ski puteva za alpsko skijanje.
-Praktikujemo da, pred nastupajući vikend, najavimo na sajtu i u sredstvima javnog informisanja koje će žičare raditi za vikend. Tu situaciju može da promeni samo iznenadna jačina vetra ili magla, što su stvari koje se na planini dešavaju iz sata u sat i koje je teško, sa sigurnošću, predvideti.
-Investicioni projekti preduzeća se finansiraju isključivo iz subvencija i drugih državnih davanja. Prihod koji preduzeće ostvari iz redovnog poslovanja (pa i prodajom ski pass-a) se koristi za tekuće poslovanje preduzeća (za pokrivanje troškova poslovanja, tekuće održavanje skijališta, električnu energiju, zakupe, usluge GSS, zdravstvenu zaštitu, poreze, takse, naknade, kao i za plaćanje svih drugih dažbina neophodnih za funkcionisanje skijališta).
-Razmatramo mogućnost da cena sezonskog ski pass-a opada kako odmiče ski sezona i verovatno ćemo je implementirati u novi cenovnik.
-Popusti koje odobravamo na cenu ski pass-a bi trebalo da utiču da paket aranžmani koje hotelijeri nude budu povoljniji. Na taj način bi se ljudi motivisali da ne dolaze samo na vikend nego i na nedeljno skijanje. Pored toga, uveli smo popust od 50% koji važi na trodnevne i četvorodnevne ski karte kupljene ponedeljkom i utorkom, kako bi stimulisali dolazak u ski centre radnim danima.
-Uvedene su razne vrste popusta koje skijanje treba da učine pristupačnijim. Jedna od njih je grupni popust od 10% (za organizovane grupe od 20 i više skijaša), a od 20.02. je uveden popust na četvorodnevne i trodnevne ski karte kada se kupuju ponedeljkom ili utorkom u visini od 50% na redovne cene ski karata. JP Skijališta Srbije i ovim popustom želi da doprinese popularizaciji zimskih sportova i omogući da skijanje svima bude još dostupnije.
-Elektronsku dopunu ski pasa (uz internet prodaju) smo uvrstili u plan aktivnosti za 2012. godinu. Nadamo se da će Vlada Republike Srbije usvojiti plan i da ćemo tako steći uslove za realizaciju svih planiranih aktivnosti.
-Postoje dve vrste ski pasova: desetodnevni i deset u sezoni. Desetodnevni ski pas podrazumeva deset dana u nizu, dok deset u sezoni podrazumeva deset pojedinačnih dana koji se mogu iskoristiti bilo kad u toku sezone. Ukoliko je ski pas deset u sezoni kupljen za Kopaonik, može se koristiti i na Zlatiboru i Staroj Planini. Ukoliko je kupljen za Zlatibor, može se koristiti samo na Zlatiboru. Isto važi i za Staru Planinu. Ski pass 10/sezoni je prošle godine promovisan kao nova vrsta karte i imao je akcijsku cenu. Ove godine se prodaje po punoj ceni, ali pruža mogućnost skijanja, pored Kopaonika, i u ski centrima Stara planina i Zlatibor.
-Porodični ski pass podrazumeva paket za odgovarajući broj dana za čitavu porodicu. Takvi paketi su jeftiniji nego pojedinačni ski pasovi za isti broj dana. Omogućavanje različite dužine trajanja ski pasova za članove porodice nije tehnički izvodljivo jer dovodi do prevelikog broja kombinacija paketa koji bi bili u ponudi.

 

-Za svaki 7-dnevni i duži ski pas za odrasle je potrebna slika. Za svaki dečji ski pas je potrebna slika, bez obzira na dužinu trajanja. Slika je neophodna radi sprečavanja zloupotreba ski pasova, između ostalog i upotrebe tuđeg ski pasa.
-Trenutno ne postoji mogućnost da se na sajtu Skijališta Srbije vidi broj dnevnih i ukupnih vožnji, ali je i ovaj projekat u planu za 2012. godinu.
-Prema važećem Zakonu o skijalištima, skijanje je dozvoljeno isključivo na uređenim delovima skijališta odnosno, zabranjeno je van tih delova.
-Porodični ski pass trenutno postoji samo u varijanti od pet i više dana. Trenutno razmatramo mogućnost uvođenja 2-dnevnog, 3-dnevnog i 4-dnevnog porodičnog ski pasa koji bi, ukoliko budu prihvaćeni, bili u ponudi sledeće sezone.
-Protekle dve sezone je ski opening bio događaj koji su u sva tri naša ski centra pored skijališta, pratili i hotelijeri, mediji, ali i veliki broj posetilaca. Pored promotivnih cena koje su svi nudili u tom periodu, bilo je i puno pratećih događaja. Na isti način ćemo obeležiti i zatvaranje ski sezone.-U planu je da se ove godine omogući kupovina ski pasova putem interneta, kao i da se proširi mreža prodajnih mesta.
-Investicioni ciklus na Kopaoniku se i dalje odvija, ali u smanjenom obimu. Za sledeću zimsku sezonu je planirana izgradnja sistema za veštačko osnežavanje na Gobelji.
-Planirano je za 2012. da se uvede i programska mogućnost kupovine određenog broja vožnji.
-Finansijski rezultat (prihod i dobit) preduzeća je javno dostupan podatak i može se videti na našem sajtu u delu Finansije. Svi novi investicioni projekti se finansiraju isključivo iz dodatnih izvora kao što su subvencije i druga državna davanja.
-Pitanje parkinga nije u nadležnosti Skijališta Srbije već lokalnih samouprava, u slučaju Kopaonika lokalne samouprave Opštine Raška. Iako nam komunalna delatnost nije u nadležnosti, jasno nam je da je za gosta centra bitan celokupan utisak koji ponese sa planine. Iz tog razloga neprestano apelujemo na lokalne samouprave Raška i Brus da unaprede svoje poslovanje, a naročito urede komunalnu delatnost i pitanje parkinga kako bi zadovoljstvo gosta koji poseti ovaj turistički centar bilo potpuno.
-Javno preduzeća Skijališta Srbije su značajan pokretački faktor za razvoj opština na kojima posluju ski centri. Svake godine se, sa teritorija Opština Brus i Raška, po osnovu radnog odnosa na neodređeno vreme, privremenih i povremenih poslova i angažovanja na javnim radovima, zaposli ukupno, na Opštini Brus 92 a Opštini Raška 128 zaposlenih.
Pored toga, ukupna davanja po osnovu naknada za građevinsko zemljište, komunalnih taksi i taksi na žičare su, prema Opštini Raška gotovo 6.000.000 dinara, a prema Opštini Brus preko 23.000.000 dinara. Pored naknada lokalnim samoupravama, zakup zemljišta i naknada za obavljanje delatnosti na teritoriji Nacionalnog parka Kopaonik su, na godišnjem nivou preko 14.000.000 dinara, a troškovi koje imamo povodom otvaranja Trauma centra VMA na Kopaoniku i obezbeđenja kvalitetne zdravstvene zaštite i zbrinjavanja povređenih su na godišnjem nivou gotovo 4.500.000 dinara.
-Obzirom da se prilikom projektovanja i gradnje žičare Pančićev vrh nije predvidela ova mogućnost, sada je nemoguće postaviti zaštitne haube na ovu žičaru bez značajnih ulaganja koja bi podrazumevala kompletnu zamenu polazne i izlazne stanice i preprojektovanje žičare. Dimenzije stanica kao i snaga čitavog postrojenja ne pretpostavljaju mogućnost postojanja korpi sa haubama. Pored toga, zbog tzv. “efekta jedra” žičara bi, na ovom vetrovitom delu Kopaonika, morala da se isključuje iz rada i pri manjim brzinama vetra nego što je to sada slučaj. Postavljanje hauba je potrebno zahtevati prilikom projektovanja žičare kako bi performanse ostalih elemenata žičare dozvoljavale mogućnost naknadnog dodavanja hauba.
-JP Skijališta Srbije je pokrenulo inicijativu za uvođenje zimskog raspusta u različitim terminima, počev od kraja decembra pa do početka marta, a po teritorijalnim jedinicama u Rebpulici Srbiji. Ova ideja se rodila kao posledica praćenja posećenosti naših ski centara više godina za redom, kao i prakse koja postoji u tradicionalno skijaškim državama u Evropi, ali i neposrednom okruženju. Razlozi za to su brojni i opravdani. Obzirom da se, prema sadašnjem kalendaru,školski raspust nalazi u delu sezone u kojem su najviše cene turističkih usluga (počev od Nove godine), mnogim porodicama, naročito onim sa većim brojem dece, skijanje i odlazak na planine postaju nedostupni. Isti je slučaj i sa zimovanjima u organizaciji škola i ski klubova koja se, takođe, realizuju u vreme te, tzv. najviše sezone. Za one koji imaju materijalne mogućnosti da porodično ili u nekoj drugoj organizaciji provedu zimovanje u našim ski centrima, ovakav raspored raspusta znači da su mogućnosti hotelskog smeštaja ograničene kapacitetima u raspoložive dve nedelje, kao i da se na putevima i ski stazama u centrima stvaraju nepotrebne gužve što dodatno ugrožava bezbednost. Pored toga, zbog organizacije posla, nije moguće da svi koji su zainteresovani za odlazak na skijanje, godišnji odmor koriste u isto vreme. Obzirom na ograničene hotelske kapacitete na našim planinama, veliki broj skijaša će se odlučiti i za zimovanje u inostranstvu, umesto da ga provede u nekom od naših planinskih centara. Statistika pokazuje da u Srbiji, na uzorku populacije starosti od 15 do 69 godina, često ili povremeno, skija tek 1 odsto građana. U Hrvatskoj je tak podatak oko 6 odsto, a Sloveniji skija čak četvrtina građana. Ovaj podatak je u evropskim zemljama još veći. Uvođenjem raspusta u uzastopnim terminima bi se omogućilo deci da, u uzrastu kada se i formira najveći broj zdravih životnih navika, nauče i zavole zimske sportove. Fizička aktivnost pozitivno utiče na usvajanje zdravog načina života, unapređuje zdravlje i kvalitet života. 
U Nemačkoj, na primer, odluka o različitim terminima školskog raspusta je doneta, pored ostalog, i iz razloga rasterećenja puteva i smanjenja broja saobraćajnih nezgoda. Pored toga, rezultat ovakve organizacije raspusta je i ekološki pozitivan, kroz niži stepen zagađenja zbog smanjenja gužvi u saobraćaju. Takođe, postiglo bi se smanjenje troškova obrazovnih ustanova kroz uštedu energenata za grejanje škola. Predloženom organizacijom raspusta, cene smeštaja i ostalih ugostiteljskih usluga bi bile ravnomerno raspoređene tokom čitavog zimskog perioda, čime bi naši građani bili izloženi nižim troškovima zimovanja, što bi povećalo broj turista, odnosno skijaša u našim ski centrima. Za posledicu, imali bi dužu turističku sezonu, bolje ekonomske rezultate rada svih subjekata u ski centrima kao i lokalnih samouprava koje ubiraju veći prihod od poreza i turističkih taksi. Na ovaj način bi se, tokom čitave zime, obezbedila posećenost ski centara u Srbiji, a skijanje bi bilo pristupačnije i bezbednije.

 

Uredništvo sajta www.topsrbija.com zahvaljujue sajt www.infokop.net na ustupljenom intervjuu

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com