Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Vinarija Matalj: Samo za vinske sladokusce

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 2
  • Sledeća

Izvanredni potencijali negotinskog kraja sa odlikama ekstremne kontinentalne klime, i ljubav prema vinarstvu nasleđivana generacijama oplemenjena novim tehnologijama, vinariju Matalj iz Negotinske krajine uvrstili su u sam vrh srpskog vinarstva. Ako se tome doda lična inicijativa, želja za kreativnim oblikovanjem prirodnih darova, nije ni čudo što je vinarija Matalj danas jedna od najrespektabilnijih vinskih kuća u zemlji. - Trudimo se da proizvedemo snažna i ekstraktivna vina, slojevita i kompleksna, ali dovoljno prefinjena i elegantna da odslikavaju podneblje iz kojeg dolaze - objašnjava gospodin Nikola Mladenović Matalj, vlasnik istoimene vinarije.

Karakteristike teroara i odlike mikroklimata u Mihajlovačkom vinogorju - vinograd Dunavska terasa (12 ha), i Rajačkom vinogorju - vinograd Kremenjača (5 ha), odredili su uslove za gajenje sorti vinove loze. U vinogradu Dunavska terasa uglavnom su zasadi belih, dok su u Kremenjači zastupljene crne sorte grožđa. Od sorti: Chardonnay, Sauvignon Blanc, Merlot, Cabernet Sauvignon, proizvodena su neka od najtrofejnijih vina u Srbiji, sa najsjajnijim odličjima sa domaćih i međunarodnih vinskih festivala, kredibilitet koji je ovu vinsku kuću na velika vrata uveo u utakmicu za vinsko tržište. Na prvom mestu je sigurno etiketa Kremen Cabernet Sauvignon, slede Terase Chardonnay, Dušica Gamay. Gospodin Matalj posebno ističe Crnu Tamjaniku, jedino slatko crveno srpsko vino:
- Ono je prirodno slatko, pre svega desertno vino, iz kasne berbe i kao takvo jedinstveno na tržištu.
Ovaj vinar sve više razmišlja o proširivanju zasada autohtonim sortama. Za sada je aktuelna Crna Tamjanika, ali su zasađene još tri: Prokupac, kao svesrpska sorta, Bagrina, isključivo negotinska bela sorta i Začinak isključivo negotinska crna sorta. Razlog tome ne objašnjava samo povećanim interesovanjem tržišta i potrošača, već kaže da je u njemu proradio „vinski nerv“, inat da od autohnotnih sorti proizvede kvalitetna vina.
- Očit je disbalans nastao u prošlom vremenu, i uverenje da naše sorte, koje su značile nešto u XIX veku trenutno ne znače mnogo. Te dve stvari nisu uklopljive. Iza te nelogičnosti mora da stoji neznanje o tim sortama i neznanje o vinima od tih sorti - objašnjava naš sagovornik, nauman da upotrebi sve svoje znanje i umenje da ispravi ovu zabludu. Po njegovom mišljenju, sa internacionalnim sortama se na vinskom tržištu stiče reputacija, sa autohtonim legitimitet, ali da bez obzira na sortu, internacionalnu ili lokalnu, svaki ozbiljan vinar nastoji da što vernije definiše podneblje, kao autentično i tradicionalno predodređeno mesto za uzgoj vinove loze.
Začetnik ove vinarske priče, Radiša Mladenović Matalj, poreklom iz vinarsko-trgovačke porodice, kao cilj svog bavljenja vinom početkom XX veka, zacrtao je afirmaciju kvaliteta vina negotinskog kraja, može da bude zadovoljan. Njegov naslednik je izgradio vina prepoznatljivog stila, u narednih tri do pet godina će više pažnje posvetiti autohtonim sortama, sa ciljem proizvodnje vrhunskih vina osobenih karateristika. Već sledeće godine trebalo bi da bude završen novi objekat vinarije sa degustacionom salom za 100 gostiju i podrumom kapaciteta oko 200 hiljade litara. Zadovoljan je i Nikola Matalj jer se vinarija razvija u skladu sa razvojem srpske vinske scene. Možda taj rast nije kao što bi neko očekivao, ali kvalitet vina je u poslednjih 10 - 15 godina značajno porastao, što je u skladu sa svetskim trendovima pijenja manjih količina kvalitetnijih vina. Vinarija Matalj bila je jedna od sedamnaest vinarija, učesnica Cuba festa, koji petu godinu za redom uspešno organizuje ovaj novosadski restoran. Novosadskoj publici su se tako u subotu 15. septembra, u bašti restorana Cubo, vinske kuće predstavile sa svojim najprodavanijim vinima, ali i novitetima, od kojih će se neka zasigurno naći na ovdašnjoj vinskoj karti.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com