Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Prvi dogovori o saradnji ZSV i pčelara sa Kosova i Metohije

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 5
  • Sledeća

            Povodom III Međunarodnog senzornog ocenjivanja kvaliteteta meda, organizovanog 16. oktobra u prostorijama Naučnog instituta za prehrambene tehnologije (FINS) u Novom Sadu, koji je organizovao Inovativni klaster „Panonska pčela“ iz Novog Sada, pristiglo je 99 uzoraka različitih vrsta meda, od mešanog, bagremovog, lipovog, šumskog, do meda od uljane repice, anisa, žalfije... Uzorci su stigli iz Srbije, Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Makedonije i Hrvatske, a interesantno je da je skoro polovina bila iz južne srpske pokrajine, Kosova i Metohije. Ohrabruje činjenica što, iako je ova godina bila loša za pčelare, ocenjeni med je bio izuzetnog kvaliteta.

            Pčelari sa Kosova i Metohije bili su i gosti Zadružnog saveza Vojvodine gde je održan prvi sastanak na kojima se razgovaralo o konkretnim koracima buduće saradnje i pomoći ZSV pčelarima sa Kosova u formiranju zadruge, u cilju napredovanja i razvoja ove delatnosti.
            Predsednik Zadružnog saveza Vojvodine, gospodin Jovanov, je tom prilikom istakao da je ZSV i ovim sastankom nastavio širenje zadružne mreže na teritoriji Republike Srbije. Istakao je značaj dugogodišnjeg iskustva i dobre prakse vojvođanskih zadrugara, kao i pomoć slovenačkih kolega njima, kada im je bila potrebna.
            - ZSV želi i može da pomogne pčelarima sa Kosova i Metohije, da im prenese naša iskustva i damo potrebno uputstvo kako da se organizuju, udruže, odnosno kako da što pre povrate uložena sredstva, a mi smatramo da je najkraći put preko zadružnog udruživanja. Poslednjih godina zadrugarstvo u Srbiji, posebno Vojvodini, gde ima šest pčelarskih zadruga, sa prvom osnovanom 2003. godine, je u ekspanziji. U prilog tome ide i činjenica da je posle dužeg perioda država prepoznala zadružno udruživanje i ove godine podsticaj od strane države pčelarima je veći nego ranije. U Vojvodini je za tu svrhu opredeljeno 25 miliona dinara, ali i sve ostale aktivnosti države prema zadružnom sektoru govore u prilog tome da su zadruge stavljene u rang sa svim ostalim pravnim subjekatima.
            Predsednik je primetio i veliki broj mladih ljudi sa Kosova i Metohije, koji se bave ovom delatnošću, a koji su odlučili da uprkos teškim uslovima, ostanu da žive na svojoj dedovini. Osim generalnog problema pčelara, da su zbog klimatskih promena danas pčele najugroženiji insekt na planeti, oni se bore i sa problemima carina, uvoza robe iz Centralne Srbije, teškoćama sa nabavkom lekova za pčele i ostalog materijala, pre svega voska...
            Prednost zadrugarstva, kao vida organizovanog udruživanja može da se sagleda sa više aslekata. Po rečima gospodina Jovanova, iako je potražnja meda u porastu, sve količine meda proizvedene u Vojvodini, Centralnoj Srbiji i na Kosovu i Metohiji, minorne su za nastup na nekom od svetskih tržišta. Individualnim nastupima proizvođači - pčelari nemaju nikakvu šansu. Druga važna stvar, kada je reč o medu, jeste kvalitet i kontinuitet u proizvodnji, koji dobrim delom zavisi od ćudi prirode, a sve u cilju postizanja „dobre“ cene. Uz to, ozbiljna proizvodnja zahteva i adekvatnu sertifikaciju proizvoda, što je za svakog pojedinačnog proizvođača, bez obzira na proizvodnju kojom se bavi, nemoguća misija.
            Gospodin Jovanov kaže da je zato važno udruživanje, a zadružni sektor predstavlja najbolji poslovni model organizacije poljoprivrednika, kada je reč o ostvarivanju, pre svega, ekonomskih interesa svojih članova, ali i u procesu razmene znanja i pozitivnih iskustava, pružnju stručne pomoći, intenziviranju proizvodnje, te poboljšanju lokalnog i regionalnog razvoja. Preko zadruga poljoprivrednici lakše mogu da dođu do rešenja za brojne manjkavosti i probleme, kao što je pristup domaćem i ino tržištu, nabavka repromaterijala i veoma često problem u finansiranju svoje proizvodnje.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com