Tue03192024

Poslednja izmena:08:54:27 PM

Back HRANA I PIĆE VINO Prokupac je lako prepoznatljivo vino, vino sa karakterom

Prokupac je lako prepoznatljivo vino, vino sa karakterom

  • PDF
  • Prethodna
  • 1 of 10
  • Sledeća

            Značaj Prokupca za vinski identitet Srbije je veliki jer je sorta za koju verujemo da ima najveći potencijal za kvalitetna vina, da se po određenim vinogorjima u Srbiji raširi dovoljno da postane relevantan igrač na domaćem i stranom tržištu. Duboko je ukorenjen u tradiciju vinarstva i vinogradarsva u Srbiji, i takođe je doživeo neku vrstu priznanja i kod domaćih potrošača, ali i kod međunarodnih autoriteta koji su imali priliku da se sretnu sa Prokupcem, između ostalog i visoke ocene za Prokupce na međunardonim takmičenjima su to potvrdile (zlato na Decanteru 2020. prvo za stopostotni „Vivak“ Prokupac iz 2017, vinarije „Grabak“ Miloša Jovanovića iz Vrnjačke Banje).

            Prokupac je definitivno sorta koja može da da dobra vina, dovoljno autentična, unikatna, vina koja ćete „lako naučiti da prepoznate u čaši“, a da ga ne pomešate sa Pinot Noir-om ili Cabernet Sauvignon-om. Prokupac daje vina umerenog punog tela, ima nešto niže kiseline, jasan voćni profil na granici crnog i crvenog voća. U njemu često pronalazimo trešnju, šljivu, kupinu, tri najčešće arome. Kod malo zrelijeg grožđa brusnicu, suvu šljivu i začinske note, zeleni i crni biber, koji mu daju začinski karakter. U ustima takođe ume da bude precizan, definisan. Nekada, zavisno od teroara, godine i samog vinogradara ume da ima malo grublje tanine, međutim poslednjih godina sve više u vinrijama koje unapređuju svoju tehnologiju vidimo da se takav problem redukcijom roda vrlo lako rešava.
            Prokupac nije vino od kojeg možemo da očekujemo da bude puno i ekstraktivno poput nekih Vranaca, Shiraz-a iz novog sveta itd., uloga koju su mu neki potrošači svojevremeno namenili. On je ostao elegantniji, mekši, lakši, prefinjeniji od toga, a opet sa svojim jedinstvenim karakterom.
            Nalazimo ga u čistom obliku i u kupaži. Citirao bih svog kolegu Roberta Gorjaka koji je u jednoj vinariji za vreme degustacije (kupaža 85% Prokupac, ostalo Cabernet i Merlot) izjavio: „Ove dve sorte dobro leže Prokupcu, ali mu ne trebaju“. Potpuno je legitimno kupažirati vino različitih sorti. To je tradicija u mnogim regijama, pa i u Srbiji sa Prokupcem. Kadarka i Prokupac su vrlo često išli zajedno. U Negotinskoj krajini su im dodavali i Začinak.            Ako će jedna regija, jedno vinogorje da gradi svoj identitet kroz specifičnu kupažu u kojoj će Prokupac biti dominantan ili činiti jedan njen deo, nemam ništa protiv toga, ali se nadam da ćemo bar na ograničenoj regiji ili vinogorju da radimo čista vina bez primesa drugih sorti i dati odgovor na pitanje, šta Prokupac zapravo jeste i da definišemo njegove osnovne stilove.                                                                                                                         
            Najstariji zapisi o uzgoju vinove loze na teritorji Srbije su iz Vojvodine, sa Fruške gore sa kraja XVII veka, kada ona nije bila deo Srbije, sa sortimentom donekle drugačijim od onog u centralnim delovima zemlje. Tu nije bilo prokupca, a što se tiče ostatka Srbije i prirodnog areala rasprostranjenosti Prokupca najstariji dokumenti su tek iz XIX veka. Međutim, iako nemamo starije, u svim tim zapisima nalazimo dokaze da se Pokupac masovno gajio, pre svega u Zapadnoj Srbiji, okolini Valjeva, Centralnoj Srbiji, tj. Šumadiji, gde su bili vinogradi Kadarke i Prokupca zajedno. Takođe, heterogenost populacije sorte, sa puno morfoloških varijeteta na ograničenom području, svedoče da je Prokupac jako dugo na ovom području, jer se prilagodio lokalnom teroaru i razvio različite varijetet na različitim lokacijama. To se u ampelografiji uzima kao ključni dokaz o starosti sorte na jednom području. Postoje dokazi iz nekih genetskih istraživanja da je Prokupac roditelj turske sorte Papazkarasi, koja je sa svoje strane roditelj Kadarke. Međutim, roditelje do dan danas ne znamo. O Prokupcu na našem prostoru govore i vinogradi stari 120 godina u Župskom vinogorju, koji još uvek rađaju i daju vino.

Više fotografija na našoj Facebook stranici: https://www.facebook.com/topserbia.

Joomla Templates and Joomla Extensions by ZooTemplate.Com