Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE VINO Slavoljub Jeremić: Vina koja pevaju

Slavoljub Jeremić: Vina koja pevaju

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 12
  • Sledeća

            Kulturno-istorijske prilike govore da je Smederevsko vinogorje još u III veku naše ere, zapalo za oko rimskom caru Probu koji je sadeći na Šuljamačkoj glavici pored Sirmijuma prve čokote vinove loze, to isto učinio i u smederevskom kraju.  Od M.A.P. loza se širila preko despota Đurđa Brankovića, do knjaza Miloša Obrenovića koji 1829. kupuje 36 ha vinograda na mestu svog letnjikovca, danas vile „Zlatni breg“. Niko od njih nije ovo podneblje, između Dunava i Velike Morave, odabrao slučajno, što ga uz reljef, klimu i zemljište čini gotovo idealnim za uzgoj vinove loze. Zbog refleksije vodenog ogledala, sunce sija duže u periodu vegetacije, ne samo da pojačava već obasjava bobice i iz kontra ugla, odozgo i odozdo, pomažući grožđu ravnomernije sazrevanje.

            Smederevka - živopisna razglednica ovoga kraja
            O razvoju vinogradarstva ovog kraja u novoj istoriji svedoči vinski podrum „Godomin“ izgrađen 1909., kada je 18 uglednih domaćina - vinara spoznalo prednost zajedničkog rada i nastupa na tržištu, i mogućnost da udruženim količinama budu interesantniji zapadnim kupcima. Oni su zaslužni za podizanje Smedereva kao vinarske regije.
Njihova perjanica „Smederevka“ izvožena i na zapadnoevrospka tržišta doprinela nastanku krilatice: - NEMA VINA BEZ GODOMINA.
            Danas je obnova vinogradarstva i vinarstva u pravom jeku, a jedan od onih koji su se izdvojili kvalitetom vina, produkcijom i turističkom ponudom svakako je Vinarija „Jeremić“ Slavoljuba Jeremića.
            - PK „Godomin“ je u skladu sa duhom vremena proizvodio velike količine vina. Bitka se vodila ko će od kombinata da napravi veće količine, a ne kvalitetnije vino. Sa nestankom ovog kombinata 2005., Smederevo nije imalo nijednog vinara - objašnjava gospodin Slavoljub Jeremić, koji je takođe podlegao zahtevima tržišta, ali novog doba koje u prvi plan stavlja kvalitet vina.
            - Danas se kvalite vina meri u promilima iz razloga što puno proizvođača teži razvoju kvaliteta. Po meni je jako dobro što su svi vinari krenuli sa razradom i upisom u geografsko poreklo zato što su manje - više tehnologije unificirane i vina se uglavnom razlikuju po kvalitetu podneblja u odnosu na vinovu lozu, kao što je to svuda u svetu. Jedna ista vinova loza daje drugačiji kvalitet kako na jednoj tako i drugoj strani sveta, čak i na jednoj i drugoj strani Smedereva - tvdi ovaj domaćin.
            O vinariji i vinima
            Vinogradi vinarije „Jeremić“ prožaju se na 12 ha, a godišnja proizvodnja je nešto preko 50 hiljada litara vina, u zavisnosti od godine. U njima se prostiru zasadi Sauvognon Blanc, Merlot, Cabernet Sauvignon, Smederevka i Tamjanika, od kojih se proizvode sortna vina: SONATA,  MERLOT TERROIRE, KANON i jedina kupaža DUETTO - Smederevke i Tamjanike. Vinarija godišnje izbaci i do sedam etiketa u zavisnosti od godine. Ove godine dospeva i prva berba  francuske sorte Malbek, nezamenjiva u kupažama za dobijanje vrhunskih vina, najprisutnija u Australiji i Argentini.
            - Pored Smederevke i Tamjanike uglavnom imamo internacionalne sorte, koje negujemo zato što su vrlo kvalitetne. Odabrane su po ličnom nahođenju, to su sorte koje ja najviše volim, a pored njih s ponosom uzgajamo Smederevku. Malo je sorti u svetu koje nose ime po nazivu grada iz kojeg dolaze. Iako je Smederevka internacionalna sorta, kod nas samo odomaćena, ipak se zove Smederevka - naglašava gospodin Jeremić i dodaje:
            - Deluje naopako, ali smo za svoje potrebe proizvodili do 8.000 litara vina, a po registraciji vinarije 2010. imali smo svega 3.000 litara za tržište. Ne zato što nismo mogli više da napravimo, već iz bojazni kome ćemo i kako prodati. Od starta imamo želju da se predstavimo sa kvalitetom podneblja, ali i svih nas koji učestvujemo u proizvodnji i negovanju vinograda. Jer svako vino je živopisna razglednica koja predstavlja kako kraj u kojem se vinogradi neguju, tako i navike ljudi koji učestvuju u njegovoj proizvodnji. Koliko su pedantni, vredni, teže li detaljisanju, imaju li takmičarski duh, hrabrost da se mere i sa inostranim vinarima, da se ne postide kada daju bocu vina na ocenjivanje.
            Magičan spoj muzike i vina
            Slavoljub Jeremić je po obrazovanju muzičar. On je uspešno spojio ova dva dara, muziku i vinarstvo, jer je vekovima poznato da vino nadahnjuje muzičara isto kao što muzika nadahnjuje vino. Zato se i njegova vina zovu po muzičkim oblicima, formama i zato ova vinarija ima dodatni kvalitet koji se ogleda kroz tematske večeri, četiri puta godišnje, u prelepoj degustaciono-koncertnoj sali Vinarije „Jeremić“.
            - Može li se zamisliti jedan grad sa bogatom istorijom bez proizvodnje vina. Teško, jer bi bilo praznjikavo i nešto bi nedostajalo. Nalikovalo bi gradu bez gradske biblioteke. Nije to slučaj samo za Smederevom već sa svim gradovima sa dugom istorijom. Ljudi su to prepoznali i počeli da cene. Bez obzira koliko je duga istorija u proizvodnji vina jako je lepo što se razvija i što je iz godine u godinu sve aktivnija i bliža redovnoj ponudi, kako turističkih agencija tako i gradskih institucija. Danas mislim da je nemoguće napraviti ozbiljnu ponudu obilaska grada Smedereva, a ne pomenuti smederevske vinare, odnosno smederevska vina. Potrudili smo se da u našoj vinariji obezbedimo dobru akustiku za izvođenje klasičnih dela. Prvi  koncerti su bili upravo vezani za ruske kompozitore i pesnike, veče Šopena, nedavno i veče bluza i džeza, a poslednji u nizu bio je kabare sa Nebojšom Dugalićem i Borisom Pingović: „Da, to su bili dani“.
            Gosti ovih večeri nisu samo Smederevci, već i Beograđani, Vrščani, Novosađani, Subotičani, Kragujevčani, u potrazi za nečim novim, drugačijim, a to nešto nalaze upravo u Smederevu. Prema rečima gospodina Jeremića spoj muzike i vina ima magičnu moć, gde vino začinjeno zvucima muzike poprima drugačiji ukus. Vino je pak večita inspiracija umetnika. Ono nadahnjuje, dizajnira osećanja, sentimente koji se vibriracijama povezuju sa nama samima.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com