Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back REPORTAŽE MANIFESTACIJE Radomir Vlačo: Cilj je potrošnju meda podići sa 300 g na kilogram po stanovniku

Radomir Vlačo: Cilj je potrošnju meda podići sa 300 g na kilogram po stanovniku

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

         Na Poljoprivrednom fakultetu u Novom Sadu u subotu, 07. marta, održan je 38. Sajam pčelara Vojvodine, najveći sajam i najveća pčelarska manifestacija u Pokrajini, koja je okupila više od 40 izlagača iz cele Vojvodine i  Srbije, Rumunije, Mađarske, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Slovenije, koji su pčelarima ponudili košnice, ramove, dimilice, preparate za lečenje pčela, odela i drugu neophodnu opremu.

            Manifestaciju je otvorio pokrajinski sekretar za poljoprivredu, vodoprivredu i šumarstvo, gospodin Vuk Radojević, koji je tom prilikom pozvao pčelare da zajedno sa državom i pčelarskim organizacijama nastave da rade na unapređivanju ove sve značajnije poljoprivredne grane i istakao da je od 2017. godine nivo subvencija za pčelarske proizvoda uvećan pet do šest puta u odnosu na raniji period, a da je sa vojvođanskim pčelarima zaključeno preko 400 ugovora ukupne vrednosti blizu 150 miliona dinara.
            Predsednik Saveza pčelarskih organizacija Vojvodine, gospodin Radomir Vlačo istakao je da se ova manifestacija tradicionalno održava svake prve subote u martu, u vreme pre početka pčelarske sezone pa je to prilika da se pčelari okupe, nabave potrebnu opremu, razmene iskustva i čuju korisna stručna predavanja. Osvrnuo se i na trenutno stanje pčelarstva u Vojvodini, koje se po njegovom mišljenju ne razlikuje od stanja na čitavoj teritoriji Republike Srbije.
            - Pčelarstvo u Srbiji kreće se promenljivom putanjom. Godinu smatramo uspešnom kada su dobri prinosi meda, dobra posećenost pčelarskih manifestacija od strane publike, više izlagača medara kako na pčelarskim manifestacijama, tako i na manifestacijama pčelarske opreme i repromaterijala. Međutim, kada na kraju pčelarske godine odradimo analizu i shvatimo da nismo zaradili, ili da smo u minusi, onda u sledeću sezonu ulazimo bojažljivo, znajući da znatan deo sredstava treba izdvojiti za opremu i repromaterijal - kaže gospodin Vlačo.
            Sumirajući rezultate zaVojvodinu, prošla godina je za pčelare bila katastrofalna, pre svega zbog kišnog perioda u vreme cvetanja bagrema, hladnog vremena i kiša u vreme cvetanja lipe, i sa prosečnim, čak ispodprosečnim prinosima kod suncokretove paše. Evidentne klimatske promene imaju ogroman uticaj na pčelinja društva, ali to nije jedini problem koji muči pčelare.
            - Za naše terene karakteristične su jake zime i umereno topla leta, a umesto toga, ako analiziramo poslednjih nekoliko godina, zime su izuzetno blage, a leta žarka. Pčelinje zajednice su preživele zimu, ali da li će uspeti da isprate vegetaciju, koja će krenuti ranije, pa će ranije doći do cvetanja nekih biljaka i pojave polena. Pitanje je da li će se pčelinja društva razviti u toj meri da će moći da ga iskoriste. Moguće da u jednom delu u razvoju pčelinje zajednice možemo očekivati i zastoj. Ono što je možda još gore je ako budemo imali žarka leta. Visoke temperature ne odgovaraju pčelinjim zajednicama i dolazi do njihovog stradanja. Naučnici u Evropi i svetu rade na istraživanjima koja se odnose na migracije pčela, koje se pomeraju u severne krajeve Evrope i Amerike, tako da lokalna staništa ostaju prazna. Pričamo o nestajanju pčela koje nisu otrovane, niti bolesne, jednostavno su otišle iz košnica. Istovremeno sa nestankom pčela, pojavom prisutnom u celom svetu, suočavamo se sa bolestima pčela, sa nepravilnom upotrebom agrotehničkih mera - kaže predsednik.
            U Vojvodini prema oficijelnim podacima Uprave za veterinu, trenutno egzistira 5.045 poljoprivrednih gazdinstava i 5.030 pčelara.
            Gospodin Vlačo ističe da je raširena mreža pčelarskih zadruga, ali je njihov problem u zakonskoj regulativi koja pretpostavlja udruživanje određenog broja pčelara i obezbeđivanje konstantnog priliva sredstava, kako bi se obaveze prema državi ispoštovale. Međutim, kada dođe do problema sa prinosima u pitanje dolazi i funkcionisanje zadruge. Pozitivnim smatra odluku udruživanja pčelara, ali ne u tolikom broju koliko bi mogli očekivati, ili kako bi trebalo da bude.
            Predsednik je izneo podatak da se u našoj zemlji med po glavi stanovnika na godišnjem nivou koristi od 300 od 500 grama. U svetu i do kilograma. Slovenci su radom na marketingu uspeli da povećaju potrošnju do jednog kilograma i godišnje potroše od milion i po do dva miliona kilograma meda. Naš izvoz se otprilike kreće između dve i po hiljade i dve i sedamsto tona meda, u zavisnosti od godine. Kada bi uspeli da podignemo svest građana o benefitu korišćenja meda i ostvarimo zadovoljavajući nivo potrošnje od jednog kilograma po glavi stanovnika na godišnjem nivou, pčelari bi mogli samo na području Srbije da plasiraju između pet i šest miliona kilograma meda.
            Na temu apiterapije, lečenja pčelinjim proizvodima, kao i o api turizmu na Sajmu su održana su stručna savetovanja. Kada je reč o apiterapiji, jednom od metoda tradicionalne medicine koja obuhvata preventivne i terapijske postupke zasnovane na primeni pčelinjih proizvoda: cvetnog praha, matičnog mleča, meda, propolisa, perge, voska u cilju očuvanja i poboljšanja zdravlja, zaključeno je da bi ovi pčelinji proizvodi trebali više da se koriste, ne zbog medara, nego zbog svog vlastitog zdravlja.
            Naš sagovornik je uputio savet građanima da koriste prirodnu hranu i da je apiterapija jako bitan segment u životu ljudi, jer može da zameni dosta lekova. Med se uzima preventivno, ali za čovekovo zdravlje su bitni pčelinji proizvodi uopšte, jer deluju na organizam u pozitivnom smislu, povećavaju imunitet, dok propolis, između ostalog smanjuje uticaj zračenja na organizam.
            Kada je reč o apiturizmu, naš sagovornik tvrdi da bi, s obzirom na resurse i mogućnosti, značajno mogli da unapredimo ovaj segment turističke ponude, ali da je potrebno vreme da se ovaj konkretan proizvod dobro upakuje i osmisle konkretne usluge, kojih bez sumnje ima. Po njegovom mišljenju, potrebno je povezati se sa turističkim radnicima, ali uporedo raditi na formiranju kompletne ponude, i kao takve ponuditi je tržištu.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com