Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back REPORTAŽE PREDSTAVLJAMO Fruškogorski maraton iz mog ugla

Fruškogorski maraton iz mog ugla

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Od svog nastanka do današnjih dana čovek je morao da troši svoju energiju da bi opstao. Pre samo 50-tak godina bilo je potrebno da utroši čak 70% sopstvene snage da bi obezbedio svoju i egzistenciju svoje porodice. Zahvaljujući tehnološkim revolucijama, taj procenat se danas sveo na desetak odsto. Sudeći prema današnjem razvoju nauke, taj procenat će biti sve manji i manji. Postaćemo „sedeća“ bića, a mašine i roboti radiće umesto nas, nas koji smo sazdani od gena čoveka koji se radom trošeći istovremeno i obnavljao.

            Ovo što mi danas nazivamo sportom je zamena za naporan fizički rad na njivi, fabrici i drugim poslovima. Danas je sport imperativ opstanka zdravog načina života. Nekom leže sportovi u zatvorenom, veštačkom prostoru, sportskim halama i drugim objektima, a drugima na otvorenom, prirodnom prostoru, reci, jezeru, moru, pitomoj ravnici, divljini planine. Među ovim drugima nema ateista, čestim boravkom na otvorenom desiće im se bar jednom u životu da priroda pokaže svoju snagu i svoju moć. I čuće se nečujni, mirni unutrašnji glas: - Bože pomozi!. Ja nisam ateista. Vernik sam. U Panonskoj ravnici sam rođen, a na planini i na vodi život sam proveo.
            Sve blagodeti Fruške gore
            Zahvaljujući svom geografskom položaju grad Novi Sad nudi neslućen broj mogućnosti za bavljenje fizičkim aktivnostima. Pored mnogih izgrađenih sportskih objekata, tu je i druga po dužini i značaju evropska reka Dunav, koja od 2779 kilometara ukupne svoje dužine kroz teritoriju opštine prolazi dužinom od 49 km, od Bečečke jame do Krčedinske ade, praćen svakim kilometrom desne obale našom lepoticonm Fruškom gorom.
            Fruška gora je usamljena, niska, ostrvska planina na južnom delu panonskog basena, u međurečju Dunava i Save, sa najvišim vrhom Crvenim čotom (539m). Pruža se, sa istoka od Starog Slankamena, a završava u Hrvatskoj kod Šarengrada. Ukupne dužine 80, a širine 15 km. Ona je bila inspiracija čoveku da na njenim padinama čudesnih prirodnih lepota, podigne mnoga naselja, i brojne spomenike kulture.
            Fruška gora je dom preko 1.500 vrsta biljaka, od kojih je oko 700 vrsta lekovitog bilja, 190 zaštićenih vrsta; do sada je pronađeno i naučno dokazano 1553 vrste gljiva i preko 1.000 vrsta leptira; od sisara tu su divlje svinje, srne, evropski jelen, muflon, lasice, kune, veverice, zec, tekunice, slepi miševi, divlje mačke, šakali i druge, mnogobrojne ptice, stanarice i selice.
            Godine 1960., na površini od 25.000 ha, proglašen je prvi nacionalni park u Srbiji - NP „Fruška gora“. Više od 20.000 ha čine šume: hrast kitnjak, bukva i grab. Na Fruškoj gori je najveća koncentracija lipove šume u Evropi.
            Fruška gora je ispresecana sa 44 potoka. Mnogi od njih leti prosuše, ali svu svoju snagu pokažu tokom proleća, jeseni i zime. Na Fruškoj gori ima i jezera, međutim jezera nisu prirodna pojava, već su nastala ljudskim delovanjem, najčešće pregrađivanjem potoka. Na Fruškoj gori krije se i 38 vodopada.
            I u toj Fruškoj gori 1978. godine nastao je FRUŠKOGORSKI PLANINARSKI MARATON, nastao i opstao na iskrenoj zajedničkoj ljubavi prema prirodi i na prijateljstvu dobrih ljudi, što potvrđuje i činnjenica da se održava u neprekinutom nizu 43 godine. Prema našim saznanjima jedan smo od najstarijih maratona u planini u svetu. Maraton je otvoren za sve učesnike koji sebe smatraju zdravstveno i psihofizički spremnim za izazove ove vrste. Najveći deo Fruškogorskog maratona, više od 97% od 216 km staza raširen je po planinsko-šumskim putevima i stazama, na prostoru NP „Fruška gora“.
            Ponuditi mladima mogućnost za boravak u prirodi, u zdravom okruženju, za odrastanje, najbolji je i najplemenitiji način da potomstvu zaveštamo ljubav prema prirodi. Iako Maraton na Fruškoj gori traje svega dva dana, on ima daleko duži odjek koji se čuje tokom cele godine sa primarnom misijom da mladi počnu da neguju ljubav prema prirodi. Iskusni planinari će planinariti i tokom godine, ne odustajući od fizičkog i psihičkog oporavka i boravka u prirodi. Roditelji i vaspitači su sve svesniji situacije u kojoj su njihova deca, zarobljena gradskim betonom i asflatom i kompjuterskim igricama, uskraćena za ono najvažnije - zadovoljenje potrebe za kretanjem i blagotvornog uticaja prirode.
            Mada Novi Sad važi za grad sporta, sa malim procentom dece koja ništa ne treniraju, uglavnom se radi o aktivnostima u zatvorenom prostoru. Uz sve dobrobiti koje takvi sportovi pružaju, potpuno ispunjenje duha i tela nije moguće ostvariti u zagušljivoj sali, niti u smogu po gradskim ulicama i bulevarima. U dane Maratone naša stara dama - Fruška gora se podmladi, a njeno lice ozari hiljade osmeha, njena krv prostruji pod desetinama hiljada koraka i kapi znoja. Upravo ta strast je ono čemu treba težiti i usaditi je u navike naših naslednika i osposobiti psihofizički zdravu naciju i ljude spremne na izazove koje život nosi. Sve ovo će biti moguće ako se na Frušku goru ne ide samo u dane maratona, već tokom cele godine.
            Kada bi se ja bilo šta u ovom gradu pitao, naredba bi bila: da nijedno dete ne može završiti osnovnu školu a da ne zna da vozi bicikli i pliva; sa završenom srednjom školom, morali bi da znaju da skijaju i veslaju, a kademski oprazovani morali bi da budu dobri bar u jednom kolektivnom sportu.
            Fruškogorski maraton
            Maraton je sportsko-rekreativna manifestacija međunarodnog karaktera bez apostrofiranja njegovog takmičarskog aspekta. Na Maratonu su svi pobednici koji u zadatom roku savladaju izabranu stazu. U Maratonu nije važno pobediti druge - važno je pobediti sebe. To važi samo za one koji učestvuju na Stazi radosti i zadovoljstva (4.100 m) i ostalim stazama do 41 km. Za one koji idu na duže staze, zaključno sa Fruškogorskim ultra ekstremnim maratonom (134.3 km i visinskom razlikom 5.954 m) važi pravilo: Važno je pobediti i druge. Međutim, i kod jednih i kod drugih ima onih koji zapnu iz sve snage da u što kraćem vremenu savladaju odabranu stazu jer znaju da na kraju trke svi pričaju samo o pobednicima.
            Fruškogorski maraton se uvek održava krajem aprila ili početkom maja, u vreme kada se „zimi otme proleće“. Cilj je ostao isti i posle 43 godine, a to je upućivanje ljudi na organizovano bavljenje rekreacijom u prirodnom ambijentu. Nažalost, na našem prostoru ovo je još uvek pionirski poduhvat, a u razvijenom svetu masovna pojava. Ipak, proverena istina je da se malim koracima i upornošću ostvaruju velike strategije. Organizatori barataju značajnim ciframa koje su dokaz da su ti mali koraci ostavili dubok trag.
            Fruškogrski maraton će ove godine dočekati 43 izdanje uz sve veći odziv učesnika. Za maraton je pripremljeno ukupno 19 staza, a sertifikat Svetske organizacije maratona iz Lozane, počevši od 2015., dobilo je pet staza Fruškogorskog maratona: Mali istočni ekstremni maraton (2 poena), Srednji zapadni maraton (3 poena); Veliki zapadni maraton (3 poena); Ultra maraton (4 poena) i Ultraekstremni maraton (5 poena). Ovi poeni su bitni jer određuju nivo ostvarene norme za svetsko prvenstvo u planinarskom maratonu koje se održava na trci oko Mon Blana (fr. Mont Blanc).
            Ovaj Maraton karakteriše više staza trasiranih po brdovitom šumskom pojasu Fruške gore, prilagođenih kako za fizički spremne, tako i za rekreativce i početnike, projektovane tako da prolaze kroz najlepše predele Fruške gore i po pravilu su u nagibu (čas ste na grebenu, čas u podnožju planine). Staze prolaze pored manastira: Grgeteg, Staro Hopovo, Novo Hopovo, Ravanica Vrdnik, Jazak, Bešenovački Prnjavor i Beočin. Na stazama postoji 26 kontrolnih tačaka, sa stalnim dežurstvima tokom trajanja maratona, na 13 kontrolnih tačaka se nalazi osveženje, dok na 6 dežura i sanitetska služba.
            Ova manifestacija traje dva dana i jednu noć (ukupno 35 sati) i svake godine okupi više hiljada ljudi. Za 42 do sada održana Maratona bilo je preko 250.000 učesnika, od kojih je više od 75% mlađih od 25 godina. Dolazeći na maraton mnogi od njih razbili su strah od boravka u prirodi, obnovili svoj duh i snagu, pomerili granice svojih mogućnosti i savladali neku od staza za koju su ranije mislili da je nemoguće osvojiti je. Kada se završi trka, većina njih shvati da je između uspeha i neuspeha tanka granica, a između ta dva pojma zapravo je mera čovekove volje. Svakog proleća svima je omogućeno da dokažu sebi kako mogu da se izbore sa psihičkim izazovima i fizičkim naporima. Da pobede sebe, poboljšaju svoju psihofizičku kondiciju i započnu bitku za zdrav život.
            Ako se pitate zbog čega je Maraton na Fruškoj gori, nedoumicu ćete rešiti prvim korakom u planini, posebno ako se zna da su danas planine najočuvaniji deo prirode. Opuštanje u planinskom ambijentu je najprirodniji način fizičkog i psihičkog opuštanja, a vreme provedeno u prirodi najkorisnije i najdelotvornije provedeno slobodno vreme. Na nesreću, mnogi više nemaju želju da se pomere iz svog svakodnevnog komfora i sve češće utehu nalaze u naručju ekrana.
            Ako se i dalje pitate zbog čega Planinarski maraton na Fruškoj gori, nauka je tu da pruži odgovor. „Nedostatak fizičke aktivnosti pogubniji je od alkohola i duvana“ - izjavili su svetski stručnjaci 2011. godine. Na neslavnom prvom mestu za nastanak svih bolesti, izuzev zaraznih, Svetska zdravstvena organizacija je označila nedovoljno kretanje. Znajući sve ovo, savetujemo vam, krećite se i samo se krećite, trčite, šetajte, vozite bicikl. Lekar i veliki mislilac, J. Tiso, je još u XVIII veku utvrdio da: „Pokret po svom dejstvu može da zameni bilo koje lekovito sredstvo, ali sva lekovita sredstva sveta ne mogu da zamene dejstvo pokreta”.

Tekst: Milivoj K. Nastasić
Foto: Arhiva FM

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com