Thu03282024

Poslednja izmena:11:54:17 AM

Ljubomir Brkić: Proizvodnja vina je veliki užitak

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 3
  • Sledeća

            Hočansko belo, Hočansko crno i Hočansko rose, tri etikete vina koje dolaze iz Porodične „Vinice Brkić“, iz Velike Hoče, od 20. februara, zahvaljujući inicijativi i zajedničkom radu Kancelarije za KiM, Ministarstva privrede i Grada Novog Sada, kao i trgovinskom lancu Univerexport, biće dostupna i na novosadskom tržištu. Ugovor o saradnji između Regionalne razvojne agencije Bačka i Regionalne razvojne agencije Kosova i Metohije omogućiće malim vinarijama, koje proizvode kvalitetna vina, da predstave i plasiraju svoje proizvode i na ovo tržište.

            Ljubomir Brkić iz Velike Hoče, jedan je od najznačajnijih i najinteresantnijih vinara, Orahovačkog vinogorja iz kojeg dolazi. Putevima znanja i iskustva išao je celog svog života zahvaljujući dugoj vinogradarskoj i vinarskoj tradiciji u njegovoj porodici.
Porodična „Vinica Brkić“ jedna je od najstarijih i najpoznatijih u Velikoj Hoči, sa tradicijom dugom bezmalo dvesta godina. U zavisnosti od istorijskih prilika, doživljavala je i uspone i padove. Osnovana kao mala, porodična vinica, prerasla je u Veliku vinicu, koja je vinom snabdevala Prizren, Prištinu, Gnjilane, Podujevo i druge varoši. Najveći procvat doživela je između dva svetska rata u vreme Kraljevine Jugoslavije. Obnovu i rast doživljava devedesetih godina prošlog veka, kada su se stvorili uslovi za privatnu inicijativu. Kupovinom nove i moderne opreme povećan je obim proizvodnje, kao i kvalitet, potvrđen na mnogobrojnim sajmovima i vinskim salonima, na kojima Porodična „Vinica Brkić“ neretko osvaja najsjajnija odličja.
            Rast i širenje vinograda, samim tim i vina, zaustavljeno je 1999. godine kada su mnogi vinogradi postradali. Ostalo je samo dva hektara autohtone Smederevke i Prokupca. Za rose i crveno vino gospodin Brkić prisiljen je da svake godine kupi potrebne količine grožđe, ali belo je 100% sortna Smederevka.
            - Svaka godina je drugačija i nikada ne znamo koliko će roda doneti. Ali možemo da računamo na 10 - 15 hiljada boca, koje smo poslednje dve decenije plasirali uglavnom na beogradsko tržište. Od sada, nadam se da će nam se otvoriti i tržište Novog Sada - kaže gospodin Brkić, koji nikada ne priča o problemima sa kojima se i on i tamošnji živalj svakodnevno suočavaju. Ali oči mu se zacakle kada i pomisli na zasade smeštene u valovitoj metohijkoj dolini, ne propušta da istakne užitak rada u vinogradu i u stvaralačkom procesu nastanka vina.
            - Proizvodnja je interesantna, zanimljiva i dobra, sa nekim teškoćama, ali sve u svemu to je veliki užitak. Velika Hoča je staro mesto koje je zbog broja crkava često nazivana „Srpski Jerusalim“. Velika je stvar živeti i stvarati u takvoj sredini, tamo gde su to isto radile generacije Brkića i drugih vinara Orahovačkog vinogorja - objašnjava gospodin Brkić, ponosni vlasnik nekada najbolje i najveće metohijske vinarije, danas najstarije. Zadovoljan je gospodin Brkić i zbog naslednika, bratanca Miloša, koji mu pomaže, krade od njega znanje i sprema se jednog dana da preuzme punu odgovornost nad „Vinicom Brkić“.
            Selo Velika Hoča u srednjem veku je imala 24 crkve i tri manastira i zvala se Golema Hoča koja je bila središte vinogradarstva i proizvodnje vina. Zahvaljujući velikom broju sunčanih dana u metohijskoj dolini, na prosečnoj nadmorskoj visini od 400 metara, zaštićenoj sa istočne i severne strane planinskim vencem dugim više od 30 km, koji celo Podrimlje štiti od zimskih severoistočnih hladnih vetrova, čini ga jednim od najpoznatijih tradicionalnih vinogorja - Orahovačko vinogorje. Ako se tome doda otvorenost rečnih i potočnih dolina prema jugu i zapadu i uticaja primorske klime koja prodire dolinom Belog Drima i izuzetno blagotvorno deluje na vinogradarstvo, uzgoj vinove loze i tradicionalna proizvodnja odličnih vina u Velikoj Hoči je Božji dar.
            Vinice, posebno građen deo kuće namenjen isključivo preradi grožđa i čuvanju vina, i danas su deo kolorita ovog vinskog mesta. Tako ni legenda o postojanju vinovoda kojim je vino neprestano teklo od Hoče do carskog dvora u Prizrenu nije nemoguća.


 

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com